Američki predsjednički izbori: Evo zašto bi ankete (ponovo) mogle pogriješiti
Vjerna, ali generalno manje aktivna glasačka baza republikanskog kandidata i bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump) posljednjih je godina zakomplikovala sprovođenje predizbornih anketa u SAD-u. Amerikanci će izići na izbore za samo osam dana, a jasnih trendova još nema, zbog čega stručnjaci analiziraju teorije o tome zašto bi ove godine predizborne ankete mogle biti tačne – ili netočne.
Sve relevantne ankete za ovogodišnje predsjedničke izbore u SAD pokazuju da su kandidati izjednačeni, ali stručnjaci kažu da je pitanje preciznosti izuzetno komplikovano.
Prije četiri godine, ankete su se pokazale “najnepreciznijima u posljednjih 40 godina”. Neobjašnjivo, predvidjele su pobjedu predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden) za preko tri postotna boda više u odnosu na krajnje rezultate. Neki su vjerovali da je pandemija prouzrokovala manju angažovanost glasača i da ankete nisu uspjele zabilježiti rast podrške Trampu, izvijestio je Vol Strit Džurnal (Wall Street Journal) pozivajući se na panel stručnjaka za ispitivanje javnog mnjenja.
Godine 2016. projekcije su govorile da će demokratska kandidatkinja Hilari Klinton (Hillary Clinton) bez problema osvojiti ključne države Mičigen, Pensilvaniju i Viskonsin, ali u sve tri države pobjedu je na kraju odnio Tramp.
S druge strane, izbori za Kongres 2018. i 2022. godine donijeli su relativno precizne ankete, dodatno komplikuući analizu faktora.
Sada su se strahovi oko ispitivanja javnog mnjenja ponovo vratili: trka je potpuno izjednačena, a obje strane boje se da bi netačne ankete, “čak i mala sistemska odstupanja” mogla iskriviti rezultate na nepredvidive načine, piše istraživač Nejt Silver (Nate Silver) za Njujork Tajms (New York Times).
Silver kaže da ankete pokazuju da je “iznenađenje” jednako vjerovatno za obje strane.
Koji elementi mogu uticati na ankete?
Pristranost izazvana posljednjim razvojima situacije znači da ljudi vjeruju da bi osoba koja je pobijedila prošli put mogla pobijediti opet. Glasači bi mogli vjerovati da će Tramp postati sljedeći predsjednik jer je pobijedio 2016. godine. Pristranost izazvana neodgovaranjem na ankete u obzir uzima one grupe koje nisu zainteresovane za to da budu anketirani. U prošlosti su Trampove pristalice manje odgovarale na ankete, što sugeriše da ih ispitivanja javnog mnjenja na kraju potcjenjuju. Ipak, ove godine demokrate se pitaju jesu li ankete na sličan način potcijenile demografske grupe koje glasaju za njih, između ostalog Afroamerikance i mlade glasače.
Ispitivači nekim podacima daju veću težinu
Davanje većeg naglaska nekim podacima, poput roda ili dobi ispitanika, može uticati na rezultate. Tokom izbora za Kongres 2018. godine, ispitivači su veći naglasak stavili na obrazovanje kako bi smanjili nepreciznosti iz predsjedničkih izbora 2016. godine, gdje ankete nisu tačno analizirale glasove slabije obrazovanih glasača, piše Njujork Tajms. Nakon 2020. godine ispitivači su sve više počeli u obzir uzimati i “prisjećanje o glasanju”, odnosno odgovore ispitanika na pitanja o tome za koga su glasali ranije. Neki stručnjaci brinu se da ova metoda ima svoje mane. Ispitanici se možda ne sjećaju za koga su tačno glasali, a neki bi mogli i lagati, odnosno odgovoriti da su glasali za kandidata koji je pobijedio. Bez obzira na to, dvije od tri ankete primijenile su ovog septembra upravo tu metodu.
Šta je “teorija o sramežljivom glasaču”?
Ova teorija sugeriše kako pristalice Trampa ne govore uvijek istinu o tome kako planiraju glasati, vjerovatno zato jer ne žele priznati da podržavaju Trampa. To znači da bi ankete mogle potcijeniti Trampovu popularnost na ovogodišnjim izborima. Neki kažu da upravo ova teorija objašnjava nepreciznosti iz 2016. i 2020. godine. Ipak, Silver kaže da ovako nešto možda neće uticati na ankete ove godine. Mnogi glasači Donalda Trampa vrlo javno podržavaju kontroverznog bivšeg predsjednika i nemaju problema to priznati.
Što je “Bradlijev efekat”?
Ovaj efekat mogao bi za Trampa biti odlična vijest. Teorija je ime dobila po gradonačelniku Los Anđelesa Tomu Bredliju (Tom Bradley), demokratu koji je bio Afroamerikanac, a koji je izgubio trku za guvernera 1982. godine. Bradlijev efekat kaže da neki bijeli glasači koji za sebe kažu da “nisu odlučili” za koga će glasati ponekad jednostavno ne žele priznati da neće glasati za crnog kandidata. Kampanja predsjednika Baraka Obame (Barack Obama) kritikovala je to uvjerenje i do određene mjere ga i pobila: Obama je pobijedio u dva navrata, oba puta uvjerljivo.
Ipak, neki misle da bi se ova teorija mogla primijeniti 2024. godine jer je na čelu demokratske stranke Kamala Haris (Kamala Harris), crnkinja, ali i žena. Sličan efekt bio je na snazi i 2016. godine kada su neodlučni glasači na kraju odlučili da neće glasati za Hilari Klinton (Hillary Clinton).
“Unifikovana teorija”
Unifikovana teorija objašnjava, na osnovu preferenci Trampovih glasača da ignorišu ankete, zašto su ankete za predsjedničke izbore u SAD-u manje precizne od anketa za izbore za Kongres. Ova teorija kaže da su ankete bile preciznije 2018. i 2022. godine jer su aktivniji glasači – oni koji će vjerovatnije odgovarati na ankete – tih godina izašli na izbore. S druge strane, veliki broj potencijalno pasivnih glasača izlazi samo na predsjedničke izbore. To znači da bi se 2024. godine mogla ponoviti ista priča kao i 2016. i 2020. godine kada je riječ o Trampovim glasačima.
Teorija kolaža?
Teorija kolaža kaže da greške u anketama iz 2016. i 2020. nisu povezane ni na koji način, kao i da nemaju veze s anketama za izbore za Kongres. Svi ti izbori odvijali su se u jedinstvenim okolnostima koje su dovele do grešaka u anketama. Ankete u kojima je previše ispitanika imalo fakultetsko obrazovanje odvukle su ispitivanja na stranu Hilari Klinton 2016. dok je pandemija ostavila svoj uticaj na ankete i odluke 2020. godine.
Stephen Pastis, Forbes
Here’s How The Presidential Polls Might Be Wrong
(Prevela: Nataša Belančić)