„Tvorac vladara“: Tramp uživa u svojoj diplomatiji dok se bori za Nobelovu nagradu

Predsjednik SAD Donald Tramp vodio je kampanju na osnovu politike „Amerika na prvom mjestu“ (America First), koja je odbacivala tradicionalnu ulogu Sjedinjenih Američkih Država kao svjetskog policajca. Njegovih prvih 200 dana na funkciji pokazalo je suprotno, piše Politiko (Politico).

Prema riječima jednog zvaničnika Bijele kuće, kojem je odobrena anonimnost kako bi otvoreno govorio o predsjedniku, Tramp uživa u ulozi „glavnog mirotvorca“, vjerujući da može postići dogovore koji su izmicali njegovim prethodnicima, istovremeno pokazujući i svoju umješnost i moć – bez obzira na to hoće li uspjeti ili ne.

„On voli da bude u poziciji da bude ‘tvorac vladara’ za sve te manje, slabije zemlje širom svijeta“, rekao je taj sagovornik.

Tramp redovno podsjeća javnost na ratove za koje vjeruje da ih je zaustavio, naglašavajući koliko su dugo ti sukobi trajali. Prošle sedmice doveo je lidere Jermenije i Azerbejdžana u Bijelu kuću kako bi obezbijedio mirovni sporazum između tih dugo zaraćenih zemalja – šesti takav sporazum u njegovom drugom mandatu – iako je njegova tačna uloga u najmanje jednom slučaju sporna.

„Riješio sam šest ratova u posljednjih šest mjeseci, malo više od šest mjeseci sada, i veoma sam ponosan na to“, rekao je Tramp u četvrtak u Ovalnoj kancelariji.

Ali danas će ga čekati možda i najteži test – sastanak sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, u pokušaju da se obezbijedi kraj rata u Ukrajini.

Tramp, koji sam sebe naziva „predsjednikom mira“, okrenuo se ovim sukobima djelimično iz uvjerenja da može iskoristiti američki uticaj da ih okonča, rekao je drugi zvaničnik Bijele kuće, kojem je takođe odobrena anonimnost kako bi govorio o unutrašnjem razmišljanju administracije.

To je u kontrastu sa njegovom kampanjom 2024. godine, tokom koje je zastupao pristup „Amerika na prvom mjestu“, naglašavajući domaća pitanja umjesto stranih sukoba.

„Postoji samo toliko toga što znaš dok si na predizbornom putu, a onda, kada uđeš u Zapadno krilo, shvatiš šta se, do đavola, zapravo dešava u svijetu“, rekao je drugi zvaničnik, misleći na izvještaje obavještajnih službi koje je Tramp dobijao kao predsjednik. „I na mnogo načina, da je [Tramp] to znao, vjerovatno bi to bila veća osnova njegove kampanje.“

Motiviše ga želja da osvoji Nobelovu nagradu za mir

Trampovo okretanje ka rješavanju sukoba djelimično proističe i iz njegove želje da osvoji Nobelovu nagradu za mir, za kojom odavno teži. U toj potrazi otišao je toliko daleko da je prošlog mjeseca lično pozvao norveškog ministra finansija kako bi pitao o nagradi.

Nagrada je postala i često korišćeno sredstvo stranih lidera koji žele da se dodvore predsjedniku.

Najmanje šest svjetskih lidera uključenih u nedavne sporazume nominovalo je Trampa ili podržalo njegovu nominaciju, uključujući izraelskog premijera Benjamina Netanjahua (Benjamin Netanyahu) i kambodžanskog premijera Hun Maneta.

Manet je nominovao Trampa nakon što je predsjednik doveo Kambodžu i susjedni Tajland za pregovarački sto prijeteći da će zaustaviti trgovinske pregovore ukoliko ne okončaju granični spor.

Pored Kambodže i Tajlanda, zvaničnici Bijele kuće kažu da je Tramp imao ulogu u sporazumima o prekidu vatre ili drugim dogovorima između: Irana i Izraela, Ruande i Demokratske Republike Kongo, Indije i Pakistana, Egipta i Etiopije, Jermenije i Azerbejdžana, te Sjedinjenih Država i Huta u Jemenu. Manje je bio uspješan u okončavanju ratova u Gazi i Ukrajini.

Zvaničnici Bijele kuće dali su malo detalja o Trampovom strateškom angažmanu.

Ljudi bliski Trampu kažu da brzi niz mirovnih sporazuma između zaraćenih zemalja odgovara njegovoj viziji iz kampanje o stavljanju Amerike na prvo mjesto, dijelom zato što predsjednik povezuje mirovne sporazume sa trgovinskim, kao što je nedavno učinio sa Jermenijom i Azerbejdžanom.

„Uz svaki od ovih mirovnih sporazuma, postojala je neka ekonomska korist za Ameriku“, istakao je prvi zvaničnik Bijele kuće.

Kritičari dovode u pitanje Trampovu iskrenost u obezbjeđivanju mira i trajnost tih sporazuma. Džon (John) Bolton, koji je bio Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost tokom njegovog prvog mandata, posebno je ukazao na sporazum između Kambodže i Tajlanda – gdje je, prema izvještajima medija, već došlo do nasilja nakon prekida vatre.

„Naveo ih je da potpišu prekid vatre kako bi bili sigurni da mogu zaključiti svoje trgovinske dogovore“, rekao je Bolton. „Možda će prekid vatre trajati više od nekoliko dana. Ko zna? Osnovni uzroci napetosti, granična pitanja, nisu riješeni.“

„Ovo je politika Donalda Trampa na prvom mjestu“, rekao je Bolton. „On želi Nobelovu nagradu za mir. Mislim da sada svi priznaju da ga to motiviše.“

Trampovo interesovanje za međunarodne sporazume nije potpuno odstupanje od politike iz njegovog prvog mandata. Tada je posredovao u Abrahamovim sporazumima (Abraham Accords), skupu dogovora koji su stabilizovali diplomatske odnose između Izraela i nekoliko arapskih zemalja. Takođe je imao ulogu u ponovnom uspostavljanju ekonomskih veza između Srbije i Kosova.

Tokom kampanje za drugi mandat, Tramp je naglašavao smanjeno angažovanje u međunarodnim organizacijama i gurao transakcionistički i nacionalistički pristup – nešto što su on i njegov tim nazvali politikom „Amerika na prvom mjestu“, odbacujući punu etiketu izolacionizma.

U petak će tu politiku unijeti u sastanak „jedan na jedan“ sa Putinom. U danima pred samit, predsjednik i njegovi najviši saradnici umanjivali su očekivanja, a predsjednik ga je čak nazvao „sastankom za ispitivanje terena“.

Od sukoba koji su bjesnili širom svijeta kada je Tramp preuzeo funkciju, mislio je da će Rusija i Ukrajina biti „najlakši za rješavanje“. U četvrtak je priznao: „zapravo je to najteže“.