Baćović: Privredni rast sputavaju uvozna zavisnost i niskoproduktivne usluge

Razvoj crnogorske ekonomije, iako je u posljednjih 18 godina ostvarila prosječni godišnji rast od 2,78 odsto, i dalje usporavaju strukturalne slabosti poput visoke uvozne zavisnosti i dominacije niskoproduktivnih usluga, ocijenila je profesorica Ekonomskog fakulteta u Podgorici Maja Baćović.

Ona je tokom Druge međunarodne konferencije o ekonomiji i biznisu (MICEB 2025) koja se održava u Budvi predstavila projekcije makroekonomskih trendova za period od 2025. do 2028. godine.

Rekla je da su projekcije rađene na osnovu tri modela: agregatne tražnje, proizvodne funkcije i ARIMA modela za predviđanje inflacije.

„Ostvaren je rast standarda građana, ali je on limitiran strukturom naše ekonomije. Dominaciju uslužnog sektora, naročito turizma, prate nizak tehnološki nivo i spora dinamika produktivnosti“, navela je Baćović, prenosi Media biro.

Prema prikazanim modelima, četiri scenarija razvoja ekonomije za 2025. godinu predviđaju stopu rasta između 2% i 3,36%, u zavisnosti od intenziteta investicija i rezultata turističke sezone. Realistični scenario, kako su ocijenili autori, projektuje rast od 2,91%, što je u skladu s procjenama međunarodnih institucija poput Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Svjetske banke i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Baćović je upozorila i na problem pada investicione aktivnosti – sa nekadašnjih 25% na oko 20% bruto-domaćeg proizvoda (BDP) – kao i na rast zaposlenosti u javnom sektoru, što dodatno usporava ukupnu produktivnost rada.

„Uvozna zavisnost Crne Gore iznosi čak 66%, što znači da rast domaće potrošnje ne generiše adekvatan multiplikativni efekat na domaću proizvodnju“, navela je Baćović.

Turizam, kako je dodala, postaje ključna varijabla – kako za privredni rast, tako i za ukupnu makroekonomsku stabilnost. Pad prihoda od turizma u 2024. u odnosu na prethodnu godinu već je ostavio trag, a ishod naredne sezone biće odlučujući za ostvarenje projekcija za 2025, smatra Baćović.

Bole: Crnogorska ekonomija pokazala iznenađujuću otpornost na šokove

Velimir Bole sa Ekonomskog instituta u Ljubljani kazao je da je crnogorska ekonomija tokom posljednjih godina pokazala iznenađujuću otpornost na niz globalnih šokova, uključujući pandemiju, prekide lanaca snabdijevanja, energetske krize, rat u Ukrajini i inflatorne pritiske.

„Reakcija na kovid je bila slična kao u zemljama Jugoslavije i u europodručju. Tako je bilo i kretanje potrošnje u 2021“, rekao je Bole.

Istakao je da je crnogorski bruto domaći proizvod (BDP) zabilježio gotovo dvostruko veći pad tokom pandemije nego što je to bio slučaj u zemljama jugoistočne Evrope i europodručju. Međutim, oporavak je bio još snažniji. Već 2022. godine crnogorska privreda dostigla je nivo aktivnosti zemalja europodručja, a 2024. godine dostigla je i zemlje jugoistočne Evrope.

„To je fenomenalan senzibilitet crnogorskog BDP-a“, istakao je Bole.

Kako je kazao, izvoz robe i usluga pratio je sličnu dinamiku. Uslijedio je dramatičan pad tokom pandemije – tri puta veći od onog u europodručju – ali je već 2021. dostignut pređašnji nivo izvoza. Do 2024. godine, izvoz je bio znatno iznad nivoa iz 2019. i premašio performanse zemalja regiona i europodručja.

Prema podacima koje je izložio Bole, potrošnja stanovništva u Crnoj Gori nakon 2022. pokazuje snažan i trajan rast, nadmašujući dinamiku potrošnje u europodručju i regionu. Bole smatra da je to posljedica značajnih strukturnih promjena u obrascima potrošnje.