Stari Egipat u Britanskom muzeju

Od kamena koji je otkrio tajne hijeroglifa do impozantnih statua i jezivih mumija, kolekcija Starog Egipta u Britanskom muzeju je nezaobilazna za ljubitelje istorije.

Veliki spomenici, misteriozni bogovi i legendarni vladari Starog Egipta fascinirali su svijet vjekovima. Od piramida do misterija hijeroglifa i zagrobnog života, njegova baština i dalje traje.

Malo koja kultura je ostavila dublji trag u istoriji. I dok Egipat ostaje ultimativno mjesto za istraživanje prošlosti, Britanski muzej u Londonu nudi rijetku šansu da se zakorači u prošlost, nudeći jednu od najznačajnijih kolekcija predmeta iz antičkog Egipta, van te zemlje.

Nudeći prostor za sve, od kolosalnih statua do složenih predmeta iz grobova, muzej posjetiocima pruža neuporediv uvid u jednu od najfascinantnijih civilizacija u istoriji.

Više hiljada godina stari predmeti

Mnogi od predmeta u kolekciji potiču iz perioda od prije više hiljada godina, obuhvatajući čitav raspon egipatske civilizacije. Iako je samo dio kolekcije izložen u svakom momentu, galerije nude izvanredan spektar predmeta koji pomažu u pričanju priče o Starom Egiptu.

Smještena u tri velike sobe u dva različita dijela muzeja, izložbe ističu umjetnički, vjerski i svakodnevni život Egipćana.

Od ogromnih statua faraona do detaljnih hijeroglifa i čak savršeno očuvanih mumija, posjetioci će steći uvid u vjerovanja i običaje ove davno izgubljene civilizacije.

Kamen iz Rozete: Dešifrovanje hijeroglifa

Nijedna posjeta egipatskoj kolekciji Britanskog muzeja ne bi bila potpuna bez kamena iz Rozete, vjerovatno najpoznatijeg predmeta u cijelom muzeju.

Ovaj drevni natpis urezan 196. godine prije nove ere, bio je ključ za razotkrivanje misterije egipatskih hijeroglifa.

U tri pisma – grčkom, demotskom i pismu hijeroglifa – kamen je omogućio učenjacima, a najpoznatijem Žanu-Fransoa Šampolionu (Jean-François Champollion) da početkom 19. vijeka prvi put dešifruju značenje hijeroglifa.

Kamen iz Rozete otkrili su francuski vojnici 1799. godine tokom Napoleonove egipatske invazije. Kasnije su ga uzeli Britanci nakon pobjede nad Francuzima.

Od 1802. smješten je u Britanskom muzeju. I dalje je jedan od najposjećenijih i najistraživanijih eksponata.

Posjetioci često stvaraju gužvu oko izložbenog stakla kako bi bacili pogled na ovaj izvanredan dio jezičke istorije.

Moć faraona

Stari Egipat je bila civilizacija veličine, a to se vidi po ogromnim statuama izloženim u egipatskim galerijama muzeja.

Jedna od najimpresivnijih je bista Ramzesa II, poznata i kao „Mlađi Memnon“. Ova masivna granitna statua nekada je stajala u hramu Ramzesa II u Tebi (današnji Luksor).

Faraon, koji je vladao nevjerovatnih 66 godina (1279–1213 prije nove ere), često se smatra jednim od najvećih egipatskih vladara, a njegova statua odražava snagu i autoritet.

Ostale značajne skulpture uključuju kip Amenotepa III, kolosalne glave egipatskih bogova i boginja, kao i detaljno isklesane reljefe na hramovima koji prikazuju scene kraljevskog života i vjerskih ceremonija.

Mumije Starog Egipta

Britanski muzej je poznat po svojoj impresivnoj kolekciji mumija i pogrebnih predmeta, od kojih su mnogi javno izloženi.

Stari Egipćani su vjerovali u zagrobni život i razvili su složene pogrebne prakse kako bi osigurali nesmetan prelazak u drugi svijet. Mumifikacija je bila ključni dio ovog procesa.

Jedna od najintrigantnijih mumija koja je izložena je Džindžer, prirodno sačuvano tijelo koje potiče iz perioda oko 3400. godine prije nove ere. Njegova crvenkasta kosa i zakrivljen položaj tijela daju mu zastrašujuće životan izgled.

Druge izložene mumije uključuju Nestavedjat (Nestawedjat), ženu visokog statusa iz 25. dinastije, i sveštenika Hornedjitefa, čiji bogato ukrašeni sarkofag i pogrebni predmeti pružaju uvid u religijska vjerovanja tog vremena.

Pored mumija, tu je izložena i kapela grobnice Nebamuna, sa zidnim slikama iz oko 1350. godine prije nove ere. Ove živopisne scene, sačuvane i izložene zajedno nakon decenije istraživanja, prikazuju idealizovanu viziju svakodnevnog života u starom Egiptu.

Kontroverze

Kao i mnogi artefakti u Britanskom muzeju, egipatska kolekcija nije bez kontroverzi.

Kritičari tvrde da ključni predmeti, poput kamena iz Rozete i biste Ramsesa II, treba da se vrate Egiptu, jer su ovi predmeti oduzeti tokom kolonijalne vladavine.

Egipatske vlasti su više puta tražile repatrijaciju ovih značajnih kulturnih blaga, ali muzej tvrdi da su oni dio globalne kolekcije koja je dostupna milionima posjetilaca širom svijeta.

Debata o etici muzeja i vraćanju artefakata je u toku, a institucije širom svijeta preispituju svoje kolekcije.

Bez obzira na to sa koje strane se neko postavlja u ovom pitanju, ne može se poreći istorijska vrijednost i obrazovna važnost ovih artefakata u Londonu.

Savjeti za planiranje posjete Britanskom muzeju

Ulaz u Britanski muzej je besplatan. Međutim, besplatne ulaznice treba unaprijed rezervisati prije posjete. Kako biste maksimalno iskoristili posjetu, rezervišite ranu posjetu, kako biste izbjegli najveće gužve oko kamena iz Rozete i mumija.

Interaktivni vodiči fokusirani na Stari Egipat pružaju dublji uvid u izložbe, ali nisu neophodni za one kojima je engleski jezik maternji, jer postoje opširni opisi kroz cijeli muzej.

Za najdetaljnije iskustvo, raspitajte se unaprijed o vođenim turama koje se fokusiraju na egipatske izložbe.

Suvenirnica nudi knjige i replike artefakata za one koji žele uspomenu. Za one koji ne mogu da posjete lično, onlajn kolekcija muzeja sadrži slike visoke rezolucije i detaljne opise mnogih artefakata.

David Nikel, saradnik Forbesa

A Taste Of Ancient Egypt At London’s British Museum