Posao su dali drugome, iako ste bili bolji kandidat – Šta sad?

Pripremali ste se, dali sve od sebe, čekali. I onda – izgubili. Ne samo od bilo kog kandidata, već od nekoga za koga vjerujete da nije ni blizu tako jak kao vi. Možda imate manje iskustva, manje postignuća, ili jednostavno nije ostavio onakav utisak na intervjuu kao vi. Boli. I, ako ćemo iskreno, ne osjećate to samo kao propuštenu priliku. Osjećate to kao ličnu stvar.

U mejlu o odbijanju možda piše: „Odlučili smo se za drugog kandidata“, ali vaš um to čita ovako: „Nisi bio/la dovoljno dobar/a.“ I tu počinje prava šteta – ne u samom gubitku, već u onome što poslije toga govorite sebi. Ali evo istine: ovakvi padovi vas mogu ili ojačati ili slomiti, a šta će biti – zavisi isključivo od vas.

Zašto ovo boli više nego druga odbijanja

Izgubiti posao nikad nije lako, ali kad izgubite od nekoga za koga mislite da je slabiji kandidat, ta odbijenica još dublje siječe. Zato što ovdje nije riječ samo o profesionalnom razočaranju. Ovo je udarac na vaš status, osjećaj pravednosti, pa čak i na vaš identitet.

Nijeste željeli samo posao. Željeli ste potvrdu. Željeli ste da osoba koja zapošljava vidi ono što vi viditte: da ste vi bili najbolji izbor. Kad se to ne desi, mozak prirodno pokušava da pronađe smisao u svemu, da zaštiti vaše samopouzdanje. Zato prva reakcija često bude frustracija, nevjerica ili čak ljutnja. Ali tu leži opasnost. Kad gubitak predstavite kao nepravdu, stavljate sebe u ulogu žrtve. A žrtve ne idu naprijed. One ostaju zaglavljene.

Skriveni razlozi zbog kojih niste dobili posao

Najteži dio u gubitku posla od „slabijeg“ kandidata je što često nikad nećete znati pravi razlog. Proces zapošljavanja rijetko je onoliko objektivan koliko volimo da mislimo. Možda je taj drugi kandidat bio bolji za timsku atmosferu. Možda je imao nekoga „unutra“ ko mu je dao prednost. Možda je samo bolje „kliknuo“ s onima koji su vodili intervju. A možda, iako je to teško priznati, nijeste bili tako jak kandidat kao što ste mislili.

Vještine i iskustvo su samo dio priče. Komunikacija, dopadljivost i prilagodljivost često imaju jednaku, ako ne i veću težinu. Ako mislite da je zapošljavanje isključivo zasnovano na zaslugama, uvijek će vam biti teško da shvatite odluke koje vam djeluju nepravedno. Ali oni koji su zaista uspješni ne troše vrijeme pokušavajući da prokljuve zašto nisu prošli. Oni idu dalje. I što je još važnije — postaju bolji.

Dva puta koja možete izabrati nakon odbijanja

Postoje dva načina na koja možete da reagujete na ovaj gubitak. Prvi je da se gušite u ogorčenosti, da iznova i iznova vrtite intervju u glavi, ubjeđujući sebe da je menadžer za zapošljavanje napravio grešku. Taj put vodi u gorčinu. A ogorčeni ljudi ne napreduju. Oni ostaju po strani.

Druga opcija je da iskoristite ovu situaciju kao gorivo. Ne tako što ćete opsesivno razmišljati o onome ko je dobio posao, već tako što ćete se fokusirati na ono što možete da kontrolišete. To je ono što rade vrhunski profesionalci.

Umjesto da pitate „Zašto su izabrali njega/nju, a ne mene?“, treba da pitate:

„Koju povratnu informaciju mogu da dobijem?“ Čak i ako menadžer za zapošljavanje ne podijeli konkretne detalje, zapitajte se: Kako sam odgovarao/la na najteža pitanja? Da li sam se povezao/la s njima ili sam previše igrao/la na kartu svojih kvalifikacija?

„Gdje mogu da se unaprijedim?“ Ako je neko bio bolji na intervjuu, to ne znači da vi nijeste kvalifikovani. To samo znači da možda nijeste bili spremni na pravi način. Uvijek ima prostora da usavršite način na koji predstavljate sebe, pričate svoju priču ili pokazujete svoje liderske vještine.

„Šta je sljedeće?“ Posao koji ste željeli nije jedina prilika. Ako vam je zaista stalo do rasta, ovo nije kraj puta, već samo privremeno skretanje.

Priče o uspjehu koje rijetko ko priča

Svaki uspješan profesionalac doživio je padove i propuštene prilike za koje je vjerovao da su „baš za njega“. Razlika je u tome što nisu dozvolili da ih ti gubici definišu. Karijerni padovi najbolje se objašnjavaju kroz teoriju planirane slučajnosti, koja kaže da neplanirani događaji – poput odbijanja na poslu – mogu da dovedu do neočekivanih, pozitivnih preokreta ako ostanete proaktivni i otvoreni za nove prilike.

Istraživanja o otpornosti pokazuju da oni koji se brzo oporavljaju od poraza i ostaju prilagodljivi imaju daleko veće šanse za dugoročni uspjeh od onih koji se fokusiraju na samo jednu priliku. Istina je da posao koji ste upravo izgubili nije vaša posljednja šansa. Možda čak nije ni vaša najbolja šansa. Današnje karijere rijetko prate pravolinijski put. Istraživanja o tzv. „karijerama bez granica“ pokazuju da najuspješniji ljudi stalno prelaze iz industrije u industriju, iz uloge u ulogu, koristeći neočekivane promjene – uključujući i odbijanja – kao odskočne daske.

I možda, samo možda, kandidat koji je dobio posao nije zapravo bio manje kvalifikovan. Možda je jednostavno bio bolji za taj konkretan posao, u tom konkretnom trenutku. Odluke o zapošljavanju zavise od mnogo faktora osim sirove sposobnosti, uključujući timsku dinamiku, stil vođenja i strategiju firme. Ali to ne znači da su bolji za ono što vas čeka.

Zato — prihvatite gubitak. Osjetite bol. Ali nemojte ostati tu.

Ako stvarno vjerujete da zaslužujete bolje, najbolji način da to dokažete nije da se osvrćete unazad. Nego da budete spremni da, kad vaša prava prilika dođe – ne samo da je zgrabite, nego da je vlasnički preuzmete.

Benjamin Laker, saradnik Forbesa

You Were The Better Candidate But They Got The Job. Now What?