Najviše penzionera radi u baltičkim zemljama, namanje u Rumuniji, Grčkoj i Španiji

Nakon što prime svoju prvu starosnu penziju 13 posto ispitanika u EU nastavi da radi, objavio je Eurostat pozivajući se na evropsku anketu o radnoj snazi. Od tih koji su dalje radno aktivni, pola ih nastavi obavljati posao kao i do tada, dok ostali mijenjaju radna mjesta ili rade manji broj sati.

Najveći udio onih koji nastavljaju raditi iako su u penziji je u baltičkim zemljama: u Estoniji 54,9 posto, Letvoniji 44,2 posto i Litvaniji 43,7 posto dok je najniži udio u Rumuniji (1,7 posto), Grčkoj (4,2 posto) i Španiji (4,9 posto).

Kako stvari izgledaju u Hrvatskoj

Što se Hrvatske tiče, ona je blizu te druge grupe, sa 5 posto, prema objavi Eurostata. Podaci se odnose na 2023. godinu, a situacija u Hrvatskoj se pomalo mijenja. Naime, raste broj penzionera koji rade četiri sata dnevno, a to se i podstiče tako da se nakon propisane dobi za starosnu penziju i 35 godina staža polazni faktor za određivanje penzije povećava 0,45 posto za svaki mjesec dužeg rada, a najviše za pet godina.  

Prema podacima Hrvatskog zavoda za penzijsko osiguranje, krajem oktobra mogućnost rada na pola radnog vremena, uz istovremeno zadržavanje svoje penzije (starosne, prijevremene i porodične), iskoristio je 33.061 umirovljenik. Prije dvije godine radilo je tako oko 23 hiljade penzionera.       

Eurostat: 36 posto nastavlja raditi jer to voli

Prema Eurostatu, glavni razlog zašto ljudi nastavljaju raditi nakon što prime starosnu penziju je što vole raditi i biti produktivni (tako je barem izjavilo njih 36,3 posto), ili zbog finansijske nužde (njih 28,6 posto). Na listi razloga je i želja da ostanu integrisani u društvo (11,2 posto) te finansijska atraktivnost posla (9,1 posto).

Najveći procenat ljudi koji nastavljaju raditi jer u tome uživaju je u Danskoj, Nizozemskoj i Italiji, dok je, s druge strane, najmanji procenat takvih u Španiji, na Kipru i u Slovačkoj. Hrvatska je opet u toj drugoj grupi – oni koji ostaju raditi u najvećem broju to čine zbog finansijske oskudice. To je slučaj i na Kipru, u Rumuniji i Bugarskoj.  

Podaci o penzijama u Hrvatskoj

Prema podacima Hrvatskog zavoda za penzijsko osiguranje, prosječna ukupna starosna penzija za 523.627 korisnika penzija koji su pravo na penziju ostvarili prema Zakonu o penzijskom osiguranju (bez međunarodnih ugovora) je 628 eura, a njen udio u prosječnoj neto plati za septembar ove godine je bio 47,5 posto. Prosječan penzijski staž korisnika sveukupne starosne penzije koji su to pravo ostvarili u 2024. godini je bio 35 godina, a njihova prosječna dob 64 godine.

Inače, među onima koji se zapošljavaju nakon penzionisanja je i 6.901 korisnik prijevremene penzije, čije se penzije penalizuju zbog ranijeg odlaska iz svijeta rada. 

Ali, uprkos penalizaciji, broj korisnika prijevremene penzije raste, pokazuju podaci HZMO-a. Ukupno je sada 212.669 korisnika prijevremene penzije, kako je prenijela Hina, koji u prosjeku imaju više staža od korisnika pune starosne penzije, ali i oko 55 eura nižu penziju od prosječne starosne. Prosječna svota prijevremene starosne penzije za oktobar iznosila je 572,11 eura, dok je prosječna starosna penzija bila 627,92 eura.