„Zenica blues“: Kolika je plata zatvorenika i kojim poslovima se bave

U Kazneno-popravnom zavodu Zenica (KPZ) trenutno boravi oko 700 zatvorenika. Pored izdržavanja kazni, polovina tog broja je radno angažovana i za svoj rad prima mjesečnu platu.

“Trenutno u Zavodu imamo zaposleno 300 osuđenika koji rade na raznim radnim mjestima”, kaže za Forbes Bosne i Hercegovine direktor KPZ Zenica Rusmir Isak.

Većina radnih mjesta je u proizvodnji. Za potrebe Zavoda proizvodi se voće i povrće, mlijeko, meso, jaja. Osim ekonomije u krugu Zavoda, proizvodnja se nalazi i izvan kapija Zavoda, na Peharama i Begovom hanu.

“Prije 15 ili 20 godina bilo je mnogo više osuđenika i više radne snage, kada su za Zavod proizvodili jaja, mlijeko i ječam, te voće i povrće. Snabdijevali su se iz lične režije, odnosno ima li su kapacitet da sami hrane osuđenike. Nekada su se ti proizvodi prodavali na ulazu u Zavod. Godinama se smanjivala radna snaga kako je bilo manje osuđenika, instruktori su odlazili u penziju, i jedno se vrijeme nije vodila briga o tim stvarima”, kaže Isak.

Dolaskom u zatvor na poziciju direktora, Isak je odlučio da smanji troškove nabavke hrane i da se posveti vlastitoj proizvodnji. Znajući da se to nekada proizvodilo iz kapaciteta Zavoda odlučio je da napravi plan i program za 2025. godinu.

Osuđenici imaju depozitni račun tako da zarađeni novac mogu koristiti i izvan Zavoda. Najniža plata je 165 KM, a najveća 340 KM, što je za normalan život u zatvoru dovoljno.

“Da iskoristimo maksimalno naše kapacitete i da proizvodimo za svoju upotrebu. Nakon požara u jednom sarajevskom zatvoru prebačeni su osuđenici ovdje i to nas je dodatno opteretilo. Fakture za hranu su nekad bile oko 40 hiljada KM, a onda su porasle i do 200 hiljada KM. Došli smo u situaciju da smo optrećeni i da u budžetu nema dovoljno novca za hranu. Zato sam se odlučio da u 2025. povećamo proizvodnju i da nas takve stvari ne iznenade.”

Milionske uštede

Na mjesečnom nivou koriste 18 hiljada komada jaja i to ne može pokriti mjesečne potrebe Zavoda. Na ekonomiji su imali oko 300 koka.

“Sada sam nabavio 1.700 koka i to je bilo nedovoljno. U 2025. ćemo kupiti još hiljadu što bi nam bilo dovoljno za naše potrebe. Jaja kada kupujemo od dobavljača su mnogo skuplja nego u našoj proizvodnji. Školjka bi nas koštala jednu marku. 26 tona krompira nam tokom jedne godine treba, a mi trenutno proizvodimo šest tona.”

Trenutno pet osuđenika radi na poslovima poljoprivrednog radnika. Da bi vratili kapacitet od prije 20 godina, potrebno je 15 do 20 poljoprivrednika.

“Na kolegijumu sam tražio spisak potreba i i obezbijediće se 20 osuđenika iz A grupe, koji su pokazali volju za promjenom i koji žele dodatno zaraditi dok su u Zavodu. Oni će nakon odslužene kazne imati novac za vođenje normalnog života”, kaže Isak.

Osuđenici obavljaju i zanatske radove i imaju umjetničku sekciju. Rade drvorezbarske radove i slikaju.

Plate zatvorenika

Osuđenici imaju depozitni račun tako da zarađeni novac mogu koristiti i izvan Zavoda. Najniža plata je 165 KM, a najveća 340 KM, što je za normalan život u zatvoru dovoljno.

“S obzirom na to da ovdje imaju obroke, dosta njih i uštedi novac. Svi osuđenici koji koriste vanzavodske pogodnosti gledamo da budu radno angažovani kada idu na dopuste, da imaju ušteđevinu kako se ne bi opet bavili kriminalnim radnjama”, rekao je Isak.

Isak kaže da imaju informacije da su neki nakon odsluženja kazne pokrenuli svoj biznis, pa je taj biznis prerastao u veće firme.

Zatvorenici šiju uniforme

Direktor zatvora kaže da su dobili vrijednu donaciju od turske Agencije za međunarodnu saradnju i koordinaciju (TIKA). Donirali su mašine za šivenje.

“Naše je da osposobimo halu gdje treba da smjestimo te mašine i da osposobimo naše osuđenike da rade na mašinama. Imamo sad trenutni kapacitet da šijemo uniforme za osuđenike, a plan je da se proizvodnja podigne kako bi šili uniforme za sve institucije FBiH. Nadamo se da će se u budžetu obezbijediti sredstva da pravimo uniforme za MUP, vatrogasce, i radimo na tome sa ministarstvom kako bi pokrenuli tu proizvodnju.”

Osuđenici će praviti zatvorsku ogradu, ušteda veća od 300 hiljada KM

Zatvorska vanjska ograda je stara skoro 100 godina. Kada su tražili investitore koji će praviti novu ogradu, cifra je iznosila oko 400 hiljada KM.

“Materijal smo nabavili putem javne nabavke za 38 hiljada maraka, a osuđenici koji su nekada radili u livnici i instruktori će to raditi. Uštedili smo oko 350 hiljada KM. To je planirao da se uradi u 2025. godini.

Uskoro otvaranje muzeja sa eksponatima

“Kontaktirao sam Ministarstvo pravde i premijera FBiH Nermina Nikšića da u saradnji sa Gradom Zenica i našim muzejom napravimo muzej u vanjskom dijelu zatvora, gdje bi turisti mogli za simboličnu cijenu vidjeti istorijat ove ustanove”, kaže Isak i dodaje da imaju eksponate stare po 150 godina, kao što su mačevi.

“Imamo sat koji je stajao na Paviljonu 1 star oko 120 godina. Imamo i medalje koje su nekadašnji zaposleni osvajali na takmičenjima iz streljaštva. Planirana je modernizacija zatvora i kontrole ulaska, specijalni tim i da vratimo nekadašni kapacitet ekonomije”, rekao je Isak.

Vedran Drljević, Forbes BiH