Vjerovali ili ne, ovaj startap proizvodi vakcine za pčele

Dalan Animal Health radi na tome da svoje vakcine za pčele počne prodavati komercijalnim pčelarima i vladama, a žele se proširiti i na druge beskičmenjake.

Kako vakcinisati pčelu? I hoće li pčelarima biti dovoljno stalo da to rade?

To su pitanja s kojima se Anet Klajser (Annette Kleiser) bori otkad je osnovala Dalan Animal Health 2018. godine. Pet godina nakon pokretanja startapa, vlada je odobrila oralnu vakcinu koju je kreirao njen tim. Vakcina je osmišljena kako bi je pčelari davali svojim pčelama radilicama, a one bi ga potom prenosile svojim maticama putem matične mliječi. Sada Klajser želi da vakciniše što više pčela može i pomogne da se zaštite ne samo košnice već i usjevi koje pčele oprašuju.

“Znamo da je gubitak insekata katastrofalan za svijet,” kaže Klajser. “Ne možemo preživjeti na planeti bez insekata.”

Vakcina njenog startapa štiti od razorne bakterijske bolesti AFB (eng. American Foulbrood). Klajser je vidi kao prvi korak ka očuvanju zdravlja u nekih 3 miliona kolonija pčela u SAD-u. To nije jedina bolest koja može zahvatiti pčele. Oko 50 posto kolonija i milion pčela godišnje nestane od raznih bolesti, uključujući parazite, trovanje pesticidima, nedovoljnu prehranu i stres izazvan oprašivanjem usjeva. Te brojke za pčelare su katastrofalne: “Zamislite da stočar svake godine izgubi 30 do 50 posto svoje stoke,” kaže Met Mjulika (Matt Mulica), viši direktor projekata u centru Keystone Policy Center. “Kako se boriti protiv toga?”

Zaraza trenutno znači da se pčele moraju ubiti

Klajser i njen tim u Dalan Animal Healthu vjeruju da su za tu borbu važne vakcine konkretno osmišljene za pčele. One bi pčelarima omogućila da nastave putovati sa svojim pčelama širom zemlje, kako bi one mogle nastaviti oprašivati usjeve poput badema, borovnica, krastavaca i jabuka.

“Ako dođe do zaraze AFB-om, spore su toliko otporne da se preporučuje ubijanje svih pčela i spaljivanje svih košnica,” kaže Tom Či (Tom Chi), osnivač kompanije At One Ventures. On je investirao u 3,6 miliona dolara vrijednom početnom investicijskom krugu, 2022. godine, dok je Dalan prolazio klinička testiranja svoje vakcine.

Klajser ima doktorat iz neurofiziologije sa Univerziteta Ludwig Maximilian iz Minhena. Otkrila je put prema vakcinama dok je pomagala univerzitetima da akademski rad pretvori u biznis. Pri posjeti Univerzitetu Helsinki upoznala je estonskog biologa i zoologa Daliala Freitaka. On je imao neobičnu ideju: neaktivne bakterije unijeti u maticu kako bi se poboljšala ukupna otpornost košnice na bolesti. Insekti i drugi beskičmenjaci nemaju protivtijela poput ljudi i drugih sisara, što znači da tradicionalna metoda kreiranja vakcina na njima neće funkcionisati. “Kada sam čula za to istraživanje, upitala sam se zašto se time niko ne bavi,” prisjeća se Klajser.

Ako neko prepolovi svoje zimske gubitke zbog vakcinisanih matica, to bi se proširilo poput požara
Chris Hiatt, komercijalni pčelar

Interes pčelara je veliki

Klajser je Freitakovo akademsko istraživanje iskoristila za stvaranje vakcina. Ono se miješa u sastojke za matičnu mliječ koju pčele radilice daju svojoj matici. Rezultat je taj da su larve od početka otporne na bolest.

Pčelari pažljivo posmatraju napredak. “Ovo je zbilja nešto novo. Zato je i izazvalo toliki interes i uzbuđenje,” kaže Blejk Šuk (Blake Shook), komercijalni pčelar iz Teksasa koji testira novu vakcinu. Zainteresovane su i vlade zemalja širom svijeta. Klajser kaže da razgovara s državama u Aziji, Južnoj Americi i Evropi. Njihove vlade žele da kupe vakcine i zaštititi svoje pčele. Dosad je prikupila 14 miliona dolara od At One Ventures i Prime Movers Lab. Iako je ovaj startap u ranoj fazi, s prihodima manjima od milion dolara, Klajser se nada da će moći dobiti velike ugovore s vladama i komercijalnim pčelarima već sljedeće godine.

Ipak, postoji velika prepreka: kako uvjeriti pčelare da se trošak od 10 dolara po vakcini zaista isplati. “Svi su zainteresovani,” kaže Šuk za Forbes. “Ali jako je skupo, a pčelarstvo baš i nije biznis u kojem se puno zarađuje.”

Visoka cijena vakcine

Rasel Hajtkam (Russell Heitkam), čija kompanijna Heitkam’s Honey Bees prodaje oko 75.000 matica godišnje, kaže da njegovi kupci zaista žele razumjeti ekonomiju i vrijednost vakcinacije. Za komercijalnog pčelara s 30.000 košnica, trošak vakcinisanja od 10 dolara po matici iznosi 300.000 dolara. Hajtkam, koji sarađuje s kompanijom Dalan na testiranju vakcina, za Forbes kaže da želi vidjeti dokaze da vakcina zaista pomaže opštem zdravlju svake kolonije i omogućava pčelama proizvesti više meda.

U Dalanu tvrde da će se trošak vakcinisanja višestruko isplatiti jer će uginuti manje pčela. Hajtkam i drugi pčelari žele da vakcina ne štiti samo od zaraze AFB-om, koju i sami pčelari djelimično mogu spriječiti boljim praksama.

“Ljudi me zovu i pitaju: ‘Gle, želim nekoliko matica, trebam li ihvakcinisati?” kaže Hajtkam. “Prosječna matica košta 28 dolara, a ako na to želite dodati još 10 dolara, to vam se mora isplatiti.”

Ipak dodaje: “Ako njihova vakcina može dovesti do više pčela za oprašivanje, daleko će se isplatiti.”

Komercijalni pčelar Kris Hajat (Chris Hiatt) iz kompanije Hiat Honey, kaže da se u pčelarstvu sve svodi na širenje dobrog glasa. “Ako neko prepolovi svoje zimske gubitke zbog vakcinisanih matica, to bi se proširilo poput požara.”

A ovdje je riječ o samo jednoj vakcini za pčele. Istraživači Dalana proučavaju može li njihova vakcina ponuditi zaštitu i protiv drugih opasnih bolesti, pogotovo one poznate kao virus deformisanog krila. Dosad su eksperimentalni testovi u 400 komercijalnih košnica pokazali smanjenje stope ove zarazne varijante virusa od čak 83 posto. “Sve iznad 65 do 70 posto smatra se efikasnom terapijom, a mi smo daleko iznad toga,” kaže investitor Či.

Sljedeći koraci

Sljedeći korak je proširiti se na druge beskičmenjake, a počeće od škampi. “Bilo mi je jasno od prvog dana da ovo nije rješenje samo za jednu vrstu insekata, već potencijalno i za sve beskičmenjake,” kaže Freitak.

Budući da je imunološki sistem škampi sličan onome kod pčela, Klajser misli da bi Dalan mogao vakcinisati i njih. Već su počeli testirati vakcine za česte bolesti škampi. Kažu da su rezultati ranih testova obećavajući: 65 posto stope preživljavanja.

Ako vakcina funkcioniše i kod pčela i kod škampi, gdje bi se još ono moglo primijeniti? Klajser vjeruje da bi se u dužem roku mogli vakcinisati i komarci čime bi se onemogućilo širenje bolesti poput malarije ili tropske groznice.

“Ovo je mnogo, mnogo veće od pčela,” kaže Klajser. “Pitanje pčela je izuzetno važno jer nam je ta životinja potrebna kako bismo se mogli prehraniti, ali nauka koja se razvija mnogo je veća.”

Amy Feldman, Forbes
This Startup Makes A Vaccine For Honeybees. Shrimp Are Next.
(Prevela: Nataša Belančić)