Ekonomski osnažena, Crna Gora će biti država u koju se dolazi, a ne iz koje se dolazi

Ekonomski osnažena, Crna Gora će biti zemlja u koju se dolazi, a ne iz koje se odlazi, poručio je premijer Milojko Spajić.

„Zato činimo sve da ubrzano unapređujemo standard naših gradana, vodeći pri tom računa da sve reforme daju zamajac ekonomskom rastu, budu podsticajne za privredu i održive kada su u pitanju javne finansije“, rekao je Spajić na otvaranju međunarodna konferencija o ekonomiji „Montenegro 2024“, u organizaciji Privredne komore Crne Gore (PKCG) u Budvi.

Tema jednog od najvažnijih ekonomskih događaja u regionu koji već 13. godinu okuplja donosioce odluka, renomirane privrednike, ekonomske eksperte, predstavnike civilnog društva je „Decenija Berlinskog procesa”, a suorganizator je Istočni odbor njemačke privrede koji predstavlja glavnu sponu poslovne zajednice te države sa partnerima u jugoistočnoj Evropi, saopšteno je iz PKCG.

Spajić je istakao apsolutnu posvecenost Vlade stvaranju preduslova za jačanje konkurentnosti crnogorske privrede, kroz smanjenje barijera biznis i unapređenje poslovnog ambijenta kako bi crnogorska privreda bila spremna da iskoristi sve benefite kako regionalnog tako i Jedinstvenog tržišta EU.

„Zato su ekonomske reforme koje sprovodimo usmjerene na stvaranje: predvidljive, transparentne i podsticajne poreske politike koja neće biti prepreka već podrška privredi za razvoj, investiranje i podsticanje zaposlenosti. Vladavina prava, ispunjavanje zahtjeva iz evropske agende i razvoj infrastrukture oblasti su koje zahtijevaju poseban napredak kako bi Crna Gora u narednim godinama iskoristila svoj ekonomski potencijal i kako bi Crna Gora bila privlačno mjesto za bavljenje biznisom i za ulaganje“, kazao je Spajić.

Prema njegovim riječima, Berlinski proces biće uspješan onda kada narativ o njegovoj budućnosti bude zamijenjen narativom o našem djelovanju unutar Evropske unije.

„Drugim riječima, kada mi svi ovdje okupljeni, preduzetnici i privrednici, budemo govorili o izazovima i trendovima unutar Jedinstvenog tržišta, čiji ćemo u međuvremenu postati punopravni dio“, kazao je Spajić.

Predsjednica PKCG Nina Drakić naglasila je ključnu ulogu Berlinskog procesa u jačanju regionalne saradnje, stvaranju povoljnijeg poslovnog ambijenta, unapređenju infrastrukture i povećanju mobilnosti radne snage. Berlinski proces se, kako je kazala, ističe kao most između Zapadnog Balkana i Evropske unije, koji čini članstvo u EU ponovno realnim ciljem za zemlje regiona.

Naglasila je i značaj zajedničkog regionalnog tržišta pokrenutog 2020. godine kao dio ovog procesa, te njegov doprinos mladima, kroz programe mobilnosti i zapošljavanja.

„Samo zahvaljujući slobodnom kretanju radne snage unutar regiona BDP (regiona) bi se mogao povećati 1,3% već do 2025. godine. Projekcije ukazuju da bi povoljno i konkurentno okruženje doprinijelo godišnjem povećanju rasta od 2%, te da bi moglo privući do 6,5% više investicija i povećati stopu rasta radnih mjesta do 1% godišnje, uz povećanje produktivnosti malih i srednjih preduzeća 5% do 10 %“, navela je.

Smatra da ni jedna zemlja Zapadnog Balkana nema rezerve prema Berlinskom procesu.

„To, po mom sudu, jedino i može obezbijediti uspješnost u trajanju ove inicijative sve dok i posljednju zapadnobalkansku članicu ne dovede do cilja“, rekla je Drakić.

Filip Hausman (Philipp Haußmann), izvršni direktor kompanije Ernst Klett i zamjenik predsjedavajućeg Istočnog odbora njemačke privrede ukazao je na važnost Berlinskog procesa za zemlje Zapadnog Balkana.

„Naša asocijacija podržava ovaj proces od samog početka. Nužno je nastaviti konstruktivan dijalog sa svim društvenim, ekonomskim i političkim akterima regiona. Duboko smo uvjereni da regionalna saradnja ima ključnu ulogu za ekonomski prosperitet Zapadnog Balkana. Vladavina prava je ključna za preduzeća u regionu, kao i transparentni upravni procesi. Važna je implementacija – zakoni nisu korisni ako se ne primjenjuju na pravi način. Takođe, važno je ostati na putu EU integracija i evropske saradnje“, naveo je Hausman.

On je napomenuo da na svim nivoima kao veliki problem ostaje nedostatak kvalifikovane radne snage.

„Da bismo spriječili odliv kadrova moramo imati dobre obrazovne i zdravstvene sisteme i dobre ekološke uslove kako bi građani ostali u zemlji“, poručio je.

Predsjednik Asocijacije privrednih komora Evrope (Eurochambres) Vladimir Dlohi (Vladimir Dlouhy) ocijenio je da je ekonomski rast Crne Gore u proteklih 20 godina bio izuzetan, međutim, smatra on, još treba mnogo toga da se uradi, ali ističe da je Eurochambres tu da pruži snažnu podršku.

„Uvijek smo cijenili novo liderstvo koje u proširenju EU vidi jedan od najvažnijih ciljeva. Komesarka za proširenje koja dolazi iz Slovenije biće još jedan dodatni način da se otvore vrata EU za ovaj region. Ali, prije toga, potrebno je ispuniti brojne uslove, kao što su vladavina prava, borba protiv korupcije, konkurentnost“, poručio je on.

Naglasio je da je od velike važnosti iskoristititi sve prilike koje dolaze iz EU podrške digitalizaciji i Zelenom planu, te da su kvalifikacije i vještine danas od ključnog značaja, posebno u svijetlu nedostajuće kvalifikovane radne snage u EU.

„Zemlje Zapadnog Balkana trebaju da daju dodatni impuls našim aktivnostima. Eurochambers je predvodnik u procesu proširenja EU i mi vam možemo pomoći na tom putu, ali molimo i vas da nas podržite pred Briselom u borbi protiv prekomjerne regulacije. Iskreno se nadam da ćete prije ili kasnije postati snažna članica Evropske unije“, zaključio je Dluhi.

Državni sekretar njemačkog Saveznog ministarstva za ekonomiju i klimatske akcije Sven Giegold kazao je da investicije – posebno u obnovljivu energiju, digitalizacija i obrazovanje su ključni faktori jačanja ekonomije i povećanja konkurentnosti.

„Tranzicija ka zelenoj, klimatski neutralnoj ekonomiji nije samo izazov već i velika prilika za region da pospješi inovacije i održivi rast. Napredak u ovim oblastima je takođe neophodan preduslov za budućnost regiona u EU“, rekao je Giegold.

Naglašava krucijalnim da zaživi institut zajedničkog tržišta, te da se inicijative poput CEFTA-e dosljedno primjenjuju.

„Ne možemo dozvoliti bilateralnim konfliktima da sputavaju napredak regionalnog napretka ka EU“, poručio je.