Kinezi sve više troše na nakit uprkos rekordnoj cijeni zlata

Potražnja za zlatnim nakitom u Kini pada posljednjih godina kada se posmatra iz ugla količine. Međutim, kada se posmatra vrijednost kupljenog nakita, vidi se da Kinezi više izdvajaju za zlato. Odnosno, spremniji su da kupuju zlatni nakit čak iako košta više, pokazuje analiza Svjetskog savjeta za zlato.

Od 2001. potražnja za zlatnim nakitom u Kini porasla je 362% do vrhunca u 2013. Toj „ludnici“ za zlatom doprinio je rast bogatstva stanovnika, liberalizacija tržišta i urbanizacija. Ali, potrošnja u tonama pada od 2013. i manja je 49% do prošle godine. Tome je doprinijelo usporavanje kineskog rasta, mlađi kupci su se manje vezivali za zlato, a nakon 2022. i cijene ovog metala su otišle naviše.

Posljednjih godina je na smanjenje potražnje za nakitom uticalo i smanjenje nataliteta, pa i brakova. Na sve to se nadovezalo i smanjenje broja prodajnih mjesta usljed manje potražnje.

Deset milijardi eura za jedan kvartal

Prikaz potrošnje u tonama ipak ne daje jasnu sliku, dok prikaz vrijednosti kupovina pokazuje rast. „Kineski potrošači su izdvojili 10 milijardi eura na zlatni nakit u prvom kvartalu ove godine. To je 29% više u odnosu na prethodni kvartal. Iako je to niže nego u prvom kvartalu 2024. ipak je to treći najizdašniji kvartal koji je zabilježen“, navodi se u analizi.

I upravo taj podatak, smatraju autori, pokazuje da su Kinezi i dalje spremni da kupuju zlato uprkos dosad neviđenoj cijeni.

Razlog za to vidi u činjenici da pojedini kupci ne vide nakit samo kao potrošačku robu već i kao nešto što će čuvati vrijednost njihovog novca. Takođe, industrija nakita stalno uvodi inovacije i novi dizajn privlači mlađe kupce. Dodatno, kulturni faktori i dalje su ključni pokretač pri donošenju odluke o kupovini nakita.

Četiri od pet žena posjeduje nakit

Tokom prošle godine autori su sproveli istraživanje da bi ipak jasnije utvrdili zašto neko kupuje nakit, a neko ne. Anketirano je više od 3.000 žena.

Osnovni nalaz je da kupovina nakita održava ukorijenjene kulturološke navike, kao i sve jasnije generacijske promjene.

Anketa je pokazala da je 81% žena iz ankete posjedovalo fini zlatni nakit. Pet godina ranije, udio je bio 62%. Iako zbog različitih metodologija ovi podaci nisu direktno uporedivi, autori smatraju da ipak ukazuju na određeni trend.

Fini zlatni nakit takođe je mnogo zastupljeniji od srebrnog i drugog nakita, satova i drugih dragocjenosti.

Mladi sve više žele nakit

„Iako smo utvrdili da vlasništvo nad zlatnim nakitom raste sa godinama, 62% potrošača između 18 i 24 godine posjeduje nakit od zlata. Više nego druge vrste nakita. To predstavlja značajan rast u odnosu na 2019. kada je taj udio bio 37%“, navodi se u analizi.

Dodaje se i da je u posljednjih pet godina došlo do rapidnog povećanja ponude različitih proizvoda, kreativnijeg dizajna i rasta popularnosti onoga što se naziva Guačao – interesovanja mladih za proizvode koji uključuju tradicionalnu kinesku kulturu. To je privuklo mlade Kineze zlatnom nakitu.

Kupovina za sebe daleko veća nego za druge

Zanimljiv je i dio odgovora koji pokazuju da 79% anketiranih žena navodi da nakit kupuje prvenstveno za sebe. S druge strane 41% je reklo da kupuje i za druge.

Vjenčanja su ključni momenat za kupovinu zlatnog nakita, ali i dijamantskog. Kada je riječ o rođendanima, potrošači se više odlučuju za srebro. Za Dan zaljubljenih i Novu godinu, Kinezi se prije odlučuju za dijamante.

Osim vjenčanja, bitan dan za kupovinu zlata je i Dan majki (za ovu priliku često se odlučuju i za žad), kao i „specijalne prilike“.

Zadovoljavanje emotivnih potreba

„Uopšte, utvrdili smo da kupci traže proizvode, bilo da je riječ o modi, lajfstajl proizvodima generalno ili zlatnom nakitu, koji im donose radost i samopouzdanje. Takođe je i samonagrađivanje jednako važno“, piše u analizi.

Ipak, zlato ne odskače previše u odnosu na ostali nakit kao proizvod koji najbolje zadovoljava ove emocionalne potrebe.

S druge strane, vrlo je bitan kvalitet nakita i da pokazuje vrhunsko zanatstvo pri izradi. Kao i da nudi veliki izbor stilova kako bi kupci imali više opcija. Kupci traže da prodavac dokaže i garantuje kvalitet, posebno za zlatni nakit i naročito traže dokaz u vidu garancije.

Funkcionalne potrebe su slične pri izboru nakita kao i pri kupovini uopšte. Moda bolje stoji od nakita kada se ističe visoki kvalitet i „odgovara mom stilu“ – dve najvažnije funkcionalne potrebe.

Profil kupaca

Istraživanje je „nacrtalo“ i profil kupaca zlatnog nakita. To su osobe srednjih godina, vjenčani, iz domaćinstava sa visokim prihodima i iz gradova. Kupuju nakit za sebe, u prosjeku tri puta godišnje.

Ono što se vidi iz rezultata, jeste i da se kupci dobro informišu o nakitu. Najviše informacija prikupljaju direktno u prodavnici (61% odgovora). Slijede onlajn forumi i društvene mreže (58%).

Takođe je i mjesto kupovine zlata najčešće prodavnica. Potreba da se „opipa i osjeti“ je vrlo bitna. Zlato po tome odskače i u odnosu na druge vrste nakita. Uprkos tome, prodavci i dalje snažno ulažu u promociju prodaje putem interneta. I to im se isplaćuje jer i onlajn prodaja raste.

S druge strane, ono što im predstavlja razlog za brigu je visoka zasićenost tržišta upravo zato što mnogo građana već ima zlatni nakit. Razlozi zbog kojih ne bi kupovali više nakita jeste prije svega cijena, a drugi su manjak prilika i motiva da kupe, kao i neodgovarajući dizajn.

Zlato na novom maksimumu

Vrijednost američkih fjučersa na zlato porasla je juče na rekordni nivo nakon izvještaja da će administracija Donalda Trampa uvesti „iznenadne“ carine. Ekonomisti su upozorili da bi mogle da poremete globalnu trgovinu zlatom. Bijela kuća je demantovala da će te dažbine stupiti na snagu. Američki fjučersi na zlato, na koje se investitori često oslanjaju kako bi zaštitili svoje pozicije, u petak rano ujutru dostigli su istorijski maksimum od nešto više od 3.534 dolara po unci. Najnoviji rast cijene zlata uslijedio je nakon izveštaja Fajnenšel Tajmsa (Financial Times), prema kojem će američka Carinska i granična služba uvesti naplatu carine na zlatne poluge od jednog kilograma i 100 unci, pozivajući se na dopis te agencije datiran 31. jula. Kada je Tramp u aprilu najavio carine trgovinskim partnerima SAD-a, Bijela kuća je navela da će zlatne poluge biti izuzete. Nije jasno zašto je trgovinska politika izmijenjena. „Ovo je upravo ono čega se tržište plašilo“, napisala je analitičarka UBS-a Džoni Teves (Joni Teves) u bilješci u petak. Nazvala je carine na zlato „ogromnim iznenađenjem“. I dodala da „ostaje da se vidi“ da li će promjena politike „na kraju biti izmijenjena“. Cijene zlata — koje su ove godine porasle 30% — premašile su prag od 3.000 dolara po unci prvi put u martu. Granicu od 2.000 dolara zlato je prešlo tokom pandemije kovida, a 1.000 dolara tokom finansijske krize 2008. Ty Roush, Forbes