Brisel upozorava članice EU zbog nepoštovanja vladavine prava

Zemlje Evropske unije sve češće ignorišu zahtjeve Brisela da se ozbiljnije pozabave korupcijom, unaprijede sloboda medija, podignu standarde pravosuđa i reaguju na druge prijetnje demokratskom društvu, navodi se u zvaničnom izvještaju o vladavini prava koji je objavljen danas.
Evropska komisija, u njenom godišnjem „Izvještaju o vladavini prava“ izražava ozbiljnu zabrinutost zbog izostanka napretka u više zemalja, posebno ističući da Mađarska nije napravila nikakav pomak u ispunjavanju gotovo svih ključnih preporuka koje su joj date prije godinu – osim jedne, piše Politiko (Politico).
Prema izvještaju, zemlje EU su u potpunosti primijenile ili ostvarile „značajan napredak“ kod samo 18 odsto preporuka Komisije, što je manje u odnosu na skoro 20 odsto prošle godine. Ukupno, u čak 43 odsto slučajeva preporuka Komisije tokom protekle godine, zabilježen je „nikakav“ ili „ograničen“ napredak.
Komesar za demokratiju EU, Majkl Mekgrat (Michael McGrath), rekao je da zvaničnici u Briselu sada pripremaju planove za jačanje poštovanja vladavine prava u državama članicama – uključujući mehanizme koji bi činili poštovanje vladavine prava obaveznim uslovom za dobijanje sredstava iz budžeta Unije od 1,2 biliona eura. Komisija treba da predstavi nacrt budžetskog okvira ― koji pokriva sedmogodišnji period od 2028. godine ― 16. jula.

Obraćajući se novinarima u utorak, Mekgrat je rekao da su „najzabrinjavajući“ djelovi izvještaja, koji ima 800 stranica, upravo oni gdje zemlje nisu napravile nikakav napredak u odnosu na preporuke Komisije u posljednjih 12 mjeseci.
„Kada pogledate preporuke i prošlogodišnju evaluaciju, tamo gdje je mnogo puta zabilježeno ‘bez napretka’, to je očigledan razlog za zabrinutost“, rekao je Mekgrat. „Naravno, izvještaj će naići na kritike u nekim krugovima, posebno od onih koji osjećaju da su direktno kritikovani, ali mi smo se trudili da sve bude zasnovano na dokazima i činjenicama.“
On je upozorio da je došlo do „sužavanja prostora“ za djelovanje organizacija civilnog društva, uključujući profesionalna udruženja sudija, tužilaca i novinara.
Takođe je istakao da su medijske kuće pod sve većim pritiscima u pojedinim oblastima – ne samo zbog komercijalnih teškoća, već i zbog problematičnog odnosa prema medijima u pojedinim zemljama.
„Ponovo svjedočimo da su u nekim djelovima Evropske unije prostor i sloboda za određene medijske organizacije pod ozbiljnim pritiskom“, zaključio je Mekgrat.