Upoznajte kreatorku inovativne terapije za „bolest leptira“

Suma Krišnan (Suma Krishnan) je bila u kasnim četrdesetim kada je osmislila ideju o lokalnoj genskoj terapiji za liječenje retkog i teškog oboljenja kože, u kojem je koža krhka poput leptirovih krila. Godine 2016, sa 51 godinom, nakon nekoliko mjeseci modeliranja ideje i pokretanja procesa za njeno patentiranje, sa suprugom Krišem Krišnanom (Krish Krishnan) s kojim je već više od decenije radila u biotehnologiji, osnovala je kompaniju Krystal Biotech.

Fokusiranje na rijetku bolest, od koje u SAD boluju hiljade ljudi, bilo je neuobičajeno. Još neobičnije bilo je to što su odbacili kapital iz fondova i odlučili da startap finansiraju sopstvenim sredstvima. Sa oko pet miliona dolara koje su prethodno zaradili u drugim biotehnološkim firmama. Najveći rizik ipak je bio u samoj nauci. Potpuno novom pristupu koji se oslanjao na gensku terapiju u obliku gela. Potencijalni uspjeh bio je ogroman, ali je i vjerovatnoća neuspjeha bila visoka. „Morala sam da sarađujem sa regulatorima jer oni nikada ranije nisu vidjeli ovako nešto“, kaže Krišnan za Forbes. „Bilo je potpuno novo“.

Veliki rast

Samo 18 mjeseci nakon pokretanja firme sa sjedištem u Pitsburgu, Krišnanovi su je izveli na berzu Nasdaq. Danas Krystal Biotech ima tržišnu vrijednost od 4,4 milijarde dolara i jedno odobreno terapijsko rješenje – Vajdžuvek (Vyjuvek), za takozvanu „bolest leptirove kože“, odnosno distrofičnu epidermolizu bulozu. Osim toga, razvijaju i druge genske terapije – uključujući one za cističnu fibrozu i rak pluća. One su u različitim fazama kliničkog ispitivanja. Sve se zasnivaju na modifikovanom virusu herpesa simpleksa, ali koriste različite metode isporuke lijeka. Prihodi kompanije su 2024. dostigli 291 milion dolara. To je više nego pet puta u odnosu na 51 milion iz 2023. Neto dobit porasla je osmostruko – sa 11 na 89 miliona dolara.

Krišnanovi posjeduju 12% udjela u kompaniji. Suma, predsjednica odjeljenja za istraživanje i razvoj, prema procjenama Forbesa vrijedi oko 300 miliona dolara. Gotovo isključivo zahvaljujući udjelu u kompaniji i prodaji akcija tokom godina. Akcije Krystal-a bile su vrlo nestabilne. Porasle su više od 1.300% od izlaska na berzu, ali su u protekloj godini pale skoro 25%.

„Moraš biti hrabar i odlučan za ovakve stvari“, kaže Krišnan. „Nikada me nije bilo strah da preuzimam rizik. Nikada nisam mislila da mi je potreban stabilan posao“.

Forbes 50 iznad 50

Suma Krišnan je i među 200 privrednica i liderki koje su se našle na ovogodišnjoj Forbes listi „50 iznad 50“. Među njima su i glumica Hale Beri (Halle Berry), koja je na listi zbog startapa posvećenog menopauzi. Tu je investitorka Frida Kapor Klajn (Freada Kapor Klein) poznata po projektima sa društvenom misijom. I Marija Šrajver (Maria Shriver), koja je pokrenula Inicijativu za borbu protiv Alchajmerove bolesti pri kraju svog mandata kao prva dama Kalifornije. Sve ove žene ostavljaju izuzetan profesionalni trag u svojim šestim, sedmim i osmom decenijama života.

Iz Indije u SAD

Suma Krišnan, koja danas ima 60 godina, odrasla je u Bombaju u siromašnoj porodici sa troje djece. Kao srednje dijete i djevojčica, kaže da je njena majka – koja se udala sa 18 – odmah nakon fakulteta počela da traži muža za nju putem dogovorenog braka. Ona je to odbila. „Uvijek sam se protivila i borila“, kaže ona. „Bila sam tvrd orah za njih. Kršila sam sva pravila“.

U Sjedinjene Države je došla na postdiplomske studije, gdje je magistrirala organsku hemiju na univerzitetu Vilanova. Tamo je upoznala Kriša Krišnana, koji je tada studirao MBA na Vortonu i živio u blizini. Zatim je počela da radi kao farmaceutski istraživač. Prvo u kompaniji Janssen Pharmaceuticals. U firmi New River Pharmaceuticals vodila je istraživanje, razvoj i odobravanje lijeka Vivans (Vyvanse), koji je postao blokbaster za liječenje ADHD-a. Nakon što je evropski proizvođač ljekova Shire (koji je 2018. preuzela Takeda za 62 milijarde dolara) kupio New River za 2,6 milijardi dolara 2007. godine, Suma se fokusirala na rijetke bolesti. Zatim je u kompaniji Intrexon (danas poznatoj kao Precigen) predvodila razvoj genske terapije kao direktorka terapeutskog sektora. Vlasnica je više od 70 patenata za razne ljekove. „Ovo radim već 25 do 30 godina“, kaže. „Poznajem sve vrste rijetkih bolesti i znam gdje postoje neispunjene potrebe“.

Terapija u vidu gela

Imala je ideju za gensku terapiju za pacijente s bolešću leptira, koja bi se nanosila kao gel direktno na pogođene djelove kože. Koristi modifikovani virus herpesa simpleksa kao nosač terapije. Lijek funkcioniše tako što dostavlja zdravu kopiju gena koji kodira jedan tip kolagena u ćelije kože, omogućavajući zarastanje. Oko 25.000 ljudi u SAD ima epidermolizu bulozu. Ali, samo oko 3.000 njih ima distrofični oblik, koji je najteži i za koji se koristi terapija kompanije Krystal.

Brett Kopelan, izvršni direktor organizacije Debra koja pomaže oboljelima i čija ćerka (danas ima 17 godina) pati od teškog oblika bolesti, kaže da je to „najgora j***na bolest za koju nikada niste čuli“. Djeca koja boluju od nje često trpe stalne bolove i moraju da budu u zavojima preko velikih djelova tijela. Takođe su podložna mnogim drugim oboljenjima, uključujući i jedan oblik raka kože. „Moj cilj je da ovu bolest pretvorimo u hronično stanje s kojim se može živjeti – kao što je dijabetes tipa 2“, kaže Kopelan. Njegova ćerka koristi terapiju kompanije Kryistal, između ostalih. „Vrlo smo blizu tog cilja – zahvaljujući Sumi i Krišu“.

Kada je došla na ideju koja je postala Vajdžuvek, na tržištu nije bilo nijednog lijeka. Dok je radila u kompaniji Intrexon, ta firma je sarađivala sa drugom biotehnološkom kompanijom, Fibrocell (koju je kasnije kupila firma Castle Creek), na terapiji koja se primenjivala u bolničkim uslovima. „Vidjela sam taj bol i patnju“, kaže Krišnan. „Ta djeca se rađaju bez djelova kože i vremenom im biva sve gore. Govore: ‘Nikome nije stalo do nas’“.

Selidba u Pitsburg

Ideju je iznijela svom suprugu Krišu, koji je bio operativni direktor u New Riveru i Intrexonu i sa kojim je radila više od decenije. Odlučili su da razviju lijek – ovog puta samostalno. Biotehnološki sektor je tada cvjetao, a laboratorijski prostor u San Francisku bilo je nemoguće iznajmiti. Umjesto toga, tragali su po cijeloj zemlji i na kraju pronašli prazan laboratorijski prostor u Pitsburgu. Gradu poznatijem po robotici nego po biotehnologiji. Tu su mogli da angažuju diplomce sa univerziteta Karnegi Melon. U početku su putovali između Kalifornije i Pitsburga. Odbacili su investicije fondova kapitala, prikupivši skroman iznos od prijatelja i porodice. Uz napomenu da na taj novac gledaju kao na donaciju. „Rekli smo sebi da ćemo, ako ne uspije, jednostavno zatvoriti firmu“, kaže Krišnan.

Izveli su firmu 2017. na berzu, prikupivši 45 miliona dolara. I to zahvaljujući mreži kontakata koje je Kriš Krišnan stekao vodeći prethodne kompanije ka inicijalnoj javnoj ponudi (IPO). „To je bio ‘Miki Maus’ IPO“, kaže on, napominjući da je to omogućilo investitoru iz Fidelitija (Fidelity), koji je ranije ulagao u njegove firme, da postane akcionar.

Ideja da se genska terapija isporučuje kod kuće, umjesto u bolnici, bila je i elegantna i pomalo luda. „Iskreno, koliko god ideja bila sjajna, kada neko dođe i kaže: ‘Hoću da stavljam gensku terapiju u gel i nanosim je na rane kod kuće’, to vam zvuči kao da neko danas kaže: ‘Hoću da imam kuću na Marsu’“, kaže Kriš Krišnan, izvršni direktor kompanije. „Sjajna ideja, ali kako ćeš do tamo? Bila je to baš takva ideja“.

Visoka cijena lijeka

Šest godina kasnije, 2023. godine, Krystal je dobio odobrenje FDA za Vajdžuvek. To je izuzetno brzo za jednu novu gensku terapiju. Ubijediti FDA da odobri gensku terapiju za kućnu upotrebu, koja koristi modifikovani virus herpesa, tokom pandemije kovid-19, zahtijevalo je studije koje bi otklonile sve sumnje u bezbjednost. U vrijeme kada su, kako Krišnan kaže, „ljudi bili jako zabrinuti zbog virusa“.

Postavili su cijenu od 24.250 dolara po bočici. To znači da prosječan pacijent, koji koristi 26 bočica godišnje, liječenje plaća 631.000 dolara godišnje (prije popusta). Međutim, kako se rane zacjeljuju, pacijentima s vremenom treba sve manje doza. Genske terapije su generalno skupe. Mnoge premašuju i milion dolara. Kada je riječ o rijetkim bolestima, „osiguravači su malo popustljiviji po pitanju cijene“, kaže Kriš Krišnan. Ističe da nijedan osiguravač obično nema više od nekoliko oboljelih pacijenata. „Možemo da predstavimo vrijednost lečenja Blue Cross Blue Shield osiguravaču i oni to razumiju“, kaže on.

Investitor u oblasti biomedicine, Den Dženi ( Dan Janney) iz kompanije Alta Partners, bio je među rijetkima koji su lično investirali u Krystal u ranoj fazi. To je uradio nakon što je upoznao Sumu i Kriša preko njihove djece, koja su išla u istu školu. On naziva Krystal „vjerovatno najefikasnijom firmom u kojoj je ikada učestvovao“ kad je riječ o korišćenju kapitala. „Nevjerovatno su dobro uspjeli da postignu profitabilnost“, kaže on.

Novi ljekovi

Krystalov lijek za bolest leptirove kože više nije jedini na tržištu. U aprilu ove godine, biotehnološka kompanija Abeona Therapeutics, koja je u kliničkoj fazi i ima tržišnu vrijednost od 348 miliona dolara, dobila je odobrenje FDA za sopstvenu gensku terapiju pod nazivom Zevaskyn. Ona koristi presađivanje slojeva kože napravljenih od genetski modifikovanih ćelija same pacijentove kože. Ova terapija, koja se na tržištu pojavila tokom ljeta, ima cijenu od 3,1 milion dolara.

Nakon što su dobili odobrenje za jednu terapiju u SAD, kao i dozvole za Evropu i Japan, Suma Krišnan sada istražuje druge bolesti. Među njima oboljenja pluća, rak i očne bolesti. Jedan od projekata koji je najviše odmakao, trenutno je u trećoj fazi kliničkih ispitivanja. Odnosi se na očne komplikacije povezane sa bolešću kože koju već liječe. Drugi, koji su u ranijim fazama razvoja, uključuju tretmane za cističnu fibrozu i tumore pluća. To je poseban fokus Sume Krišnan, s obzirom na sve češću pojavu raka pluća kod žena koje nikada nisu pušile. U svakom slučaju, Krystalov lijek bi isporučivao zdravu kopiju gena kako bi liječio bolest, ali se metode dostave razlikuju. Terapija za rak pluća, na primjer, koristi nebulizator.

Veliko pitanje je može li Krystal da uspješno pređe sa liječenja jedne rijetke bolesti na više ljekova koji liječe razna oboljenja pomoću genske terapije zasnovane na modifikovanom herpes virusu. Krišnan planira da prihod od prodaje Vajdžuveka iskoristi za finansiranje razvoja ostalih terapija. „Imamo novac i možemo ga iskoristiti za dalji razvoj ljekova iz našeg portfolija“, kaže ona. „Prvi je uvijek najteži“.

Amy Feldman, Forbes

How A 60-Year-Old Drug Developer Built A $4.4 Billion Biotech Treating ‘Butterfly Skin Disease’