Upoznajte milijardera koji u svemiru želi instalirati stotine solarnih panela

Baiđu Bat (Baiju Bhatt) osnovao je kompaniju Aetherflux koja planira izgraditi konstelaciju satelita koji bi laserima prenosili obnovljivu energiju do površine Zemlje.

Brzi pad cijena solarne energije otvorio je vrata pravoj revoluciji obnovljivih izvora, ali to ima svoju cijenu. Prosječna solarna farma prostire se na oko 16 hektara i, iako pomaže smanjiti emisije ugljenika, zauzima zelene površine. Za ovaj problem postoji potencijalno rješenje: Zašto ne graditi solarne panele u svemiru, a potom energiju laserima prenositi na Zemlju?

Upravo to je SF vizija koju Baiđu Bat, milijarder i suosnivač fintech kompanije Robinhood, želi pretvoriti u stvarnost u svojoj novoj kompaniji Aetherflux koja planira da izgradi konstelaciju satelita i prijemnih stanica.

“Jako je privlačna ideja infrastrukture u svemiru koja bi bila istinski otporna na uslove,” kaže Bat za Forbes. “Već smo sa Starlinkom vidjeli da takav pristup može biti vrlo važan,” dodaje, referišući se na satelite kompanije SpaceX koji omogućavaju pristup internetu na mjestima gdje je infrastruktura manjkava, u područjima sukoba poput Ukrajine ili tokom prirodnih katastrofa.

Jeftinije i jednostavnije rješenje

Aetherflux nije jedina kompanija koja radi na solarnoj energiji iz svemira. Tu ideju još su 70-ih godina prošlog vijeka počele istraživati NASA i agencije američke vlade, ali nisu ništa postigli. Sada to polje “prolazi kroz neku vrstu renesanse,” kaže analitičar Kris Kilti (Chris Quilty) za Forbes. On objašnjava da je promjenu prouzrokovala potreba za čistom energijom, ali i niži troškovi lansiranja koje je omogućio SpaceX.

Na primjer, kompanije Virtus Solis iz Michigana i Space Solar iz Velike Britanije planiraju da lansiraju velike solarne panele u visoku stacionarnu orbitu. Tamo bi ti paneli konstantno bili izloženi sunčevoj svjetlosti, a bili bi usmjereni na isto područje Zemlje i prenosili energiju koju generišu mikrovalovima prema prijemnoj stanici. To je slično tehnologiji koja je najprije razvijena na CalTechu i demonstrirana u orbiti prošle godine. Kompanija Reflect Orbital iz Kalifornije ima drugi pristup: oni rade na ogromnim ogledalima koji bi iz orbite mogli reflektovati sunčevu svjetlost prema solarnim panelima na površini Zemlje, i to noću.

Većina tih projekata je dugoročna, dijelom i zbog velike infrastrukture koju će biti potrebno izgraditi u orbiti. Bat kaže da je pristup Aetherfluxa drugačiji od konkurencije i, kako on vjeruje, lakše skalabilan. Umjesto mikrotalasa koji bi energiju prenosili na Zemljinu površinu, njegova kompanija planira koristiti infracrvene lasere.

Jedna velika prednost ovog pristupa je to što omogućava korišćenje manjih i jeftinijih umjesto velikih i skupih satelita ili solarnih panela, što olakšava i izvođenje i skaliranje, a smanjuje troškove lansiranja. Uz to, zahtijeva i manje rada na površini Zemlje. Mikrotalasi zahtijevaju prijemnik veličine fudbalskog terena, a Bat kaže da prijemnici za infracrvene lasere mogu biti mnogo manji – manje od 10 metara promjera ili veličine prosječnog porodičnog bazena.

Manji, okretniji sateliti Aetherfluxa dizajnirani su da mogu obići Zemlju svakih 90 minuta. Polovinu tog vremena provešće izvan sunčeve svjetlosti, a tokom tog vremena, kaže Bat, mogu nastaviti isporučivati energiju iz svojih baterija, koje se pune putem solarnih panela. Sličan pristup imao je i SpaceX sa Starlinkom. Umjesto nekoliko velikih, skupih fiksiranih satelita Starlink se sastoji od stotina malih, jeftinih satelita u niskoj orbiti.

Druga prednost je to što kompanija ne čeka nikakav konkretan napredak ili inovaciju kako bi projekat pretvorila u stvarnost. Pitanje je samo rada na problemu uz već postojeće salate – na primjer, umjesto da razvijaju sve satelite ispočetka, oni kupuju satelite od kompanije Apex i dodaju im vlastite komponente za generisanje i prenos energije.

“Znamo kako graditi konstelacije svemirskih letjelica, znamo kako integrisati različite komponente, znamo kako graditi prijemnike na zemlji,” kaže Bat. “Naravno, naš model izuzetno je kompleksan, ali ništa od toga nisu samo po sebi teški naučni problemi.”

Prvo testiranje već sljedeće godine

Ovog marta Bat je odstupio s pozicije izvršnog kreativnog direktora i šefa marketinga aplikacije Robinhood za trgovanje dionicama. Kompaniju je osnovao 2013. godine zajedno s izvršnim direktorom Vladom Tenevom, kojeg je upoznao dok su obojica studirali fiziku na Stanfordu, a još sjedi u upravnom odboru. Na odlazak se odlučio, kaže, jer je “jednostavno previše želio postići nešto ovakvo.” Dok je Bat bio dijete, njegov otac radio je za NASA-u, i, priča Bat, “mislio sam da ću jednoga dana postati matematičar ili fizičar.”

Za sada Bat kompaniju planira finansirati sopstvenim novcem: Forbes procjenjuje da njegovo bogatstvo iznosi preko 1,5 milijardi dolara. To će biti dovoljno za prvu misiju – satelit kojim će testirati i pokazati tehnologiju kompanije, a kojeg planiraju lansirati u prvom kvartalu 2025. godine.

Nakon toga, Bat priznaje da će projekat “zahtijevati mnogo vanjskog kapitala”, koji bi mogao doći iz privatnog sektora, ali možda i od države. Kompanija je u razgovorima s američkim ministarstvom odbrane, dodaje, koje bi moglo biti zainteresovano za korišćenje Aetherfluxovih rješenja u udaljenim bazama ili na ratištima. Kompanija će istražiti takve vrste djelovanja, ali i druge primjene u slučajevima gdje je teško izgraditi energetsku infrastrukturu, kao na primjer u izolovanim rudnicima.

Bat svoju kompaniju vidi kao dio promjene načina na koji razmišljamo o infrastrukturi u Zemljinoj orbiti i njenom podržavanju života na Zemlji. “Ulazimo u eru istraživanja svemira koja će potpuno promijeniti sve u narednih pet do 10 godina,” kaže on. “Kada gledate u takvu promjenu, koristi od ovakvih poduhvata u orbiti postaju vrlo jasne – ali još se moramo dokazati.”

Alex Knapp, Forbes
Robinhood’s Billionaire Cofounder Wants To Set Up Hundreds Of Solar Panels In Space
(Prevela: Nataša Belančić)