Trampova pobjeda može dovesti do trgovinskog rata koji će Njemačku koštati milijarde
S približavanjem američkih izbora 2024. godine, sve su češće špekulacije o mogućem trgovinskom ratu između EU i SAD, ako bivši predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) bude izabran. To bi moglo značajno uticati na njemačku ekonomiju, budući da su im SAD jedan od najvećih trgovinskih partnera.
Tramp je već u više navrata izjavljivao da bi carine na američki uvoz mogle porasti do 10 posto, a možda čak i do 20%, ako postane predsjednik SAD-a.
Izvještaj Njemačkog ekonomskog instituta (IW), koje je Euronews Business dobio na uvid, opisuje kako bi i trgovinski rat mogao pogoditi Njemačku kroz dva potencijalna scenarija.
Prvi scenario opisuje šta bi se dogodilo ako Tramp poveća carine na sav američki uvoz na 10 posto, a carine na robu uvezenu iz Kine u SAD na 60 posto, počevši od 2025. godine. U tom slučaju, vjerovatno bi i EU uzvratila s carinom od 10 posto na robu uvezenu u Uniju iz SAD-a.
Drugi scenario prikazuje još ozbiljniji trgovinski rat, u kojem bi i EU i SAD nametnuli međusobne carine od 20 posto.
Kako bi više američke uvozne carine mogle uticati na njemačku privredu
Vrijednost njemačkog izvoza u SAD iznosila je oko 171,65 milijardi dolara (158,75 milijardi eura) u 2023, prema podacima baze UN Comtrade. U 2022. godini, neki od ključnih njemačkih proizvoda koje je SAD uvozio bili su pakovani lijekovi, automobili, krv i vakcine.
S druge strane, Njemačka je u 2023. iz SAD-a uvezla robu vrijednu oko 76,47 milijardi dolara (70,70 milijardi eura). Neki od glavnih proizvoda bili su vozila, optička i tehnička oprema, električna i elektronička oprema, mineralna goriva, avioni i farmaceutski proizvodi.
Ovi sektori mogli bi, naravno, biti značajno pogođeni u slučaju trgovinskog rata između EU i SAD-a.
U prvom scenariju, tokom Trampovog četvorogodišnjeg mandata, u slučaju reizbora, Njemačka bi mogla doživjeti pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) od preko 127 milijardi eura, što je izračunato po konstantnim cijenama iz 2020. godine.
U drugom scenariju, njemačka ekonomija mogla bi izgubiti oko 180 milijardi eura, što bi moglo značiti pad BDP-a od 1,5 posto do kraja Trampovog četvorogodišnjeg mandata. U tom slučaju, EU-27 zabilježila bi pad BDP-a od oko 1,3 posto.
Carine bi pogoršale potencijal rasta u EU
Glavni uzrok ovog pada BDP-a vjerovatno će biti značajan pad privatnih investicija, iako se ne očekuje veliki uticaj na privatnu potrošnju.
Njemačka će takođe vjerovatno biti više pogođena trgovinskim napetostima jer se uveliko oslanja na izvoz u cjelini, dok je SAD nešto samostalnija zemlja s većom i ekonomski sigurnijom bazom.
Prema Fitch Ratingsu američke carine pogoršale bi postojeće izazove rasta u Evropi, posebno za njemačko izvozno orijentisanu ekonomiju, koja se već suočava s cikličkim i strukturnim promjenama.
“Ovo bi moglo negativno uticati na rast eurozone i povećati jaz u ekonomskim performansama u odnosu na SAD. Dodani rizik za rast takođe bi mogao opteretiti javne finansije, otežavajući postizanje ciljeva deficita i duga.”
Ostale evropske zemlje, poput Italije, Francuske i Španije, takođe bi mogle biti pogođene carinama na izvoz u SAD, prema Fitch Ratingsu, koji procjenjuje da bi stopa tih carina mogla biti između 1 posto i 2,6 posto.
Najviša stopa vjerovatno će biti primijenjena na Italiju, jer ona izvozi proizvode poput obuće, odjeće i drugih luksuznih artikala, koji podliježu individualnim carinama.
Thomas Obst, viši ekonomist za Međunarodnu ekonomsku politiku, finansijska i tržišta nekretnina u IW-u, naveo je u izvještaju: “Transatlantski trgovinski rat negativan je za obje strane. Posebno za njemačku izvoznu industriju, koja je već u krizi.”
EU već ratuje s Kinom oko električnih vozila
U slučaju da SAD povisi carine i EU uzvrati istom mjerom to bi mogao biti koristan potez jer bi potencijalno mogao spriječiti predugi trgovinski rat ili preveliku štetu.
Dr. Samina Sultan, viša ekonomistkinja za Evropsku ekonomsku politiku i trgovinu, napomenula je u izvještaju: “U najboljem slučaju, prijetnja EU uzvraćanjem istom mjerom bila bi dovoljna da Trampa zadrži u okvirima. Takođe mora biti jasno objema stranama da partnerstvo na ravnopravnim osnovama jača poziciju obje strane u odnosu na Kinu.”
Nedavno povećanje carina na kineska električna vozila takođe znači da se EU sada suočava s trgovinskim ratom s Kinom, koja je odgovorila vlastitim istragama o uvozu brendija, mliječnih proizvoda i svinjetine iz EU.
Stoga je sada još važnije da EU održava dobre trgovinske odnose s drugim partnerima. To uključuje SAD, kao i potencijalne nove partnere, poput zemalja Latinske Amerike ili drugih zemalja jugoistočne Azije, kako bi ojačao svoju globalnu poziciju.