Sigurnost posla ponovo na cijeni

Kompanije i dalje pripisuju otkaze prekomjernom zapošljavanju – što dodatno povećava zabrinutost zaposlenih. Novi izvještaj sa sajta za poslove Glasdor (Glassdoor) koji objavljuje anonimne recenzije zaposlenih, otkrio je da je udio recenzija koje pominju prekomjerno zapošljavanje povećan za 24 odsto od prošlog marta, i više nego trostruko u odnosu na 2022. godine.

„Ova terminologija ‘prekomjerno zapošljavanje’ dolazi od poslodavaca, pa zaposleni to primjećuju“, kaže Danijel Žao (Daniel Zhao), glavni ekonomista u kompaniji Glasdor.

„Zaposleni čuju šta poslodavci govore, ali i šta ne govore“.

Racionalizacija „prekomjernog zapošljavanja“ – ideja da poslodavci otpuštaju ljude nakon što su zaposlili previše ljudi u godinama rasta tokom pandemije – takođe izgleda da dovodi do opadanja povjerenja radnika.

Posljednja analiza kompanije Glasdor je otkrila da su recenzije radnika o poslovnoj perspektivi njihovih kompanija donekle porasle nakon rekordnog minimuma u februaru, ali i dalje su 7,3 procentna poena ispod visokog nivoa povjerenja zaposlenih iz jula 2022. godine.

Radnici na početku karijere su posebno nervozni, s obzirom na to da je njihova perspektiva u novom izvještaju pala na najniži nivo od kako Glasdor prati raspoloženje 2016. godine.

Kada kompanije otpuste zaposlene i okrive za to prekomjerno zapošljavanje, oni koji ostanu vjerovatno će se osjećati obeshrabreno i sumnjati u odluke menadžmenta, posebno ako količina posla nije smanjena, kaže Piter Kapeli (Peter Cappelli), profesor menadžmenta u Varton školi na Univerzitetu u Pensilvaniji.

„To je demoralizujuće“, kaže on, dodajući da nedostatak povjerenja radnika u svog poslodavca dovodi do pada produktivnosti i trošenja preostalog slobodnog vremena zaposlenih na dotjerivanje biografija i traženje drugih poslova. Kada menadžeri kažu da su pretjerali sa zapošljavanjem, umjesto da jednostavno kažu da je pala potražnja, to može da podsjeća zaposlene na loše prognoze ili pogrešne odluke poslodavca.

„Opisivanje toga kao prekomjernog zapošljavanja, umjesto jednostavno ‘pad poslovanja’ je čudan izbor“, kaže Kapeli, koji rukovodi školskim centrom za ljudske resurse. U mnogim slučajevima, dodaje on, oni koriste tu frazu jer je to ono što investitori žele da čuju.

Prekomjerno zapošljavanje je čest razlog koji su kompanije navodile prilikom najave otpuštanja u posljednjih nekoliko godina, posebno tehnološke kompanije – podstaknute kapitalom iz rizičnih ulaganja i ponašanjem kupaca izazvanim pandemijom – značajno su proširile broj zaposlenih.

Nakon dvije godine rasta broja zaposlenih od 10%, tehnološka industrija se smanjila za 2% u 2023. godini, kaže Glasdor. Prema Upravi za radnu statistiku SAD-a, oko 1,6 miliona ljudi je u januaru nevoljno izgubilo posao, što je malo promijenjeno u poređenju sa prethodnim mjesecom.

Na primjer, platforma za poruke Diskord (Discord), koja je objavila da će u januaru otpustiti 17% zaposlenih, optužila je rast kompanije i brzo proširenje radne snage kao razloge za smanjenje, navodi se u dokumentu koji najavljuje smanjenje.

Tokom januarske runde smanjenja broja zaposlenih u video i striming podružnicama Amazona, izvršni direktor Amazonovog vlasništva Tvič (Twitch), Den Klensi (Dan Clancy) je napisao da „je postalo jasno da je organizacija i dalje značajno veća nego što treba da bude s obzirom na veličinu poslovanja“.

Zaista, analiza lista Vašington Post (Washington Post) je otkrila da se u polovini od 48 memoranduma o otpuštanju koje su analizirali, spominje prekomjerno zapošljavanje ili brzi rast kao razlog za smanjenje osoblja.

Međutim, prije pandemijskog rasta poslova, prekomjerno zapošljavanje se rijetko ili nikada nije pominjalo tokom objava kompanija o otpuštanjima, kaže Vejn Kaskio (Wayne Cascio), profesor menadžmenta na Univerzitetu u Koloradu, u Denveru.

Kasnih 90-ih i početkom 2000-ih, smanjenje osoblja obično su objavljivale kompanije koje su bile u lošem finansijskom stanju, prijavljujući nekoliko godina neto gubitaka prije nego što otpuste dio svoje radne snage.

Nakon velike recesije, u periodu između 2010. i 2019. godine, kompanije nisu govorile o prekomjernom zapošljavanju, kaže on, jer je oporavak bio spor, što je navelo poslodavce da zapošljavaju po stabilnom, ali umjerenom tempu.

Sada, kako kompanije smanjuju troškove i brzo smanjuju broj zaposlenih, „ideja ‘pretjerali smo sa zapošljavanjem, moramo da se oslobodimo ljudi’ postala je mnogo više prihvatljiva“, kaže on.

To ima uticaja na povjerenje zaposlenih u trenutnog poslodavca, prema Danijelu Žaou iz Glasdora. Na primjer, u jednoj recenziji medicinske kompanije pod nazivom „Dobra plata, niska plata, propadajuća kompanija“, recenzent se žalio da je kompanija „proćerdala dobit tokom pandemije na sumnjive akvizicije i prekomjerno zapošljavanje“. Inženjer softvera ocijenio je kompaniju sa 3, i ne bi je preporučio potencijalnim zaposlenima.

Pored toga, Žao napominje da su ljudski resursi, mediji i telekomunikacije sektori koji su pogođeni otpuštanjima i tvrdnjama o prekomjernom zapošljavanju. Takođe su tri glavna sektora sa najvećim smanjenjem povjerenja zaposlenih u martu, sa padom od 9 do 11% u odnosu na prethodni mjesec.

Sa druge strane, povjerenje zaposlenih je najviše i najstabilnije u sektorima koji nude stabilnost, poput vlade, javne uprave, zdravstva i obrazovanja.

„U današnjem kontekstu“, kaže Žao, „čini se da je sigurnost posla nešto što zaposleni veoma cijene“.

Maria Gracia Santillana Linares, Forbes

Worker Confidence Falls As More Layoffs Blame Overhiring