Šta će se desiti sa cijenom zlata do kraja godine: Kraj sukoba bi mnogo toga promijenio

Zlato je poraslo 26% u američkim dolarima u prvoj polovini godine i ostvarilo dvocifrene prinose u svim valutama. Tome je doprinijela kombinacija slabijeg dolara, stabilnih kamatnih stopa i vrlo neizvjesnog geopolitičko-ekonomskog okruženja. Sve je to dovelo do snažne potražnje za ulaganjem u zlato.

Ako bi situacija ostala nepromijenjena, to bi značilo nastavak rasta, ali sporijim tempom.

„Ako su ekonomisti i učesnici na tržištu u pravu sa makroekonomskim prognozama, cijena zlata mogla bi ostati stabilna uz mogući blagi rast – dodatnih 0% do 5% u drugoj polovini godine“, saopštio je Svjetski savjet za zlato.

Predstavljajući novu analizu, ova organizacija podsjeća da ekonomija rijetko funkcioniše u skladu sa konsenzusom.

Ako bi se ekonomska situacija dodatno pogoršala, to bi povećalo stagflacijske pritiske i geopolitičke tenzije. A to bi dodatno podiglo cijenu zlata – za dodatnih 10% do 15%.

„S druge strane, sveobuhvatno i trajno rješenje sukoba, što se čini malo vjerovatnim u trenutnim okolnostima, moglo bi dovesti do pada cijene zlata 12% do 17% u poređenju s dobicima ostvarenim ove godine“, procijenio je Svjetski savjet za zlato.

Centralne banke će smanjiti kamatne stope

Tržišni konsenzus je trenutno takav da se očekuje stagnacija globalnog BDP-a i ostanak ispod trenda u drugoj polovini godine. Takođe, globalna inflacija će porasti iznad 5% u drugoj polovini godine zbog uticaja carina. Odgovor centralnih banaka na ove okolnosti biće početak opreznog snižavanja kamatnih stopa krajem godine.

“Iako se očekuje napredak u trgovinskim pregovorima, okruženje će vjerovatno ostati nestabilno, kao što je bilo i prethodnih mjeseci. Geopolitičke tenzije – posebno između SAD-a i Kine – vjerovatno će ostati povišene, doprinoseći opštoj nesigurnosti na tržištu”, navodi Svjetski savjet.

Scenario pogoršanja

Organizacija zaključuje da bi se ekonomski uslovi morali dodatno pogoršati da bi zlato nastavilo svoj uzlazni trend.

To bi značilo ulazak u ozbiljniju stagflaciju, tj. period sporijeg rasta, pada povjerenja potrošača i upornih inflacijskih pritisaka uzrokovanih carinama. Druga opcija je potpuna recesija nakon koje slijedi masovno pomjeranje kapitala ka sigurnijim investicijama.

U tom kontekstu, centralne banke bi mogle dodatno ubrzati proces diverzifikacije deviznih rezervi udaljavanjem od dolara.

U ovom scenariju, cijena zlata bi porasla dodatnih 10%-15%, te bi cijelu godinu završila s rastom od gotovo 40 posto.

Scenario rješavanja rizika

Održivo rješavanje geopolitičkih i geoekonomskih sukoba smanjilo bi potrebu za držanjem zaštitnih investicija poput zlata, procjenjuje Svjetski savjet za zlato. U toj situaciji, investitori bi bili spremniji preći na ulaganje u rizičniju imovinu.

Prije svega, ohrabrujući ekonomski izgledi – čak i uz prisutne inflatorne pritiske – doveli bi do rasta prinosa na američke državne obveznice, uz istovremeno strmiji oblik krivulje prinosa. Ako bi se inflacija dodatno stabilizovala, uticaj na kamatne stope bio bi još izraženiji.

„U tom scenariju, naša analiza sugeriše da bi cijena zlata mogla pasti 12%-17% u drugoj polovini godine. Zlato bi godinu završilo s pozitivnim, ali niskim dvocifrenim ili čak jednocifrenim prinosom“, zaključio je Svjetski savjet za zlato.

Centralne banke će nastaviti kupovati

U analizi se takođe podsjeća da su centralne banke ove godine nastavile kupovati zlato snažnim tempom – iako ne na rekordnim nivoima iz prethodnih kvartala.

Očekuje se da će potražnja centralne banke ostati jaka do kraja 2025. godine, iako će vjerovatno neznatno ublažiti rekordne nivoe iz prethodnih kvartala, ali i dalje znatno iznad prosjeka od 500-600 tona prije 2022. godine.