Stejt dipartment: Ozbiljna ograničenja slobode izražavanja i medija u Crnoj Gori

U oblasti ljudskih prava u Crnoj Gori nije bilo značajnih promjena, ocijenio je Stejt dipartment (State Department) poručujući da izazovi i dalje postoje, kao što su ozbiljna ograničenja slobode izražavanja i slobode medija.

U novom izvještaju o ljudskim pravima u Crnoj Gori u 2024. godini, Stejt dipartment ukazuje na vjerodostojne izvještaji o „torturi ili okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju; kao i ozbiljnim ograničenjima slobode izražavanja i slobode medija“.

„Vlada je preduzela ograničene korake da identifikuje i kazni zvaničnike koji su kršili ljudska prava“, piše u izvještaju.

Podsjeća se da su Akcija za ljudska prava (HRA), Građanska alijansa i druge nevladine organizacije (NVO) za ljudska prava kritikovali izostanak napretka vlade u procesuiranju ratnih zločina, kao i u priznavanju i obeštećenju žrtava, u vezi sa ratom iz 1990-ih.

„Suđenje Slobodanu Pekoviću, optuženom za ubistvo dvojice Bošnjaka 1992. godine i silovanje, dok je služio kao vojnik Vojske bosanskih Srba u gradu Foči u Bosni i Hercegovini, nastavljeno je krajem godine. Ovo je bilo prvo suđenje u zemlji za seksualno nasilje počinjeno tokom rata u Bosni i Hercegovini“, navodi se.

Dodje se i d je u junu, Specijalno državno tužilaštvo naredilo istragu protiv bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića zbog navodne povezanosti sa ratnim zločinima počinjenim u Hrvatskoj tokom raspada bivše Jugoslavije. Prema saopštenju tužilaštva, Katnić je „optužen za nečovječno postupanje prema određenim civilima hrvatske nacionalnosti, uključujući napade, mučenja i nanošenje tjelesnih povreda“.

Vladin Odbor za nestala lica nastavio je da prati, proučava i predlaže rješenja za problem nestalih osoba iz oružanih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije. Centar za građansko obrazovanje ukazao je na nedovoljne sistemske napore i posvećenost da se pronađu i identifikuju sve osobe koje su nestale tokom 1990-ih, navodi Stejt dipartment.

Sloboda medija: Govor mržnje, prijetnje, uvrede, targetiranja

U dijelu koji se odnosi na slobodu medija, u izvještaju se ističe da su govor mržnje, verbalne prijetnje i uvrede upućene novinarima i civilnim aktivistima, targetiranje kritičkih medija od strane zvaničnika i neriješeni napadi na novinare podrivali su slobodu izražavanja.

„Nije bilo izvještaja da je vlast koristila silu protiv medija; ipak, zvaničnici su nastavili da targetiraju kritičke novinare i medije. Neriješeni napadi iz prethodnih godina doprinijeli su atmosferi zastrašivanja“, ocijenio je Stejt dipartment.

Podsjeća da je 31. jula (prošle godine), Viši sud u Podgorici potvrdio je optužni predlog Specijalnog državnog tužilaštva protiv 14 osoba osumnjičenih za pucnjavu na istraživačku novinarku Oliveru Lakić u Podgorici 2018. godine. Grupa optužena za napad tereti se i za stvaranje kriminalne organizacije i izvršenje više krivičnih djela, uključujući ubistvo, nedozvoljeno držanje oružja i trgovinu drogom.

Ruski mediji dostupni i pored zabrane

Ističe se i da vlasti nijesu u potpunosti sprovele odluku o zabrani emitovanju ruskih državnih medija, uključujući Russia Today, Sputnjik i Rossiya 1, „jer su te zabranjene elektronske medijske platforme ostale dostupne“.

Agencija za elektronske medije ažurirala je zabranu iz 2022. godine o emitovanju ruskih državnih medija, uključujući Russia Today, Sputnjik i Rossiya 1 i pozvala sve lokalne pružaoce audio-vizuelnih medijskih usluga da obustave emitovanje ili distribuciju programa 20 konkretnih ruskih medija putem bilo kojeg sredstva, uključujući kablovsku televiziju, satelit, IPTV, internet usluge, platforme za razmjenu video sadržaja ili aplikacije.

„Neki posmatrači, uključujući Digitalni forenzički centar Atlantskog saveza Crne Gore, primijetili su, međutim, da vlasti nijesu u potpunosti sproveli odluku, jer su te zabranjene elektronske medijske platforme ostale dostupne“, naveo je Stejt dipartment.

Niske plate i politički pritisci doprinosili su autocenzuri

U izvještaju piše i da su nezavisni i proopozicioni mediji tvrdili da su bili izloženi nepoštenom tretmanu i ekonomskom pritisku od strane vladinih ministarstava i agencija.

„Niske plate i politički pritisci doprinosili su autocenzuri. Nekoliko kolumnista žalilo se da su tokom godine bili izloženi prijetnjama zbog svojih javno izraženih stavova. Novinari su se suočavali sa zastrašivanjem, prijetnjama nasiljem i napadima od nepoznatih osoba zbog svog izvještavanja, uključujući izvještavanje o kontroverznim političkim, etničkim i vjerskim temama, kao i o korupciji i švercu“, navodi se.

Stejt dipartment podsjeća da je 11. novembra, Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo pritvor biznismenu Zoranu Ćoću Bećiroviću, njegovom sinu Luki Bećiroviću i policajcu Mladenu Mijatoviću, koji je navodno djelovao kao Bećirovićev tjelohranitelj, zbog verbalnog i fizičkog napada na Anu Raičković, novinarku i urednicu crne hronike u dnevnom listu Pobjeda zajedno sa članovima njene porodice, u blizini jednog restorana brze hrane u Podgorici 10. novembra.

„Zoran Bećirović, za koga se tvrdi da ima veze sa bivšom vladom predvođenom Demokratskom partijom socijalista, ranije je od strane novinara bio optuživan za prijetnje i uvrede. Incident je izazvao široku osudu na političkom spektru od strane državnih zvaničnika, političkih partija, organizacija civilnog društva i medijskih udruženja. Sindikat medija naveo je da je ovo bio 18. slučaj napada ili prijetnji, uključujući i one putem interneta, na novinare i medije tokom godine.

Prema podacima Sindikata medija, 14 od tih incidenata prijavljeno je policiji i tužilaštvu radi istrage i daljeg postupanja«, ističe se u izvještaju.