Nove generacije ne žele da budu šefovi, evo što smatraju presudnim za karijeru
Prema najnovijem globalnom istraživanju koje je sprovela kompanija Dilojt (Deloitte), milenijalci i pripadnici generacije Z, koji će do 2030. godine činiti čak 74% globalne radne snage, sve više teže ka „trojstvu“: finansijskoj sigurnosti, osjećaju svrhe i očuvanom mentalnom zdravlju. Istovremeno, ulažu u razvoj tehničkih i mekih vještina za koje vjeruju da će ih pripremiti za radna mjesta budućnosti.
Za pripadnike generacije Z, prilike za profesionalni razvoj predstavljaju ključni faktor prilikom izbora poslodavca. Međutim, samo 6% njih ima ambiciju da dosegne visoke rukovodeće pozicije. I milenijalci i generacija Z očekuju od svojih poslodavaca i nadređenih da im pruže mogućnosti za učenje i razvoj, ali u stvarnosti često nailaze na razočaranje. Skoro polovina ispitanika želi da ih rukovodioci mentorišu i podučavaju, ali samo trećina tvrdi da se to zaista i dešava. Takođe, željeli bi više usmjerenja, podrške, kao i aktivnosti koje bi ih inspirisale i motivisale.
Oko četvrtine ispitanika izrazilo je sumnju u relevantnost visokoškolskog obrazovanja – koliko ono zaista odgovara zahtjevima tržišta rada i da li pruža dovoljno praktičnog iskustva.
Vještačka inteligencija – prilika i prijetnja
Pripadnici generacije Z (74%) i milenijalci (77%) aktivno koriste generativnu vještačku inteligenciju (AI) – biraju edukacije koje im pomažu da usavrše vještine i primjećuju unapređenje kvaliteta svog rada zahvaljujući AI alatima. Ipak, zabrinutost zbog njenog uticaja na tržište rada i dalje postoji.
S obzirom na to da rade uz pomoć AI, osam od deset pripadnike generacije Z i milenijalaca tvrdi da je razvoj mekih vještina, poput komunikacije, empatije, kritičkog promišljanja i liderstva, važniji za profesionalni napredak od unapređenja tehničkih vještina.
Tri stuba odluka: novac, svrha i mentalno zdravlje
Profesionalne odluke generacije Z i milenijalaca uglavnom se oslanjaju na tri stuba: finansijska sigurnost, osjećaj svrhe i briga o mentalnom zdravlju pokazalo je isstraaživanje. Gotovo polovina ukupnog broja ispitanika iz obje generacije izjavljuje da se ne osjeća finansijski sigurno – što je značajan rast u odnosu na prethodnu godinu (Z: 30%, milenijalci: 32%).
Otprilike devet od deset pripadnika generacije Z i milenijalaca smatra da je pronalaženje smisla/svrhe u poslu važno da bi bili zadovoljni i mentalno zdravi. Međutim, pojam svrhe je duboko ličan i različito se tumači: neki ga vide kroz pozitivan doprinos društvu, drugi kroz zaradu, treći u ravnoteži između posla i privatnog života, a četvrti kao sticanje novih vještina i sredstava za društveni angažman van posla.
Iskustvo pandemije i ekonomskih izazova
„Pripadnici generacije Z i milenijalci su karijere započeli u sjenci globalne pandemije i finansijske krize – događaja koji su oblikovali njihova očekivanja prema poslu i definiciju uspjeha“, istakao je Gordan Kožulj, direktor u Odjeljenju za poslovno savjetovanje kompanije Diloit.
„Za ove generacije prioritet je ravnoteža privatnog i poslovnog života. Traže poslove koji imaju smisla, ali koji su istovremeno i finansijski stabilni. Danas, kada se radna mjesta brzo mijenjaju pod uticajem generativne vještačke inteligencije, oni pokušavaju da razjasne koje su im vještine potrebne za uspjeh i kakvu vrstu podrške žele od svojih poslodavaca.“