Proizvođači automobila protiv kampanji EU za smanjenje CO2: Zašto je samo Stelantis podržava

Nije bilo iznenađenje kada je istaknuta ekološka lobistička grupa Transport & Environment napala sve glasnije zahtjeve proizvođača automobila da se ublaži agresivna politika Evropske unije koja forsira svoje građane da pređu na električna vozila i smanje emisije CO2.

Međutim, podrška Stelantisa bila je neočekivana.

Različiti značajni proizvođači automobila, uključujući Folksvagen (Volkswagen) i Reno (Renault), kao i Evropsko udruženje proizvođača automobila, upozorili su na katastrofalni uticaj pravila. Ta pravila zahtijevaju veliko smanjenje emisije ugljen-dioksida. Kompanije koje ne ispune ove zahtjeve to bi moglo da košta ukupno i do 15 milijardi eura.

Ali Stelantis, gigant sa više brendova koji uključuje Sitroen (Citroen), Fiat, Pežo (Peugeuot), Opel, Voksol (Vauxhall), Alfa Romeo, Džip (Jeep), Dodž (Dodge), Krajsler (Chrysler) i Maserati, saopštio je da je zadovoljan zadržavanjem pravila, prema izvještaju Automotive News Europe. Generalni direktor Karlos Tavares (Carlos Tavares) bio je istaknuti kritičar politike EU da se prekine prodaja novih vozila sa unutrašnjim sagorijevanjem do 2035. godine. Izjavio je da nema smisla da političari odlučuju o pobjednicima tehnologije. To bi trebalo da bude u rukama inženjera.

Stelantis je istupio iz ACEA 2022. godine.

Tavares je u intervjuu za agenciju France Press rekao da, pošto je industrija znala za pravila već duže vrijeme, nema opravdanja za tvrdnju da nije bila spremna. Njegove riječi odjeknule su u T&E.

„Ovo je cinično i apsurdno. Proizvođači automobila ostvarili su više od 130 milijardi eura profita u posljednje dvije godine. Imali su vremena da se pripreme za cilj. Sada žele da EU proglasi vanredno stanje kako bi mogli da nastave da prodaju prljave automobile i ostvaruju velike profite. Ovo nije rat niti pandemija, već sebična manipulacija“, rekla je Julia Poliscanova iz T&E-a.

Ciljevi za smanjenje CO2 treba da se odlože dvije godine

Pritisak da se EU ubijedi da ublaži svoja pravila sve više raste.

Generalni direktor Renoa i predsjednik ACEA-e, Luka de Meo (Luca de Meo), rekao je da bi automobilska industrija mogla da se suoči sa kaznama od 15 milijardi eura ako prodaja električnih vozila ostane na trenutnim nivoima. Predsjednik Folksvagena Hans Diter Poč (Hans Dieter Poetsch) želio je da EU pruži autoindustriji više vremena za ispunjavanje ciljeva za smanjenje emisije CO2.

Prema ACEA, prodaja električnih vozila u EU je u julu opala za 10,8% na 103.000 jedinica, dok je tržišni udio pao na 12,1% sa 13,5% u odnosu na prošlu godinu. Od januara do jula, prodato je 815.000 novih električnih vozila, što čini 12,5% tržišnog udjela. Italija je željela da se revizija emisija CO2 planirana za 2026. pomjeri za sljedeću godinu. ACEA navodno želi da se stroži ciljevi za emisiju CO2 planirani za 2025. odlože za dvije godine.

U međuvremenu, pravila EU podrazumijevaju da prodaja električnih vozila u Zapadnoj Evropi mora da se najmanje učetvorostruči do 2030. godine, sa oko dva miliona u 2024. kako bi se dostigao privremeni cilj od blizu 80%. Prodaja je zastala i ne očekuje se da će ubrzati još možda dvije godine. Trenutno, cilj za 2030. izgleda kao da je nemoguće dostići. Taj cilj bi zahtijevao da trenutna nišna prodaja odjednom preraste u masovno tržište, podstaknuto jeftinim električnim vozilima koja još ne postoje i koja ne izgledaju kao da su na pomolu.

Treba podstaći kupovinu EV, a ne uništavati industriju

Profesor Ferdinand Dudenhofer (Ferdinand Dudenhoeffer), direktor njemačkog Centra za automobilska istraživanja, rekao je da je evropsku potražnju za električnim vozilima oštetila njemačka politika.

Njemačka je neočekivano ukinula subvencije za kupce, potkopavajući tržište, da bi kasnije iznenada odlučila da ih ponovo uvede.

Dudenhofer ne želi da se pravila razblaže, već da postanu malo korisnija za potrošače.

„Da, tačno je da su pravila poznata već dugo vremena. Ali Njemačka, kao najvažnije tržište, uništila je električna vozila svojom politikom. Industrija to osjeća, a ljudi su se oslanjali na njemačku politiku. Tako da je Berlin velikim dijelom kriv što smo sada u ovoj teškoj situaciji“, rekao je Dudenhofer u razmeni mejlova.

„Moj predlog – ostavite pravila i kazne, ali postavite rok za plaćanje od 10 godina, uz obrazloženje da će bonusi biti raspodijeljeni u narednim godinama. Tako će svako ko ostane ispod propisanih emisija u narednih 10 godina dobiti kredit ili će mu se kazna ‘poništiti“.

„Želimo regulativu koja podstiče ljude da pređu na električna vozila, a ne regulativu koja uništava našu industriju“, rekao je Dudenhofer.

Benjamin Kibis (Benjamin Kibies), viši analitičar za automobilski sektor iz njemačke kompanije Dejtafors (Dataforce), rekao je da bi promjena pravila EU sada bila nepravedna prema mnogim kompanijama koje su se već pobrinule da se usklade sa njima.

Ali uslovi na tržištu električnih vozila su se promijenili. Finansiranje je postalo skuplje, a kineska konkurencija izgleda zastrašujuće.

„S druge strane, okolnosti su se promijenile u posljednjih pet godina. Pod uticajem visoke inflacije i kamatnih stopa, sve manje kupaca može da priušti dodatne troškove. A tehnološka prednost kineskih proizvođača postaje sve veća. Kada strogi ciljevi natjeraju evropske proizvođače da formiraju emisijske pulove sa stranim proizvođačima, evropska automobilska industrija će finansirati ulazak svojih konkurenata na tržište“, rekao je Kibis u razmjeni mejlova.

Potražnja za električnim vozilima u Evropi stagnirala

Kibis je rekao da bi postepeno produženje rokova za ispunjavanje zahtjeva iz 2025. godine imalo smisla.

T&E je saopštio da poslanici EU moraju da odbace zahtjeve proizvođača automobila da se primijeni krizna klauzula za odlaganje ciljeva emisije CO2 za automobile do 2025. za dvije godine.

„Proizvođači mogu da ispune zahtjeve povećanjem prodaje električnih i hibridnih vozila sljedeće godine. Prodaja električnih vozila će biti podstaknuta dolaskom sedam novih modela po cijeni nižoj od 25.000 eura još ove godine i u 2025. godini“, saopštila je T&E.

Lako je to reći. Ali potražnja za električnim vozilima je u Evropi stagnirala jer su svi rani usvajači već prešli na njih, a korporativno tržište izgleda zasićeno. Sljedeći korak zavisi od pojave masovnog tržišta gdje će prodaja zavisiti od toga da pojedinci izdvoje svoj novac. To je mnogo teže i zahtijeva ogromne rezove cijena, kraj straha od dometa uz poboljšanu (solid state) tehnologiju i razvoj mreže za punjenje prilagođene potrošačima.

Mreža za punjenje mora da bude jednako brza i praktična kao sistem za vozila sa unutrašnjim sagorijevanjem. Taj zahtjev još djeluje daleko.

Nil Vinton, saradnik Forbesa

Campaign To Weaken EU CO2 Rules For EVs Spurs Opposition