U RS skoro hiljadu i po građana za tri godine uvećalo imovinu za oko 300.000 KM, u FBiH o bogatašima ćute

Jedan od rezultata Zakona o utvrđivanju porijekla imovine i posebnom porezu na imovinu Republike Srpske (RS) koji je u ovom BH entitetu stupio na snagu prošle godine je i evidentiranje fizičkih lica čija je imovina enormno porasla u jednom određenom periodu.

Poreska uprava RS je od početka rada Sektora obradila podatke o imovini i prihodima za oko 788.000 fizičkih lica, te je od tog broja u fazi analize rizika ove godine identifikovala 1.450 fizičkih lica za koje je utvrđeno da su u najviše tri uzastopne kalendarske godine, imala uvećanje vrijednosti imovine za više od 300.000 КM.

Ovakva imovina će se oporezivati sa 75 posto

Prema ovom Zakonu koji je usvojen u februaru 2022. godine, a stupio na snagu godinu kasnije, sva imovina za koju lica ne mogu da dokažu način na koji su je stekli, će se oporezivati sa 75 posto, a takođe o njoj će biti upoznato i tužilaštvo koje treba da utvrdi da li je eventualno stečena na krivičan način.

Osim da ih je 1.450 pod nadzorom, Poreska uprava RS nije objavila imena, a nepoznato je i u slučaju koliko njih se utvrđuje da li je gomilanje ličnog bogatstva bilo legalno ili ne.

U drugom BH entitetu Federaciji BiH ovakav zakon još nije usvojen. Forbes BiH poslao je upit Vladi FBiH, a ona dalje proslijedila Federalnom ministarstvu pravde da da odgovor, ili uputi ko je nadležan za ovu oblast – da li Vlada FBiH razmatra uvođenje istog zakona, te koje aktivnosti je u tom smjeru do sada preduzela. Odgovor iz Ministarstva pravde nismo dobili.

Kada je riječ o aktivnostima koje Poreska uprava FBiH sprovodi, na osnovu kojih prati ubrzano bogaćenje lica, za Forbes BiH kažu da Poreska uprava Federacije BiH svake godine sačinjava godišnji plan inspekcijskih nadzora koji se vrši odabirom poreskih obveznika po kriterijima navedenim u ovom planu, kao i po zahtjevu drugih interesnih strana, kao što su prijave građana, akti Tužilaštva, SIPA-e, FIA-e i dr.

Kako imovinu provjerava Poreska uprava?

„Poreska uprava kroz svoj operativan rad i saradnju sa drugim institucijama dolazi do informacija i saznanja koje ukazuju na ubrzano bogaćenje određenog broja fizičkih lica. Takva saznanja predmet su dalje analize i obavještajno-istražnog rada, međutim o konkretnim efektima, odnosno pokazateljima u ovom trenutku ne možemo govoriti“, kažu iz PUFBiH.

Kada je riječ o postojećoj zakonskoj regulativi, u FBiH je na snazi zakon koji reguliše imovinu stečenu krivičnim djelom, a prema kojem se na osnovu prijava ili indicija prvo utvrđuje postojanje krivičnog djela, a zatim da li je imovina stečena na protivpravan način.

Uvođenje Zakona o porijeklu imovine međutim, značio bi sveobuhvatni nadzor, i detaljnu analizu prijavljene i neprijavljene imovine itd. U praksi značio bi dodatno suzbijanje nezakonitog bogaćenja.

Zakon na državnom nivou neće biti proizvod domaćih odluka

„Sasvim bi bilo normalno očekivati da u jednoj uređenoj državi, bez obzira kako ona bila ustavno uređena na državnom nivou imati Zakon o porijeklu imovine za sva fizička i pravna lica“, kaže za Forbes BiH ekonomski analitičar i nekadašnji dekan Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, profesor Željko Šain dodajući: „Ono što mi nemamo na državnom nivou ili što nemamo u FBiH govori višestruko o našem profesionalnom odnosu prema tom esencijalnom pitanju“.

„Logično bi bilo da imamo što pre kvalitetno donetn takav zakon i da se on sprovodi u praksi, zašto se on ne donosi to je pitanje koje hitno traži odgovor kako kod običnog čovjeka tako i svih mislećih ljudi i institucija koje žele uređeni sistem. Uređeni sistem u državi ne može biti bez sprovođenja jednog takvog zakona. Onda se rađaju i razne insinuacije koje jednostavno nisu dobre, ali negativno utiče i na rejting zemlje, utvrđivanje boniteta pojedinaca, jednostavno nemamo realnu sliku. Zašto to nemamo znaju oni koji otežavaju donošenje takvih propisa i jednostavno to nije dobro ni za državu ni pojedinca ni društvo“, pojašnjava Šain.

Na pitanje da li je optimista da bi se ovakav zakon mogao u bliskoj budućnosti donijeti odgovara:

„Volio bih da se što pre donese, međutim, u kakvom sistemu živimo sumnjam da će to biti u dogledno vrijeme proizvod domaćih odluka. Ono što može ubrzati to je međunarodna zajednica i čudi me kako visoki predstavnik ili druge međunarodne institucije to nisu uslovile kao osnovu za dalje razgovore o svim bitnim pitanjima vezanim za obligaocione odnose koje imaju pravna lica i država i entita i svi oblici državnog organizovanja sa međunarodnom zajednicomm, jer to je u civilizovanom svijetu jednostavno nešto bez čega se ne može živjeti i raditi“, ističe sagovornik.

Amela Keserović Polić, Forbes BiH