Savjeti Vorena Bafeta za ovu godinu: Psihologija je važna kao i finansijska slika

Voren Bafet (Warren Buffett) je postao pravo američko nacionalno blago. Od 1965. godine, njegova kompanija donosi ukupne godišnje prinose od 19,8 posto, u poređenju sa prinosom od 10,2 posto za S&P 500 indeks, što je rezultiralo vrijednošću 140 puta većom od ostanka u ovom indeksu za 59 godina. Bafet je takođe šesti najbogatiji čovek u svijetu, sa bogatstvom od 133 milijarde dolara, koje je obećao da će donirati u dobrotvorne svrhe. Bafetu se odmah vjeruje kada govori o investicijama i životu, što često čini za svoje dioničare u godišnjim pismima i sastancima.

Zaradio je nadimak „Prorok iz Omahe“ zbog svojih jednostavnih objašnjenja ulaganja na berzi i vlasništva u biznisima, dva poduhvata u kojima ljudi često ne uspijevaju zbog straha ili pohlepe. Bafetov stil je da pronađe posao koji mu se sviđa, kupi udio i idealno ga zadrži zauvijek.

Godišnja skupština dioničara Berkšir Heteveja (Berkshire Hathaway) održana je prošlog vikenda, prva za 93-godišnjeg Bafeta otkako je potpredsjednik  Čarli Manger (Charlie Munger) umro prošlog novembra u 99. godini.

Forbes izvještava o Bafetovoj dioničarskoj magiji od novembra 1969. godine, kada je u časopisu objavljen prvi profil slavnog investitora. U to vrijeme, Bafet Partneršip (Buffett Partnership) je imao imovinu od 100 miliona dolara. Danas, imovina Berkšir Heteveja premašuje bilion dolara.

Bafetova strategija se godinama razvijala zahvaljujući Mangerovim savjetima. Berkšir Hetevej ima velike udjele u moćnim kompanijama kao što su Koka kola (Coca-Cola), Ameriken ekspres  (American Express) i Epl (Apple), i u potpunosti posjeduje GEICO. Takve kompanije su u velikoj mjeri pokretale uspjeh kompanije, koji traje već šest decenija.

KOMPANIJA	UDIO	TRŽIŠNA VRIJEDNOST
Apple	43,3%	167,1 milijarda dolara
Bank of America	10,2%	39,5 milijardi dolara
American Express	9,4%	36,3 milijardi dolara
Coca-Cola	6,5%	25,1 milijardi dolara
Chevron	5,4%	20,9 milijardi dolara
Occidental Petroleum	4,1%	15,9 milijardi dolara
Kraft Heinz	3,0%	11,6 milijardi dolara
Moody’s	2,6%	9,9 milijardi dolara
Mitsubishi	2,0%	7,7 milijardi dolara
Mitsui & Co.	1,6%	6,3 milijardi dolara

Na ovogodišnjem sastanku Bafetovi komentari otkrivaju koliko on koristi psihologiju za donošenje odluka. Uzevši u obzir njegovo iskustvo, veliki dio toga je intuitivan.

Procjenjivanje ukupnih nivoa straha i pohlepe među investitorima uvijek je pokretalo investiranje Berkšir Heteveja. Bafet je 1964. godine pokupovao gomilu dionica Ameriken ekspresa nakon što je jedna od kompanija koju je kompanija finansirala uhvaćena kako preprodaje lažno ulje za salatu. Strah je izazvao pad dionica Amexa za preko 50 posto, ali one su se oporavile i ponovno otišle u nebo kada je strah nestao. Berkšir Hetevej još drži te dionice – u vrijednosti od preko 36 milijardi dolara. Još jedan primjer je Bafetova investicija od 5 milijardi dolara u Goldmen saks (Goldman Sachs) u jeku finansijske krize 2008. godine.

Forbes izdvaja neke od trenutaka sa sastanka dioničara Berkšir Heteveja u Omahi s posebnim naglaskom na to koliko bihevioralna psihologija igra ulogu u poslovanju kompanije.

Bafet i Manger su tokom godina postali izuzetno vješti u procjenjivanju snage ukusa potrošača. Bafet je govorio o važnosti psihologije s primjerima načina na koji je iskoristio te uvide u donošenju investicionih odluka.

Bafet: Ljudi su nagađali o tome kako sam odlučio toliko novca uložiti u Epl. Jedna stvar o kojoj smo ja i Čarli puno naučili bilo je ponašanje potrošača. To ne znači da smo pomislili da možemo sami otvoriti prodavnicu s namještajem ili nešto, ali naučili smo puno kada smo kupili lanac prodavnica s namještajem u Baltimoru. Brzo smo shvatili da je to bila greška, ali zbog te smo greške postali pametniji i počeli razmišljati o tome kako bi izgledao proces dodjele kapitala i kako bi se ljudi mogli ponašati u budućnosti što se tiče robnih kuća i svakakvih drugih stvari na koje se možda prije ne bismo fokusirali. Puno smo naučili o ponašanju potrošača iz toga. Nismo naučili kako voditi robnu kuću.

Sljedeći primjer je Si kendis (Sea Candies), takođe studija o ponašanju potrošača. Nismo znali kako proizvoditi slatkiše. Bila je hrpa stvari koju nismo znali, ali učili smo putem o ponašanju potrošača. Takva vrsta pozadine generalno je dovela do proučavanja ponašanja potrošača kad je riječ o proizvodima Epla. Mislim da psiholozi to zovu “aperceptivna masa”. Postoji nešto što dođe i sve te opservacije i znanje kristalizuje u akciju, veliku akciju u slučaju Epla. Valjda je moj mozak bio dostigao nivo aperceptivne mase, o kojoj zbilja ne znam ništa, ali znam prepoznati fenomen kad mi se dogodi.

Možda sam ovaj primjer već prije i naveo, ali ako pričate s većinom ljudi, reći će vam da, u slučaju da imaju Ajfon (iPhone) i drugi automobil, a drugi automobil ih je koštao oko 30 do 35 hiljada dolara, da im neko kaže da se moraju zauvijek odreći ili Ajfona ili drugog automobila, svi će se odreći drugog automobila. Ljudi ne razmišljaju na taj način o stvarima koje kupuju, nego samo odlučujemo bez razmišljanja.

Ne znam, možda ima neki mali tip u svakom Ajfonu ili nešto. Nemam pojma kako to funkcioniše, ali znam što to znači. Znam što oni znače ljudima, znam kako ih koriste i znam dovoljno o ponašanju potrošača da shvatim da je riječ o jednom vrhunskom proizvodu, možda najboljem svih vremena, i nevjerovatnoj vrijednosti koju nudi.

Kineska berza se smanjuje. U protekle tri godine povrat indeksa FTSE China 50 bio je -36 posto. Bafet je upitan što misli o investiranju u kompanije iz Kine i Hong Konga, a on je potvrdio da vjeruje da američke kompanije nude sasvim dovoljno izloženosti na međunarodnoj sceni.

Bafet: Naše primarne investicije uvijek će biti u SAD-u. Ameriken ekspres posluje širom svijeta, a nijedna kompanija ne posluje u svijetu onako kako to čini Koka-kola. Mislim da gotovo niko nikada nije dosegao takvu količinu prihvatanja.

Ulagali smo u Japanu prije pet godina i to je bilo nevjerovatno primamljivo (2020. godine je Berkšir otkrio da posjeduju udjele u pet velikih japanskih kompanija: Sumitomo, Micubiši (Mitsubishi), Micui (Mitsui), Itoču (Itochu) i Marubeni). Pokupovali smo što smo brže mogli. Tamo smo bili godinu dana i dobili smo nekoliko posto naše imovine u pet velikih kompanija, ali nećemo mnogo ivnestirati izvan SAD-a, iako kroz te druge kompanije učestvujemo u svjetskoj ekonomiji.

Razumijem američka pravila, slabosti, snage, što god. Nemam takav osjećaj za ekonomiju širom svijeta. Ne razumijem druge kulture posebno dobro, ali ni ne moram, jer ne živim u nekoj malenoj zemlji koja nema veliku ekonomiju. Živim u ekonomiji koja je počela s oko pola posto svjetske populacije, a završila s debelo preko 20 posto svjetskog outputa u šokantno kratkom roku.

Bićemo orijentisani na Ameriku. Ako napravimo nešto zaista veliko, vrlo je vjerovatno da će to biti u SAD-u. Svjestan sam šta se događa na većini tržišta, ali mislim da je malo vjerovatno da ćemo mnogo ulagati u bilo kojoj drugoj zemlji, iako to ne bih odmah isključio. Osjećam se jako dobro oko situacije u Japanu, ali vjerujem da je zbilja manje vjerovatno da ćemo napraviti velike greške u SAD-u nego u mnogim drugim zemljama.

Bafet je upitan o dolasku generativne vještačke inteligencije i kako će ona uticati na svijet investicija, ali i ljudski život uopšte. On AI upoređuje s razvojem – atomske bombe.

Bafet: Ne znam ništa o AI, ali to ne znači da negiram da to postoji ili da je važno. Prošle godine sam rekao da smo otvorili Pandorinu kutiju kada smo izmislili nuklearno oružje, a duhovi iz te kutije u posljednje vrijeme rade neke strašne stvari. Snaga tih duhova jako me plaši, ali ja ne znam kako ih vratiti natrag. AI je slična tome.

Ona je djelimično vani i nevjerovatno je važna i to će neko postići. Možda ćemo poželjeti da tog konkretnog duha nikada nismo vidjeli, a možda će se dogoditi divne stvari. Ja nisam netko ko to može procijeniti, a sigurno nisam neko ko bi tokom Drugog svjetskog rata, kada smo testirali bombu od 20.000 tona, mogao procijeniti da je ona apsolutno nužna za SAD i da će dugoročno gledano spasiti mnoge živote. Imali smo i Edmunda Tellera, mislim, paralelno s Ajnštajnom (Einsteinom), koji je govorio kako bi taj test bombe mogao zapaliti atmosferu na takav način da bi došlo do kraja civilizacije. Odlučili smo pustiti duha iz boce i on je postigao svoj neposredni cilj, ali kasnije ćemo saznati hoće li on promijeniti budućnost društava.

S vještačkom inteligencijom sam imao jedno iskustvo koje me učinilo nervoznim. Nedavno sam vidio na jednom ekranu sliku ispred sebe. Ta slika bila je moja, bio je to moj glas, figura je nosila odjeću kakvu bih ja inače nosio. Ni moja žena ni kći sigurno ne bi primijetile nikakvu razliku, ali ta figura je govorila stvari koje ja nikada ne bih govorio. Kada razmislite o potencijalu za prevare… ako možete stvarati slike u kojima neko govori da mu treba novac, da je vaša kćer imala saobraćajnu nesreću i da joj treba 50.000 dolara… prevare su uvijek bile dio američke scene i to bi me zainteresovalo da me zanima investiranje u prevare.

Biće to industrija rasta za sva vremena. Naravno, AI ima potencijal i za dobre stvari, ali nemam nikakav savjet o tome kako bi se svijet trebao nositi s njom jer mislim da još ne znamo kako se nositi s nuklearnim duhovima. Kao neko ko nema apsolutno nikakvog pojma o tome, mislim da AI ima ogroman potencijal za dobro i ogroman potencijal za zlo. Samo ne znam kako će se stvari odigrati.

Bafett je kreirao ogromna bogatstva ne samo za sebe, već i za hiljade dioničara Berkšira. Obećao je da će svoje bogatstvo podijeliti u dobrotvorne svrhe, a omogućio je investitorima u Berkšir Hetevej da doniraju sebi važnim dobrotvornim fondacijama. Kratki film opisao je kako je dr Rut Gotsmen (Ruth Gottesman) otkupila milijardu dolara dionica Berkšira kako bi medicinski koledž Albert Ajnštajn učinila besplatnim za sve studente, trenutne i buduće.

Bafet: Ona možda ima više značenja, ali ona je prototip velike većine dioničara Berkšir Heteveja. Rut Gotsmen je dala milijardu dolara za koledž i tako se pobrinula za sve, a upravo takve stvari su razlog zbog kojeg je meni iČarliju bilo toliko zabavno voditi Berkšir.

Širom Amerike ima gomila bogatih kompanija s dionicama na berzi, a postoje i slučajevi gdje je neko u jednoj porodici zaradio ogromne svote novca koje je namijenio filantropiji. Primjeri su porodica Volton (Walton) u Volmartu (Walmart), sigurno je Bil Gejts (Bill Gates) učinio isto s Majkrosoftom (Microsoftom). Ono po čemu se Berkšir izdvaja je značajan broj dioničara širom SAD-a koji su doprinijeli s 100 miliona dolara ili više za lokalne dobrotvorne fondacije, često na način da se za to uopšte ne sazna. Mislim da smo mi tu mnogo puta bolji od drugih kompanija u zemlji.

Mislim da nećete pronaći nijednu kompaniju gdje je grupa dioničara koji nisu u rodu jedni s drugima učinila nešto slično onome što je Rut učinila prije par sedmica, samo kako bi promijenili komadić papira kojeg su imali decenijama, a i sami su dobro živjeli. Nisu svojoj porodici ništa uskratili, ali nemaju potrebu stvarati dinastiju ili nešto slično, već to sve vraćaju natrag u društvo, a mnogi to čine anonimno. To čine u mnogim saveznim državama.

To vam vraća vjeru u ljudski rod, da će ljudi nešto učiniti kad mogu. Mislim da će biti mnogo ljudi koji imaju različite živote, talentovanih ljudi kojima je san da postanu ljekari, koji sada neće morati za to nagomilati ogromne dugove. Ono što je Rut učinila jeste da je uzela komadić papira koji je zapravo bio ček za rezultate drugih u budućnosti. Rekla je da rezultat neće biti samo za nju, nego za trajni niz ljudi u narednim decenijama i decenijama.

John Dobosz, Forbes
Buffett’s 2024 Investment Wisdom: Psychology Matters As Much As Financials
(Prevela: Nataša Belančić)