Procjene stručnjaka nakon presude Dodiku: Ozbiljni investitori će zaobilaziti RS

Nedavna presuda predsjedniku bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) Miloradu Dodiku produbili su političku neizvjesnost, ali i otvorili pitanje ekonomskih posljedica za cijelu Bosnu i Hercegovinu.

Pitanje koje se u posljednjih nekoliko dana nameće je kako će se u trenutnim političkim okolnostima ponašati potencijalni investitori, domaći i strani ekonomski akteri i koje su reperkusije na ionako geopolitičkim izazovima opterećenu privredu zemlje.

Dodik je proglašen krivim pred Sudom BiH, a po optužbi za potpisivanje predsjedničkih ukaza, kojim je proglasio važećim dva neustavna zakona RS, koje je visoki predstavnik prethodno poništio. Riječ je o zakonima o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i odluka visokog predstavnika na teritoriji RS. Kažnjen je zatvorskom kaznom od godinu dana i šest godina zabrane obavljanja funkcije.

Ako presuda bude pravosnažna, Dodik više neće moći da se kandiduje ni za jednu javnu funkciju. Međutim, moći će da izbjegne odlazak u zatvor, jer kazna do jedne godine može da bude zamijenjena novčanom.

Ekonomski stručnjak Igor Gavran u razgovoru za Forbes BiH kaže da, kada je riječ o uticaju na ekonomiju i događaje uopšte, sve što se sada dešava, u većoj ili manjoj mjeri, na sličan način smo imali i ranije.

Politička nestabilnost kao konstanta

„Politička nestabilnost u BiH je toliko konstantna i kontinuirana da možemo slobodno reći da je posljednji period kada smo imali političku stabilnost bio još u doba socijalizma. Mislim da je to nešto što se za Bosnu i Hercegovinu uzima gotovo prirodnim i neizbježnim, kao što se za neke druge zemlje uzimaju monsunske kiše ili vjetrovi ili neke druge prirodne katastrofe, ekstremne temperature ili slični fenomeni“, kaže Gavran.

On doda da se ne može više izbrojati koliko puta su dolazile „besmislene“ najave iz Republike Srpske, potpuno apsurdni i neustavni zakoni i ideje – „bićemo nezavisni, odvojićemo se, ponovo ćemo formirati svoju vojsku, itd“.

„Neki od tih zakona su bili i usvajani, pa su onda očito završavali u ladicama ili kantama za otpatke. Sve su to klasične političke taktike, pokušaji da se uz puno galame dobije nešto drugo, uglavnom su interesi iskuljučivo pare i kako da se na što bolji način naplati neka privremena uslovna kooperativnost. Tako da, koliko god se sve dramatizovalo, ne vidim neku naročito prijetnju u odnosu na ono što se više puta dešavalo ranije“, kazao je.

Globalne okolnosti, napominje ekonomski stručnjak, jesu drugačije, ali ne i ocjena važnosti zemlje.

“Oduvijek smo bili marginalni, nikada nikome u svijetu nismo bili prioritet – i nećemo biti ni sada”, kaže on podsjećajući na bliska dešavanja u Siriji i promjenu tamošnjeg režima.

Investitora će biti, ali kakvih

Ukazuje da su velike zemlje spremne, u svom interesu, da uslovno rečeno puste niz vodu i mnogo ozbiljnije interese i saveznike, kao što se desilo u Siriji, gdje je režim gotovo ugašen preko noći, jer su oni koji su ga podržavali ranije jednostavno prestali da ga podržavaju.

„Misliti da je nekome u svijetu, od velikih sila veoma važna, ne samo Bosna i Hercegovina, već i jedan njen dio, potpuno je iluzorno. Kada su u pitanju ekonomski negativni efekti, naravno, politička nestabilnost je uvijek negativna, ali opet, mi smo odavno svojom nestabilnošću odbili i odvratili većinu investitora koji su mogli doći ovdje. Oni koji su ostali, jednostavno su se navikli na stanje kakvo jeste, na neki način su se prilagodili, i ne mislim da se za njih nešto mijenja. Često imamo ankete među stranim investitorima, gdje, kada ocjenjuju situaciju u Bosni i Hercegovini, kažu da je sve najgore po pitanju uslova poslovanja, ali kada ih pitate namjeravaju li ostati i poslovati u BiH, odgovore sa da, koliko god to djelovalo kontradiktorno“, kaže Gavran.

Ističe kako će bez obzira na okolnosti, ekonomskih aktivnosti i interesa za ulaganja biti, ali pitanje je koliko će kvalitetni biti investitori.

„Uglavnom, neće biti oni najkvalitetniji, već dođu oni koji hoće da zloupotrijebe situaciju, špekulativno ili zbog eksploatacije prirodnih bogatstava. Međutim, ono što je najveća negativna posljedica što se sa cijelom ovom pričom i politkom dodatno stvara alibi i skreće pažnja sa činjenice da vlasti ne rade apsolutno ništa da poboljšaju ekonomsku situaciju, da ekonomskih reformi nema, da se svi nivoi vlasti zadužuju beskonačno, da ćemo sve te dugove jednog dana morati vraćati, da se dugoročno ekonomija unazađuje, da se građani iseljavaju, da su ulaganja minimalna, da se privreda opterećuje dodatnim davanjima umjesto da se rasterećuje“, upozorio je Gavran.

Od čega ćemo da živimo?

Ekonomski stručnjak Zoran Pavlović istog je razmišljanja kada je riječ o neophodnosti da se u BiH govori o pitanjima koja su od suštinskog značaja za život.

„Tenzije koje su podignute nakon presude, sa Skupštinom koja je donijela zakone, a koje su objavljene i u većini ozbiljnih medija u svijetu, dovela nas je u situaciju da praktično ko god je eventualno imao bilo kakvu želju ili namjeru da sarađuje više, bolje, ljepše sa firmama iz Republike Srpske sigurno to više neće, ili barem neko vrijeme neće imati ni želju ni namjeru“, kaže Pavlović.

On dodaje da umjesto bavljenja pitanjima koja su suštinski važna za život građana, u BiH se bave politikanstvom, aktivnostima koje nemaju nikakve ekonomske koristi niti perspektivu za građane Bosne i Hercegovine i Republike Srpske.

„Ono što je jako važno, jeste da pokušamo uspostaviti plasman robe na neka nova tržišta, jer je Evropa u ekonomskim poteškoćama, i to ozbiljnim, mi se bavimo pitanjima koja su potpuno nevažna za običnog čovjeka koji se bori da preživi cijeli mjesec od početka do kraja. Ova politička tenzija, nesaglasnost, promjene ljudi u organima Bosne i Hercegovine, smjene, sve to toliko odvlači pažnju ljudi i investitora od Bosne i Hercegovine da nema potrebe ni govoriti o tome“, kaže Pavlović.

Gdje je izlaz – priznaje da nema odgovor na to pitanje.

„Nisam optimista i teško da bih mogao reći da strategije razvoja koje su toliko potrebne, da na njima iko išta radi, a kada vidimo kakav je haos u sistemima Šuma Srpske, Elektroprivrede, javnim preduzećima, onda se zaista pitam ko će ostati da živi u ovoj zemlji i od čega ćemo da živimo, primamo penzije, plate, socijalna davanja i slično“, kaže Pavlović.

Vedran Drljević, BiH