Ultrabogati Švajcarci prijete iseljavanjem zbog poreza na nasljedstvo
Za otprilike dvije godine Švajcarska će glasati o uvođenju vrlo visoke stope poreza na nasljedstvo. Neki prijete selidbom, a stručnjaci upozoravaju na negativne učinke potencijalnog poreza, u ovakvom obliku kako je predložen, na ekonomiju.
U Švajcarskoj se vodi žestoka rasprava o porezu na nasljedstvo ultrabogatih, piše Bloomberg. Multimilioneri i milijarderi prijete selidbom zbog predloga prema kojem bi stanovnici s nasljedstvom vrijednijim od 50 miliona franaka (53,1 milion eura) plaćali porez od 50 posto na iznos iznad ove granice.
U istraživanju revizorske kuće PwC u junu, dvije trećine vlasnika preduzeća čiji bi nasljednici mogli biti pogođeni novim porezom navelo je da razmišlja o preventivnom prenosu svoje imovine na druge članove porodice. Više od polovine reklo je da razmišlja o preseljenju u inostranstvo.
Nasljedstvo se trenutno oporezuje samo u nekim kantonima
Švajcarska trenutno nema porez na nasljedstvo na državnom nivou. Neki kantoni imaju takav porez, ali su supružnici i djeca, odnosno prvi nasljedni red, u većini slučajeva izuzeti. Stopa poreza na nasljedstvo u pojedinim kantonima je maksimalno 3,5 posto.
Protivnici predloga osim rizika da se bogati jednostavno isele vide i u opasnosti od ekonomske štete. Upozoravaju da je predloženi porez toliko visok da bi nasljednici kompanija morali prodati imovinu kako bi ga platili. Time bi se ugrozila radna mjesta, pogotovo ako bi kupac bio stranac, jer bi bilo malo vjerovatno da bi proizvodnju zadržao u skupoj Švicarskoj.
Stefan Legge, [ef katedre za poreske i trgovinske politike na Univerzitetu St. Gallen, rekao je za Bloomberg da najbogatiji nisu voljni platiti ovaj porez i upozorio na kontraproduktivnu prirodu predloga. Gubitak prihoda zbog iseljavanja bogatih stanovnika morao bi se nadoknaditi povećanjem poreza za ostale.
“Oni su krivi za klimatsku krizu, pa bi trebalo da plate više”
Porez su predložili mladi socijaldemokrata – Juso, koja predlaže da država prihodima od tog poreza finansira mjere za rješavanje klimatske krize. “Najbogatiji su iskoristili ekonomski sistem koji je uzrokovao klimatsku krizu, pa bi trebalo da plate više od ostalih članova društva za borbu protiv posljedica”, rekla je Mirjam Hostetmann, predsjednica Jusoa, koji je prikupio 100.000 potpisa za nacionalni referendum.
Švajcarci bi o predlogu trebalo da glasaju za otprilike dvije godine, a parlament će o njemu još raspravljati. Vlada se protivi predlogu.
Švajcarska nije jedina
Ideje o jačem oporezivanju najbogatijih ne događaju se samo u Švajcarskoj. Vlade širom svijeta razmišljaju kako iscijediti više od najbogatijih kako bi se lakše nosile s velikim deficitima i finansirale javne usluge. Posvuda se upozorava da će takve mjere dovesti do odlaska bogatih i gubitka ulaganja.
Na primjer, Ujedinjeno Kraljevstvo ukida poresle olakšice za nerezidente s visokim dohotkom, a Španija je uvela privremeni porez na bogatstvo za plaćanje programa socijalnog staranja u vrijeme visoke inflacije. Brazil, koji ove godine predsjedava G20, predložio je globalni porez na najbogatije, ali mišljenja zemalja su se razlikovala. Među protivnicima su bile i SAD, piše Bloomberg.