U EU falsifikovanje u sektoru hrane i pića postaje sve veća prijetnja i rizik

Povodom Svjetskog dana borbe protiv falsifikata, Kancelarija Evropske unije za intelektualnu svojinu (EUIPO) pokrenula je kampanju „Šta je na vašem stolu?“, upozoravajući na zabrinjavajuću pojavu falsifikovane hrane i pića širom EU.

Ova inicijativa je pokrenuta nakon što su najnoviji izvještaji pokazali da falsifikovanje u sektoru hrane i pića postaje sve veća prijetnja i rizik. Osim što ugrožava zdravlje potrošača, ono pogađa i evropske ekonomije, radna mjesta i kulinarsku tradiciju.

Iako javnost obično povezuje falsifikate sa luksuznim proizvodima ili modnom industrijom, stvarnost je mnogo ozbiljnija. Prema istraživanju o prijetnjama krivičnih djela protiv intelektualne svojine (OCTA) iz 2022. godine, prehrambeni proizvodi – naročito keksi, tjestenina, čips i slatkiši – činili su drugu najčešće zaplijenjenu kategoriju na spoljnim granicama EU tokom 2020. godine.

Rast e-trgovine i opasne supstance u hrani

Izvještaj Europola (SOCTA – 2025) naglašava da je rast elektronske trgovine dao falsifikatorima nove kanale za distribuciju lažnih prehrambenih proizvoda, zbog čega potrošačima postaje sve teže da prepoznaju originalne artikle. Falsifikatori mijenjaju deklaracije, pakovanja i čak prilagođavaju proizvodne procese, ciljajući na proizvode visoke vrijednosti. Izvještaj SOCTA iz 2021. otkriva da lažni prehrambeni proizvodi sadrže opasne supstance poput metanola, žive, fipronila i raznih pesticida i insekticida.

Policijske operacije takođe su razotkrile razmjere problema. U zajedničkoj akciji Europola i Interpola pod nazivom OPSON, prošle godine zaplijenjeno je falsifikovane i niskokvalitetne hrane i pića u vrijednosti od 91 milion eura – uključujući 22.000 tona hrane i 850.000 litara pića. Operacijom je razbijeno 11 kriminalnih mreža, a 278 osoba je prijavljeno pravosudnim organima. EUIPO pruža podršku kroz stručnost u oblasti intelektualne svojine, obuku i saradnju s organima reda.

„Falsifikovana hrana i piće predstavljaju ozbiljnu prijetnju za javno zdravlje. Cilj naše kampanje je da osnažimo potrošače znanjem kako bi se zaštitili, dok istovremeno podržavamo legitimne proizvođače koji poštuju standarde EU“, izjavio je Žoa Negráo (João Negrão), izvršni direktor EUIPO-a.

Vino, alkohol i izgubljeni milioni

Falsifikovanje pića, naročito alkoholnih, ostaje veliki problem. Kriminalne grupe koriste sofisticirane metode: od ponovnog korišćenja originalnih boca, do štampanja lažnih etiketa koje se stavljaju na prazne boce – čineći falsifikate teško prepoznatljivim i za potrošače i za inspektore.

Prema EUIPO-u, sektor vina i jakih alkoholnih pića je jedan od najpogođenijih. U periodu 2013–2017. zbog falsifikata godišnje je izgubljeno 2,289 milijardi eura u prodaji i ugašeno oko 5.700 radnih mjesta. Poreznih prihoda izgubljeno je dodatnih 2,068 milijardi eura.

Kao najčešće zemlje porijekla falsifikovane hrane i pića zaplijenjenih na granicama EU tokom 2019. i 2020. navode se Kina i Turska.

Geografske oznake nisu samo etiketa

Industrija hrane i pića je stub ekonomije EU – ona doprinosi regionalnom razvoju, zapošljavanju i ekonomskom rastu. U borbi protiv falsifikata ključnu ulogu igraju geografske oznake porijekla (GI) – sertifikati koji garantuju autentičnost i kvalitet proizvoda i omogućavaju bolji plasman proizvođačima.

Oznake uključuju:

• PDO (Protected Designation of Origin) – zaštićena oznaka porijekla
• PGI (Protected Geographical Indication) – zaštićena geografska oznaka
• TSG (Traditional Speciality Guaranteed) – zagarantovana tradicionalna posebnost

Evropska unija trenutno ima registrovano preko 3.600 proizvoda sa GI oznakama. Francuska, Italija i Njemačka prednjače – s tim da Francuska ima čak 32% ukupne GI prodaje u EU. Vino čini 54% te potrošnje, čime je posebno ranjivo na falsifikovanje. Osim vina, često su falsifikovani i maslinovo ulje, pivo, meso, sirevi i mliječni proizvodi.

Kako se zaštititi?

Kampanja „Što je na tvom stolu?“ nudi konkretne savjete kako potrošači mogu da prepoznaju i izbjegnu falsifikate:

• Kupujte samo kod provjerenih trgovaca i preko zvaničnih web sajtova;
• Obratite pažnju na oznake autentičnosti: PDO, PGI i TSG;
• Provjeravajte logo, pravopis i detalje etiketa;
• Koristite QR kodove, holograme i druge alate za provjeru originalnosti.