Zašto su u SAD-u, uprkos Trampovim carinama, švajcarske čokolade i dalje jeftinije od američkih

Carine koje je uveo predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp imale su za cilj da podstaknu domaću proizvodnju. Međutim, u industriji čokolade postigle su suprotan efekat – dodatno su povećale cijenu već skupog uvoznog kakaa i narušile konkurentnost američkih fabrika u odnosu na one u Kanadi i Meksiku, koji takođe snabdijevaju američko tržište, tvrde 11 izvršnih direktora, predstavnika industrije, stručnjaka i trgovaca sa kojima je agencija Rojters (Reuters)a razgovarala.

Prema sporazumu SAD-a, Meksika i Kanade (USMCA), koji Trampova administracija nije mijenjala, Kanada i Meksiko mogu da izvoze čokoladu u SAD bez carina – bez obzira na porijeklo kakaa, biljke koja ne uspijeva na tlu SAD-a.

Dodatno, Kanada ima nultu carinu na uvoz sirovog i poluprerađenog kakaa, poput kakao-maslaca i praha, dok Meksiko ima sopstvenu proizvodnju zrna, što znači da fabrike u obje zemlje mogu da proizvode po znatno nižim troškovima u odnosu na američke, koje trenutno plaćaju carine od 10 do 25 odsto na uvoz kakaa. Te carine mogle bi da porastu i do 35 odsto od 1. avgusta.

Predstavnik američke administracije izjavio je da Bijela kuća i dalje prati trendove u trgovini i da se konsultuje sa industrijom kako bi ostvarila Trampove ekonomske ciljeve.

Herši i mali proizvođači pod pritiskom

Najveći američki proizvođač čokolade, kompanija Herši (Hershey), koja većinu proizvoda pravi u SAD-u, ali ima fabrike i u Kanadi i Meksiku, procjenjuje da bi mogla da plati čak 100 miliona dolara na ime carina tokom trećeg i četvrtog kvartala, ako mjere ostanu na snazi.

Manji proizvođači, poput Taza Chocolate iz Masačusetsa, koji čokoladu prave „od nule“ koristeći uvozni kakao, nemaju alternativu domaćoj proizvodnji.

U maju je Taza platila 24.124 dolara carine na jedan kontejner kakaa iz Haitija, koji sada podleže desetoprocentnoj carini uvedenoj Trampovim dekretom. Naredna pošiljka iz Dominikanske Republike, kako je naveo osnivač i direktor Aleks Vitmor (Alex Whitmore), koštaće ih više od 30.000 dolara.

„Za firmu naše veličine to je čista dobit – nestala. Prva pomisao bila je: pravila su se promijenila, moramo pronaći isplativo rješenje za kupce“, rekao je Vitmor.

Isprva je razmatrao prebacivanje dijela proizvodnje u Kanadu kako bi iskoristio pogodnosti USMCA sporazuma, ali je odustao zbog visokih troškova i nesigurne poslovne klime.

„Trenutno je sve toliko neizvjesno da se samo povlačimo i nadamo da će proći. Mnogi preduzetnici su jednostavno paralisani“, dodao je.

Kanadski i meksički proizvođači na dobitku

Prema carinskim podacima koje je za Rojters prikupila firma Trade Data Monitor (TDM), kanadski izvoz čokolade u SAD je, izraženo u količini, porastao 10 odsto u prvih pet mjeseci ove godine – što sugeriše da proizvođači iz Kanade koriste novu tržišnu šansu.

Najveću korist imaju kanadski i meksički ugovorni proizvođači čokolade, poput kompanije Barry Callebaut, švajcarske multinacionalke koja gotovo polovinu svojih sjevernoameričkih proizvodnih kapaciteta ima u Kanadi i Meksiku. Iako je firma odbila da komentariše konkretne efekte carina, izvršni direktor Piter Feld (Peter Feld) izjavio je:

„Imamo operacije u SAD-u, Kanadi i Meksiku. Znamo kako da se krećemo u ovakvom okruženju.“

Skuplje sirovine, više cijene

Ugovorni proizvođači izrađuju osnovnu čokoladu koju američke kompanije zatim obrađuju i plasiraju kao „američku“. Međutim, cijena kakaa, koji čini između 30 i 50 odsto ukupnih troškova jedne čokoladice, utrostručila se tokom prethodnih 12 mjeseci, dostigavši istorijski rekord, usljed loših vremenskih uslova i bolesti usjeva u Obali Slonovače i Gani.

Potrošači, koji već godinama trpe posljedice inflacije, sada se suočavaju s novim talasom poskupljenja.

Kompanija Herši je ovog mjeseca povećala maloprodajne cijene za dvocifrene procente, dok je Taza podigla veleprodajne cijene 10 odsto i povećala cijenu čokoladice na sopstvenom sajtu sa 5,99 na 6,99 dolara.

Herši je naveo da to nije direktno povezano s carinama, ali iz Taze upozoravaju da će nove mjere dodatno uticati na cijene.

Traže se izuzeća i selidbe

Budući da kakao ne raste u SAD-u, Herši je u maju potvrdio da sarađuje sa američkom vladom kako bi dobio izuzeće od carina. Kompanija nije željela da komentariše da li se u međuvremenu oslanja na svoje kapacitete u Kanadi i Meksiku.

Proizvođač slatkiša M&Ms, kompanija Mars, koja ulaže dvije milijarde dolara u proizvodnju u SAD-u, saopštila je da nije mijenjala strukturu nabavke, 94 odsto proizvodnje i dalje potiče iz SAD-a.

U kompaniji Lindt razmatraju potencijalne promjene nakon 1. avgusta, dok meksičke firme već osjećaju benefite. Paolo Kvadrini (Paolo Quadrini), direktor meksičke asocijacije proizvođača čokolade Aschoco Confimex, izjavio je:

„Carine otvaraju nove šanse za meksičke kompanije. Zainteresovanost američkih brendova za preseljenje proizvodnje u Meksiko je stvarna i sve veća.“

SAD – najveći potrošač čokolade u svijetu

Sjedinjene Američke Države su najveći potrošač čokolade u svijetu, sa tržištem vrijednim između 25 i 30 milijardi dolara, prema podacima investicione banke TD Cowen. Izvoz iz Kanade pokriva oko 10 odsto tog tržišta, dok meksički izvoz čini oko 2,5 odsto.

Tarik Hadad (Tareq Hadhad), direktor kompanije Peace by Chocolate iz Nove Škotske u Kanadi, izjavio je da su carine natjerale brojne firme da se više oslone na lokalne dobavljače, ali da su ugovorni proizvođači u Kanadi ipak bili najveći dobitnici.

„To je prednost za njih“, zaključio je Hadad.