Trampov „veliki dogovor“ o ukrajinskim mineralima možda nikada neće donijeti dobit
Sporazum o mineralima sklopljen ove sedmice između SAD-a i Ukrajine – kojeg je predsjednik Donald Tramp nazvao „vrlo velikim dogovorom” vjerovatno neće donijeti značajne prihode. Barem ne u bliskoj budućnosti, prema mišljenju stručnjaka koji su razgovarali s Forbesom. Oni upozoravaju na visoke troškove i dugačke rokove proizvodnje potrebne za iskopavanje sirovina koje Bijela kuća želi.
Zelenski je u srijedu potvrdio postojanje sporazuma između SAD-a i Ukrajine. Prema njemu bi 50 posto prihoda od ukrajinskih državnih mineralnih resursa bilo usmjereno u zajednički fond.
Detalji dogovora još nisu jasni, ali poznato je da se ne bi koristili minerali iz trenutno aktivnih rudnika. Dio prihoda bi išao za vraćanje američke pomoći Ukrajini u ratu protiv Rusije. Dio bi išao za obnovu ratom razrušene zemlje, prema nacrtu ugovora koji su pregledale brojne novinske organizacije.
Što ima Ukrajina
Tramp je dogovor opisao kao „vrlo veliki”, a Ukrajina zaista ima značajne rezerve prirodnih resursa. One uključuju naslage litijuma (važnog za baterije, uključujući one za električna vozila), grafita (za baterije i avio motore) i ilmenita, elementa koji se koristi za titanijum (avio motori i Ajfon (iPhone) uređaji).
Međutim, stručnjaci za Forbes navode da bi troškovi rudarenja ovih poželjnih minerala mogli biti izuzetno visoki, zahtijevati godine ulaganja i na kraju ne donijeti značajnu zaradu.
Tramp je posebno naglasio „velike količine rijetkih zemljanih metala” u Ukrajini. To je grupa od 17 metalnih elemenata koji su ključni za baterije i visokotehnološku odbranu. Ukrajina zaista posjeduje oko 5 posto svjetskih zaliha rijetkih zemljanih metala.
Ali, prema podacima S&P Globala, Ukrajina nema aktivne rudnike rijetkih zemljanih metala. Osim toga, razvoj ukrajinskih grafitnih, litijumovih i titanijevih nalazišta, koji su prije ruske invazije 2022. godine bili u različitim fazama pripreme, zahtijevao bi „značajna ulaganja”, ističe Vilis Tomas (Willis Thomas), vođa CRU+ tima u istraživačkoj kompaniji CRU Group.
Vjerovatno ne u skorije vrijeme
Ovi minerali „neće donositi profit u sljedećih 10 ili 15 godina”, rekao je Džordž Ingal (George Ingall), analitičar cijena rijetkih zemljanih metala iz Benchmark Minerals Intelligencea za Forbes. Prema njegovim riječima, vjerovatno je da će litijum biti prioritet za bilo kakve razvojne projekte. „Realno očekivanje” da će se ukrajinski litijum pojaviti na tržištu iznosi minimalno tri do četiri godine, rekao je Dejvid Dekelbaum (David Deckelbaum), analitičar TD Cowena.
Osim toga, prema Njujork tajmsu (The New York Times), Ukrajina će zadržati sve prihode od postojećih rudnika. To bi moglo onemogućiti SAD-u pristup rijetkim mineralnim projektima koji su već u toku. Uključujući 90 godina star rudnik grafita i dva rudnika litijuma u ranoj fazi razvoja.
Koliko je potrebno da rudnik postane operativan
Da bi rudnik rijetkih zemljanih metala postao operativan potrebno je do 2 milijarde dolara, tvrdi Ingal. Dodaje da rudarske kompanije širom svijeta „zaista teško dolaze do bilo kakvih investicija” zbog „loših” tržišnih uslova. „Nije važno imate li sve te rude rijetkih zemljanih metala u tlu. Ako ih nije isplativo eksploatisati, niko ih neće htjeti vaditi”, objasnio je.
Dominacija Kine
Tomas je istakao da su grafit i rijetki zemljani metali „relativno obilni” u svijetu. „Većina” njihove vrijednosti ne proizlazi iz samih nalazišta, već iz procesa rafinisanja. U tom procesu se metali pretvaraju u hemijske oblike potrebne za baterije. Takvi pogoni „gotovo da ne postoje izvan Kine” danas. Kina kontroliše između 65 posto i 70 posto globalnih kapaciteta za rafinisanje litijuma, napominje Dekelbaum. Dodaje da ta zemlja takođe „potpuno dominira” tržištem grafita. Međutim, „ne možete nužno riješiti problem dominacije Kine samo tako da osigurate više sirovih materijala”, budući da ih „ima u izobilju” od Australije do Južne Amerike.
Konkurencija kineskim projektima već se pokazala ekonomski neodrživom jer Kina svojom visokom proizvodnjom drži cijene niskima. „Kina preplavljuje tržište jeftinim materijalima, što čini izuzetno teškim poslovanje za sve ostale,” pojasnio je Ingal.
Trenutni tržišni uslovi sugerišu da eksploatacija ukrajinskih minerala možda neće imati značajan uticaj u bliskoj budućnosti. Ipak, „pristup resursima je nužan korak” u stvaranju većih globalnih zaliha koje nisu rudarske i prerađivačke baze u Kini, zaključio je Tomas.
Derek Saul, Forbes
Trump’s ‘Big Deal’ For Ukraine Minerals? It Might Not Pay Off Soon—If Ever—Experts Say