ETC: Zbog vrućina turisti će se s Mediterana seliti na sjever Evrope

Klimatske promjene biće odgovorne za veliki turistički obrat do 2100. godine. Mediteran neće biti što je nekad bio. Već sada je posjećenost mediteranskim zemljama u ljetnim i jesenjim mjesecima pala deset posto. Turisti radije pohode Češku, Dansku, Irsku i Bugarsku, pokazuje izvještaj Evropske komisije za putovanja (ETC) o krizama u turizmu.

Jug Evrope zbog sve neugodnijih toplotskih udara može računati na pad potražnje za turističkim proizvodima, dok se sjevernijim destinacijama osmjehuje veća popularnost. Ipak, ne mogu ni sve hladnije destinacije računati da za njih stiže dobro vrijeme.

Otapanja lednika i sve manje snijega na Alpima, koje godišnje privuku 120 miliona turista, odraziće se na ski turizam. Izvještaj o krizama u turizmu ETC-a predviđa da će zbog toga što u bliskoj budućnosti više neće biti snijega na skijalištima ispod 1.500 metara nadmorske visine biti zatvorena četvrtina alpskih rizorta.

Do kraja vijeka očekuje se da će alpski skijaški rizorti imati 80 sniježnih dana godišnje manje nego što to imaju sada.

U jednom od osam globalnih ski odmarališta nestaće snijega, predviđa se. S druge strane, potražnja bi trebalo da poraste za odmaralištima na većoj visini.

Suočena s dvostruko bržim zagrijavanjem u odnosu na globalni prosjek, Švajcarska se bori s nedostatkom snijega pokušavajući privoljeti turiste na neke druge aktivnosti kao što je vožnja biciklom.

Afinitet prema nešto svježijim destinacijama već se može primijetiti i u Španiji gdje turisti više troše u hladnijim obalnim regijama nego u toplijim. U ljetima između 2019. i 2023. godine na hladnijim je lokacijama potrošnja u prosjeku porasla 45 posto, a na toplijima 35 posto.

Uz vrućine, turizmu nevolje stvaraju i popratne klimatske pojave kao što su suše, požari i poplave, prirodne katastrofe poput potresa, te društveno-politički i ekonomski izazovi kao što su rat u Ukrajini, inflacija, politički uslovi i teroristički napadi. Tome treba dodati i kibernetički kriminal te ostale tehnološke krize kao što je, na primjer, zakazivanje tehnologije na aerodromima.

Čini se kako će Evropa ostati zemlja koja je u “permanentnoj krizi”, kako su to 2022. godine rekli iz Svjetske zdravstvene organizacije.