Koji je ekonomski program Kamale Haris i šta je to „ekonomija prilika“

Potpredsjednica Kamala Haris (Kamala Harris) govorila je o svojoj ekonomskoj agendi u intervjuu u četvrtak za CNN, što je njen prvi intervju otkako je postala kandidatkinja Demokratske stranke, naglašavajući svoju predloženu „ekonomiju prilika“, jer se potpredsjednica fokusirala na cijene namirnica i ljekova na recept i rješavanje stambene krize.

Cijene namirnica: Haris kaže da će tokom prvih 100 dana raditi na tome da pomogne Kongresu da usvoji nacionalnu zabranu „pumpanja cijena“ hrane, da Federalna trgovinska komisija i tužioci dobiju ovlašćenje da gone kompanije za koje utvrde da su se bavile cjenovnim iznuđivanjem, da podrži male biznise u ovoj industriji, da detaljnije ispita spajanja velikih trgovačkih kompanija i da „agresivno“ istraži namještanje cijena u lancima snabdijevanja mesom (neki ekonomisti su doveli u pitanje ideju da je pumpanje cijena pogoršalo inflaciju – ili da bi strožije regulacije pomogle).

Troškovi stanovanja: Haris želi da obezbijedi 25.000 dolara pomoći za kupovinu prve kuće i poziva na stvaranje tri miliona novih stambenih jedinica u naredne četiri godine, predlažući poreski kredit za investitore koji grade te kuće i ulaganje od 40 milijardi dolara u „fond za inovacije“ kako bi se riješili nedostaci u stambenoj ponudi.

Troškovi najma: Haris kaže da će takođe proširiti poreski kredit za investitore koji grade pristupačne stanove za iznajmljivanje, i poziva Kongres da usvoji zakon kojim bi se zaustavili navodno predatorski investitori koji kupuju kuće za iznajmljivanje i međusobno dogovaraju povećanje cijena najma.

Porez na djecu: Haris predlaže da se porodicama dodijeli poreski kredit od 6.000 dolara za novorođenčad u njihovoj prvoj godini života i da se vrati poreski kredit iz vremena pandemije od 3.600 dolara po djetetu za porodice iz srednje i niže klase.

Porezi: Haris takođe želi da proširi poreski kredit za radnike s nižim primanjima, što bi smanjilo poreze do 1.250 dolara, i ranije je rekla da bi nastavila obećanje predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden) da neće povećavati poreze američkim domaćinstvima koja zarađuju 400.000 dolara ili manje godišnje, i podržava povećanje poreza za one s visokim prihodima i korporacije, prema izvještaju Njujork Tajmsa.

Nema poreza na napojnice: Haris je posebno podržala plan da se ukinu porezi na napojnice za radnike u ugostiteljstvu i uslužnim djelatnostima, čim je ponovila predlog bivšeg predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump) – što su neki stručnjaci kritikovali – iako je zvaničnik kampanje rekao za CNN da bi napojnice i dalje bile podložne porezima na plate, i uključivale bi prihodovni limit i zaštitne mjere kako bi se spriječilo da ljudi poput menadžera hedž fondova zloupotrebljavaju ovu politiku.

Cijene ljekova na recept: Haris je predložila ograničenje cijena insulina na 35 dolara i ograničavanje godišnjih izdataka za ljekove na recept na 2.000 dolara, takođe rekavši da bi ubrzala pregovore Medikera (Medicare) o cijeni ljekova na recept – nakon što je Bajdenova administracija najavila dogovor o snižavanju troškova za 10 ljekova – i obračunala se s antikonkurentskim praksama u farmaceutskoj industriji koje uzrokuju više cijene.

Zdravstvo: Kamala Haris takođe je najavila njenu namjeru da sarađuje s državama na otpisivanju medicinskog duga, i predložila je proširenje subvencija za planove u okviru Zakona o pristupačnoj njezi koje bi kupcima zdravstvenog osiguranja u prosjeku uštedjelo 700 dolara na premijama zdravstvenog osiguranja.

Plaćeno odsustvo: Haris nije objavila konkretan predlog za plaćeno odsustvo, ali je ranije bila ko-sponzor zakona o 12-nedjeljnom plaćenom odsustvu, napominje Politiko, sa senatorom Peti Mari (Patty Murray) iz Vašingtona, koja je rekla za ovaj medij: „Apsolutno vjerujem da ćemo, kada bude u kancelariji, konačno usvojiti zakon o plaćenom odsustvu“.

Minimalna zarada: Haris se založila za povećanje minimalne zarade u govoru u Las Vegasu ranije u avgustu, ali njena kampanja nije precizirala za koliko smatra da bi trebalo da se poveća.

Nezavisnost FED-a: Haris je obećala da će održati nezavisnost Federalnih rezervi nakon što je Tramp rekao da vjeruje da bi „predsjednik trebalo da ima barem riječ“ u odlukama Federalnih rezervi. Haris je rekla novinarima: „Fed je nezavisni entitet i kao predsjednica nikada se ne bih miješala u odluke koje Fed donosi“.

Prioritet za prvi dan

Haris je rekla voditeljki CNN-a Dejni Beš (Dana Bash) da će njen prioritet „prvog dana“ kao predsjednice biti da počne da sprovodi svoju ekonomsku agendu. Potpredsjednica je rekla da je jedan od njenih „najviših prioriteta da uradimo što možemo kako bismo podržali i ojačali srednju klasu„, tvrdeći da iako vjeruje da je Bajdenova administracija obavila „dobar posao“ u ekonomiji, „ima još posla“.

Haris i njen partner na izborima, guverner Tim Volc (Tim Walz), dali su intervju za CNN koji je emitovan u četvrtak, što je njen prvi intervju otkako je postala kandidatkinja Demokratske stranke. Potpredsjednica je bila pod velikim pritiskom jer nije davala nijedan intervju za medije mjesec dana otkako je preuzela predsjedničku trku od Džoa Bajdena, odgovarajući samo na pitanja koja su joj postavljana u hodu i razgovarajući sa influenserima na društvenim mrežama na Demokratskoj nacionalnoj konvenciji.

Trampova kampanja je optužila Haris da „izbjegava medije“, a nakon što je Haris prvobitno rekla da će razgovarati sa novinarima prije kraja mjeseca, njena kampanja je u utorak najavila da će se ona i Volc zajedno pojaviti na CNN-u.

Ekonomska politika Haris je uglavnom u skladu s Bajdenovom ekonomskom platformom, s nekim prilagodbama kako bi se naglasile stvari koje su njoj važnije, kao što je poreski kredit za djecu.

„Iste vrijednosti, drugačija vizija“, rekao je pomoćnik Haris za Gardijan (Guardian). „Ona se ne udaljava mnogo od njega po suštini, istaknuće one stvari koje su joj najvažnije“.

Početni planovi kampanje Haris takođe sugerišu da potpredsjednica planira da bude agresivnija u svojem pristupu politici nego Bajden, budući da su ankete sugerisale da birači imaju loše mišljenje o tome kako je predsjednik upravljao ekonomijom. Iako je Bajden takođe protivio pumpanju cijena, predlog Haris da omogući FTC-u i američkim tužiocima da gone kompanije koje povećavaju cijene nadmašuje ono što je predsjednik predložio, napominje Politiko, a njen predloženi investicioni fond od 40 miliona dolara za stambenu krizu je duplo veći od onog koji je potrošila Bajdenova administracija.

Ekonomska agenda Haris nije u potpunosti išla u detalje, što Njujork Tajms izvještava da je učinjeno namjerno. Tajms je objavio i prije nego što je Haris predstavila svoju agendu da je njena kampanja usvojila „stratešku nejasnoću“ za svoje ekonomske predloge, vjerujući da će pristup „prazne table“ pomoći da se izbjegnu napadi i privuče podrška poslovnih grupa.

Šta nudi Tramp

Trampova ekonomska agenda uglavnom se fokusira na podizanje tarifa na uvezenu robu, čemu se Haris protivi. Bivši predsjednik je takođe pozvao na smanjenje poreza i regulacija u nadi da će smanjiti inflaciju, uključujući smanjenje poreske stope za korporacije, i ohrabrio povećanje proizvodnje nafte kako bi se smanjile cijene energije.

Pored svog predloga „bez poreza na napojnice“ koji je Haris takođe podržala, Tramp je pozvao na ukidanje poreza na beneficije socijalnog osiguranja, na šta Haris još nije odgovorila. Stručnjaci veruju da bi predlog bivšeg predsjednika mogao ubrzati insolventnost socijalnog osiguranja i Medikera, pri čemu Odbor za odgovoran savezni budžet projektuje da bi izuzimanje poreza na beneficije rezultiralo da socijalno osiguranje i Mediker dobiju 1,6 biliona dolara manje prihoda između 2026. i 2035. godine.

Trampova kampanja se usprotivila izvještajima o ekonomskim predlozima Haris u srijedu, s portparolom Stivenom Čengom (Steven Cheung) koji je u izjavi rekao: „Kamala Haris ne može pobjeći od svog katastrofalnog rekorda rastuće inflacije… Amerikanci se muče pod Bajden-Haris ekonomijom, a sada želi da ih obmane vjerovanjem u svoje bezobzirne laži“.

Udio birača koji vjeruju da će Haris bolje upravljati ekonomijom je 42%, prema anketi Fajnenšel Tajmsa (Financial Times) i Univerziteta Mičigen objavljenoj 11. avgusta, naspram 41% koji više vjeruju Trampu. To je pad u odnosu na Trampovo vođstvo od šest poena nad Bajdenom u julu, iako je anketa takođe pokazala da 42% vjeruje da bi ih Trampovo predsjedništvo ostavilo u boljoj finansijskoj situaciji, dok je samo 33% reklo isto za Haris.

Potpredsednica je postavila objavljivanje platforme o ekonomskim predlozima kao svoj prvi prioritet, držeći govor ranije u avgustu u kojem je izložila svoju ekonomsku platformu, što je bilo najkonkretnije izlaganje politike do sada. Njen fokus na ekonomiju dolazi u trenutku kada ankete konstantno pokazuju da je to najvažnije pitanje za birače u ovom izbornom ciklusu, pri čemu se potpredsjednica nada da će privući podršku usred niskih ocjena za Bajdenovo upravljanje ekonomijom.

Alison Durkee, Forbes

Kamala Harris Addresses Economy In Major CNN Interview—Here’s What To Know About Her Policy Agenda