Strani lideri i EU zabrinuti zbog Maskovih stavova
Više evropskih lidera izrazilo je danas zabrinutost zbog sve otvorenijeg stava najbogatijeg čovjeka u svijetu, Ilona Maska (Elon Musk), prema evropskim političkim pitanjima, nakon što je milijarder pozvao desničarsku Reformsku partiju Velike Britanije da smijeni lidera Najdžela Faraža (Nigel Farage), kritikovao ljevičarskog premijera Velike Britanije Kira Starmera (Keir Starmer) i pripremao se za intervju sa liderkom krajnje desnice u Njemačkoj na platformi X.
Evropska unija trenutno „istražuje“ da li je Mask vještački „promovisao“ svoj intervju zakazan za četvrtak sa Alis Vajdel (Alice Wiedel), liderkom njemačke krajnje desničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD), u algoritmu svoje društvene mreže X, izjavio je portparol Evropske komisije Thomas Regnier u ponedeljak.
Francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) dodatno je danas pojačao kritike na račun zamagljenih granica između Maskove političke ekspresije i njegovog vlasništva nad platformom X. „Prije deset godina, da je neko rekao da će vlasnik jedne od najvećih društvenih mreža u svijetu podržavati novu reakcionarnu alijansu i direktno se miješati u izbore, čak i u Njemačkoj, ko bi to mogao zamisliti?“
Norveški premijer Jonas Gar Store (Jonas Gahr Støre) izjavio je u intervjuu za državnu televiziju NRK: „Smatram zabrinjavajućim da se čovjek sa ogromnim pristupom društvenim mrežama i velikim finansijskim resursima, tako direktno miješa u unutrašnja pitanja drugih zemalja.“
Kritike prema Masku na evropskom kontinentu uslijedile su nakon što je tokom vikenda napao britansko rukovodstvo, napisavši u nedjelju na platformi X: „Reformskoj partiji je potreban novi lider. Faraž nema ono što je potrebno“, ne elaborirajući razloge svog stava, iako se prošlog mjeseca sastao s njim u Mar-a-Lagu.
Maskovo uplitanje u britansku politiku dolazi nakon što je javno izrazio podršku konzervativcima u Njemačkoj, Italiji i Kanadi.
Faraž je Maskovu objavu nazvao „iznenađenjem“ i sugerisao da je Mask nezadovoljan njegovom kritikom desničarskog antiimigrantskog aktiviste Tomija Robinsona (Tommy Robinson), koji ima dugu kriminalnu prošlost i trenutno služi zatvorsku kaznu zbog nepoštovanja suda u vezi sa slučajem klevete koji je izgubio zbog širenja lažnih tvrdnji o sirijskom učeniku. Mask, koji generalno zauzima tvrd stav prema imigraciji, počeo je da komunicira sa Robinsonom u avgustu i posljednjih nedjelja je pojačao svoje zahtjeve za njegovo oslobađanje, istovremeno pokazujući interesovanje za istrage o „bandama za seksualno zlostavljanje“ koje su eksploatisale djecu u sjevernim gradovima Engleske.
Faraž, dugogodišnji desničarski populista poznat po svom zalaganju za izlazak iz Evropske unije, rekao je za Skaj Njuz (Sky News) u petak da Robinson neće postati dio Reformske partije, nakon što je prošle godine izjavio da ne želi „ništa da ima“ s njim, optuživši ga za pokušaje „podsticanja mržnje.“ Faraž je u nedjelju ostao pri svojoj kritici Robinsona, napisavši na X-u kao odgovor Masku: „Moj stav ostaje da Tomi Robinson nije pravi izbor za Reformsku partiju i nikada ne prodajem svoje principe.“
Faraž je u nedjelju na X-u nazvao Maska „izvanrednim pojedincem,“ nakon što ga je prošle nedjelje opisao kao „heroja“ i pohvalio ga za vraćanje „slobode govora“ kupovinom Twittera, ukidanjem mnogih pravila moderacije sadržaja i vraćanjem naloga koji su prethodno bili zabranjeni, uključujući Robinsonov. Neposredno nakon Maskovog sastanka s Faražom u decembru, lideri Reformske partije rekli su da je Mask jedan od nekoliko milijardera koji razmatraju donaciju ovoj partiji.
Mask, čije se bogatstvo procjenjuje na skoro 430 milijardi dolara, sve više koristi svoj politički uticaj posljednjih mjeseci, potrošivši preko 200 miliona dolara sopstvenog novca za podršku Trampovoj kampanji 2024. godine. Milijarder, koji je nekada podržavao bivšeg predsjednika Baraka Obamu (Barack Obama), postao je ključni saveznik Donalda Trampa (Donald Trump) od njegove pobjede na izborima: redovno se pojavljuje uz njega u Mar-a-Lagu i predviđeno je da vodi „Odsjek za efikasnost vlade.“
Mask je takođe pokazao interesovanje za međunarodnu politiku, razgovarajući sa nekoliko stranih lidera i izazivajući kontroverze zbog navodne komunikacije s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Takođe se sukobio s političkim figurama u nekoliko zemalja, prihvativši poziv na tuču s predsjednikom Venecuele Nikolasom Madurom (Nicolas Maduro) i sukobivši se sa brazilskim sudijom koji je blokirao pristup platformi X.
Šta je još Mask rekao o britanskoj politici
Mask je posljednjih mjeseci često napadao Kira Starmera, uključujući i zbog njegovog odgovora na nerede i upravljanja govorom mržnje na internetu. U subotu je pozvao kralja Čarlsa (Charles) da raspusti parlament i naloži nove izbore, optuživši Starmera za neuspješno kažnjavanje „bandi za seksualno zlostavljanje“ dok je bio direktor javnog tužilaštva od 2008. do 2013. godine.
Desnica u Velikoj Britaniji koristi istrage o ovim „bandama za seksualno zlostavljanje“ kako bi napala ljevičarsku Laburističku partiju koja kontroliše britansku vladu, a te istrage postale su poziv na borbu protiv imigracije, s obzirom na to da su počinioci uglavnom Britanci pakistanskog porijekla.
Kako se Mask uključio u njemačku politiku
Mask je izrazio podršku njemačkoj stranci Alternativa za Njemačku (AfD), koja je poznata kao krajnje desničarska, objavivši prošlog mjeseca autorski tekst u njemačkim novinama u kojem osporava karakterizaciju stranke kao „desničarskih ekstremista.“ Mask je tvrdio da su tradicionalne njemačke političke stranke dovele do ekonomskog pada postajući „zadovoljne prosječnošću“ i napisao da „AfD može spasiti Njemačku od toga da postane sjenka svoje nekadašnje slave.“
Ovaj tekst izazvao je široke osude, uključujući ostavku urednice Eve Mari Kogel iz novina „Welt am Sonntag“ u znak protesta zbog objavljivanja ovog članka. AfD, poznat po tvrdim stavovima o imigraciji, široko se smatra krajnje desničarskom partijom, uključujući i njemačke zvaničnike. Mask je rekao da će uživo prenositi diskusiju s liderkom AfD Alis Vajdel sljedeće nedjelje, uoči prijevremenih izbora u zemlji zakazanih za 23. februar, koji su rezultat kolapsa koalicione vlade kancelara Olafa Šolca (Olaf Scholz).
Šta je Mask rekao o Italiji
Mask, koji je lični prijatelj premijerke Đorđe Meloni (Giorgia Meloni), osnivačice desničarske stranke Braća Italije, kritikovao je italijanske sudije koji su u novembru ukinuli antiimigracionu inicijativu, napisavši na X-u da „sudije iz Rima treba da odu.“ Maskovi komentari naveli su predsjednika Serđa Matarelu (Sergio Mattarella) da poruči Masku da „mora poštovati“ italijanski „suverenitet i ne može preuzeti zadatak da izdaje uputstva.“ Meloni se sastala s Trampom i Maskom u decembru u Parizu, a prošle nedjelje posjetila je Mar-a-Lago.
Šta je Mask rekao o Kanadi
Mask je prošlog mjeseca kritikovao kanadskog premijera Džastina Trudoa (Justin Trudeau) nakon što je Trudo uporedio gubitak Kamale Harris na izborima s Trampom s napadom na prava žena, nazvavši ga „nepodnošljivim alatom“ u tvitu i predviđajući da „neće dugo ostati na vlasti.“ Trudo je danas najavio da će podnijeti ostavku.
Nedavno je Mask pohvalio epizodu podkasta Džordana B. Pitersona (Jordan B. Peterson) s liderom Konzervativne partije Pjerom Poilievreom (Pierre Poilievre), nazvavši je „sjajnim intervjuom“ u objavi na X-u.
Šta je Mask rekao o Argentini
Mask je podržao novoizabranog predsjednika Argentine Havijera Mileja (Javier Milei), ekscentričnu ličnost koja sebe opisuje kao anarho-kapitalistu. Nakon novembarskih predsjedničkih izbora u SAD, njih dvojica su se sastala u Mar-a-Lagu.
Sara Dorn, Derek Saul, Forbes
Foreign Leaders—And The EU—Step Up Challenges To Musk As His Feuds With Global Politicians Heat Up