Najmanje tri banke imaju platni promet s Rusijom, skok reeksporta telefona preko Srbije
Nakon majske posjete međunarodnog specijalnog izaslanika za nadzor nad sprovođenjem sankcija Rusiji, Srbija je preduzela konkretne korake i zaustavila reeksport proizvoda pod sankcijama
Na ovogodišnjoj listi najvažnijih posjeta Srbiji, najviši državni vrh sigurno bi trebalo da izdvoji majski dolazak Dejvida O‘Salivena (David O’Sullivan), međunarodnog specijalnog izaslanika za nadzor nad sprovođenjem sankcija Rusiji.
Evropska unija i njeni partneri još jednom su Srbiju svrstali u grupu problematičnih zemalja, ovoga puta jer su uočili da je jedna od onih država preko koje „razni“ pokušavaju da zaobiđu sankcije nametnute Rusiji i tamo dopreme proizvode ili djelove koji su na listi sankcija, jer bi mogli da budu upotrijebljeni za izradu naoružanja i korišćeni na ukrajinskom frontu.
Sa sastanaka s Aleksandrom Vučićem i Anom Brnabić do javnosti su stigli samo snimci i slike novinske agencije, kao i saopštenja srpske strane, ali ono što je bilo posebno upečatljivo je ozbiljnost, pokeraški pogled i sjevernoatlantska hladnoća ovog Irca, višedecenijskog karijernog diplomate, koju nije nimalo otopio prepoznatljivi šeretski osmjeh predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
Na već više puta viđen način, i srpski predsjednik i premijerka saopštili su da se preko Srbije ne radi baš ono zbog čega je gost došao i istakli da su „kredibilan“ (kod Brnabić i „pouzdan“) partner Evropskoj uniji.
O‘Saliven ništa nije saopštio, samo je produžio ka drugim destinacijama.
Srbija nije uvela sankcije Rusiji, što je učinilo interesantnom i atraktivnom za one koji žele da do Rusije stigne različita roba. Neko je imao loše namjere, a nekome nije stalo da krši sankcije već da spasi svoj biznis. U Srbiji se tako našao poljski privrednik koji je prije rata 100% proizvodnje izvozio u Rusiju. Situacija s napadom na Ukrajinu ga je zatekla i tako je u Srbiji pokušao da nađe način da što brže otpremi svoje proizvode.
Jedan od razloga bilo je i otežano plaćanje, jer je oko 70% bankarskog sektora Rusije (čitaj najveće banke) isključeno iz SWIFT sistema i gotovo odsječeno od svijeta onih koji su uveli sankcije. Prednost Srbije bila je ta što njene banke mogu nesmetano da obavljaju platni promet s Rusijom.
Najmanje tri banke i dalje održavaju platni promet, potvrdili su za Forbes Srbija dva nezavisna izvora upućena u bankarski sektor, ali su zbog osjetljivosti teme tražili da ostanu anonimni. Slažu se i u nabrajanju istih.
Misterija platnog prometa
Osetljivost (ili bolje reći tajnovitost) jeste ključna riječ koja opisuje ovu temu. Ako Srbija nije uvela sankcije i može slobodno da trguje s Ruskom federacijom (ako nije riječ o proizvodima pod sankcijama), nejasno je zašto institucije ne žele da o tome govore.
Iako uvijek spremna da pokaže otvorenost za medije (toliko da i odgovore na upite medija redovno objavljuje na svom sajtu), Narodna banka Srbije nije htjela da odgovori na pitanje Forbes Srbija koje banke od početka rata u Ukrajini obavljaju platni promet s Rusijom.
„Neće vam ni potvrditi. Ni oni, ni Uprava za sprečavanje pranja novca, ni bilo ko“, siguran je jedan od naših izvora. Ono što dodatno podgrijava mističnost teme jeste i njegova procjena da svaka trgovina s Rusijom mora da dobije „odobrenje s vrha“.
Srbija je, ipak, mala…
Ono što, po njegovom mišljenju, spašava Srbiju jeste to što su potrebe Rusije velike, a mogućnosti Srbije male te ne može da bude poligon za velike transakcije. Kako navodi, sve i da neko hoće preko Srbije da transportuje velike količine neke robe, ne bi imao logističkih uslova odnosno ne bi mogao da nađe dovoljno vagona ili kamiona. Ali, reeksport sitnih komponenti može da nađe svoj put preko Srbije.
Dodaje i da reeksport preko Srbije ne pokušavaju velike kompanije već sitni mešetari. I baš zbog toga banke mogu da se nađu u problemu. Kako objašnjava, jedan od modela kako se zaobilaze sankcije jeste da roba nikada i ne uđe u Srbiju. Ona odlazi na istok, a banka iz Srbije obavlja plaćanje tako što novac prenosi korespondentskoj banci, jer nema sopstveno poslovanje u tom delu svijeta. Nakon toga i roba i novac mogu da promijene još nekoliko destinacija prije nego što završe u Rusiji kako bi se otežalo praćenje tokova. Svjesni toga ili ne, uvučeni su u nešto što može da bude nedozvoljeno i pod nadzorom EU i SAD.
Drugi način, ili samo varijacija prvog modela, jeste da ruski državljani „izlaze“ u zemlje koje nisu uvele sankcije Rusiji i tamo osnivaju firme preko kojih nabavljaju potrebnu robu i poslije je izvoze ka matici.
I to je momenat gdje banke u Srbiji moraju da budu oprezne. Na pitanja Forbes Srbija upućena bankama – da li obavljaju platni promet s Rusijom i kako se štite od mogućnosti da ih neko uvuče u transakciju koja služi za zaobilaženje sankcija – odgovorila je samo API banka, koja to ime nosi nakon što je Moskovska banka promijenila ime u VTB, a potom u aktuelni naziv. U vlasništvu je firme AZRS invest doo, koja je u stopostotnom vlasništvu ruskog biznismena Andreja Šljakovoja sa pasošem Grenade.
Kada je kupio poslovanje VTB banke u Srbiji, Rojters je u tekstu o toj transakciji podsjetio da su SAD njegovoj drugoj banci Agrosojuz blokirali pristup američkom finansijskom sistemu zbog tvrdnji da je ta banka upravljala „značajnim transakcijama u ime osobe koja je bila na listi sankcija zbog aktivnosti oko oružja za masovno uništenje u vezi sa Sjevernom Korejom“.
U bankama potvrđuju
U API banci kažu da su oni srpska banka koja posluje u skladu sa domaćom regulativom i da pošto Srbija nije uvela sankcije Rusiji, platni promet preko njih funkcioniše.
„Banka nije dio nijedne međunarodne grupacije i nije prisutna u inostranstvu, iako je kapital stranog porijekla. API banka posluje poštujući zakone i druga akta Srbije i ne otvara platne račune klijentima sa liste sankcionisanih od strane EU i SAD. Poslujemo u skladu sa redovno usvojenim poslovnim planovima odgovarajući zahtjevima klijenata, kako za depozitne, tako i za kreditne proizvode, dok se plaćanja u međunarodnom platnom prometu odvijaju u standardnom obimu poslovanja, u skladu sa trenutnim mogućnostima.
Striktnim sporovođenjem pravila iz oblasti sprečavanja pranja novca, naša banka prilikom uspostavljanja poslovne saradnje identifikuje klijente, kako fizička tako i pravna lica, rezidente i nerezidente (bez obzira na njihovo državljanstvo), utvrđuje poslovnu aktivnost kao i svrhu i namenu uspostavljanja poslovne saradnje”, odgovaraju u API banci navodeći da o mehanizmima provere transakcija ne mogu reći ništa, jer su oni implementirani u poverljive procedure banke i njihovo objavljivanje moglo bi biti zloupotrebljeno.
Kako iz drugih banaka nisu željeli da odgovore na pitanja, novinari Forbes Srbija primijenili su tehniku „tajnog kupca“ da bi provjerili da li može da se obavi plaćanje ka Rusiji, koje je dozvoljeno.
Službenici u Poštanskoj štedionici i Alta banci potvrdili su nam da kao pravno lice možemo da uvezemo robu iz Rusije i preko njih obavimo plaćanje ka firmi u toj zemlji i objasnili nam proceduru.
Zašto to isto nisu htjeli da potvrde iz njihovih centrala putem zvaničnog odgovora na naš upit, iako je riječ o potpuno zakonitoj stvari, ostaće misterija.
A zbog izostanka spremnosti zvaničnog Beograda da uvede sankcije Rusije, evidentno je da će i Srbija još neko vrijeme ostati pod prismotrom u grupi zemalja kao što su Kina, Turska, UAE, Jermenija, Gruzija, Kazahstan, Kirgistan.
„Batina“ koju je O‘Saliven ponio sa sobom na „turneju“ bila je prijetnja Brisela kaznenim mjerama protiv zemalja preko kojih se obavlja nedozvoljena trgovina.
Da je u Srbiji bilo dima pisali su ovog ljeta Radio Slobodna Evropa izvještavajući o firmi MCI trading i Balkanska bezbjednosna mreža koja je iznijela podatke o firmi GoodForwarding doo (ironično ili ne, srpski naziv firme bi glasio Dobro prosljeđianje). Firma GoodForwarding, koja je osnovana prošle godine i registrovana za trgovinu voćem, demantovala je da učestvuje u nedozvoljenim poslovima.
Da je prijetnja kaznenim mjerama ograničenja izvoza imala blagotvorno dejstvo na aktivnosti vlasti Srbije potvrđuju i briselski zvaničnici.
EU zadovoljna reakcijom Srbije
Obratili smo se direktno specijalnom izaslaniku za nadzor nad sprovođenjem sankcija Dejvidu O‘Salivenu, a u njegovo ime odgovorio je portparol Evropske komisije Daniel Feri.
„Zaobilaženje sankcija EU je zločin i borba protiv toga je prioritetna stvar. Zato Komisija snažno radi na tome da zaustavi tu praksu. EU pomno prati treće zemlje koje se koriste kao platforme za zaobilaženje sankcija, a posebno operatore koji su uključeni u šeme zaobilaženja i reeksport proizvoda EU koji su pod sankcijama u Rusiju. Diplomatska aktivnost i stalna saradnja s ovim zemljama kako bi se osiguralo da nema zaobilaženja sankcija je ‘pod obavezno’. To je u fokusu mandata specijalnog izaslanika O‘Salivena”, navodi Feri.
EU, SAD, Velika Britanija i Japan su dogovorili prioritetnu listu sankcionisanih proizvoda namijenjenih ratnim dejstvima. Feri dodaje da su zahtijevali od trećih zemalja da zabrane reeksport tih proizvoda, jer će gotovo sigurno biti upotrijebljeni u dejstvima ruske vojske na borbenim položajima u Ukrajini. Zato je ta lista centralni element u našim diskusijama sa trećim zemljama, navodi Feri i ukazuje da kompanije moraju da sprovedu posebne provjere kada trguju takvom robom. Uz to, EU je interno identifikovala ekonomski kritične proizvode oko kojih bi kompanije trebalo da budu posebno oprezne.
“U sklopu diplomatskih aktivnosti sa trećim zemljama, gospodin O’Saliven je posjetio Srbiju u maju. Kao što znate, od Srbije, kao zemlje kandidata za članstvo, očekuje se da se uskladi sa spoljnom politikom EU i odlukama, što još nije urađeno. Međutim, konkretno oko pitanja reeksporta proizvoda namijenjenih bojnom polju, Srbija je bila veoma predusretljiva preduzimajući konkretne korake da zaustavi reeksport ovih najosetljivijih predmeta“, napominje Feri.
Na pitanje koji je rezultat preduzimanja tih koraka, portparol EK odgovara:
„Vidimo da je direktni izvoz prioritetnih proizvoda iz Srbije u Rusiju oboren na 0. To je dobra vijest“, ističe Feri i dodaje da, u isto vrijeme, sigurnopostoje druge oblasti u kojima bi trebalo da sarađujemo.
S druge strane, Feri nije imao komentar na pitanje da li su pratili rad banaka u Srbiji i da li su primijetili aktivnosti koje krše sankcije EU.
EU i partnerske zemlje sastavile su listu od 45 stavki u kojima su nabrojani predmeti koji mogu da imaju dvostruku namjenu i budu upotrebljeni na bojnom polju. U četiri grupe proizvoda našle su se različite vrste elektronskih integrisanih kola (procesori i kontroleri, pojačivači, memorije…), oprema koja može da prenosi glas i sliku, kondenzatori, diode, tranzistori, video kamere, reflektori, teleskopi i periskopi koji mogu da se dodaju na oružje, navigacioni instrumenti, štampane ploče, osciloskopi i dr. Cilj svega je da se umanji sposobnost Rusije da ratuje tako što će ostati bez ključnih tehnologija.
EU je povrh toga samostalno dodala na listu sankcija više od 70 grupa proizvoda među kojima su pumpe za različite vrste tečnosti, mašinska, fabrička ili laboratorijska oprema, različite vrste filtera, različite vrste dizalica, liftova, utovarivača i kopača, oprema za obradu podataka, mašine za građevinske radove, generatori i akumulatori, različite vrste motornih vozila i mnogi drugi.
Šta kažu brojke
Analiza Centra za istraživanje ekonomskih politika, evropskog think-tanka (sa kancelarijama u Parizu i Londonu), nezavisne i neprofitne organizacije čiji je cilj, prema opisu sa njihovog sajta, da doprinese unapređenju kvaliteta odluka koje se donose, izračunala je krajem maja ove godine da lista sankcionisanih proizvoda pogađa trećinu izvoza EU u Rusiju (po vrijednosti).
Tim od osam istraživača ove organizacije utvrdio je, poredeći podatke o trgovini iz različitih izvora (podaci EU, podaci carina pojedinačnih zemalja i Rusije), da je izvoz i sankcionisanih i nesankcionisanih proizvoda iz EU u Rusiju počeo da pada od početka rata i da je plasman proizvoda pod sankcija gotovo na nuli. S druge strane, izvoz iz zemalja koje nisu uvele sankcije Rusiji je nakon naglog pada na početku rata ipak počeo da se oporavlja u drugoj polovini prošle godine, čak i u dijelu sankcionisanih proizvoda.
U analizi koja je obuhvatila period od posljednjeg kvartala 2021. do posljednjeg kvartala 2022. vidi se značajan pad izvoza sankcionisanih proizvoda iz EU i drugih zemalja koje su uvele sankcije Rusiji. S druge strane, došlo je do rasta izvoza iz država koje sankcije nisu uvele i ruska administracija je na taj način delimično uspjela da supstituiše dio proizvoda (procena Centra je od 10 do najviše 25%). Najteže je bilo da nađe zamjenu za srednje i high-tech proizvode.
Turska i Kazahstan na čelu kolone
„Čak iako je ukupan nivo supstitucije uvoza bio ograničen, između 10 i 25%, neki EU proizvodi pogođeni izvoznim ograničenjima možda su bili preusmjereni ka Rusiji. Moguća ruta ovakvog izvoza može da se prati jer je primjetan rast uvoza određenih zemalja iz EU i izvoza u Rusiju (na primjer, Turske, Kazahstana i Jermenije). Takođe, druge susjedne zemlje i Srbija pojavljuju se kao moguće rute“, piše u analizi.
Uzimajući najnižu procjenu vrijednosti robe koja je preko trećih zemalja stigla do Rusije, Centar procjenjuje da je njena vrijednost i do 760 miliona dolara, od čega 75% ide preko Turske i Kazahstana. Na osnovu podataka o padu uvoza Rusije kada je riječ o proizvodima pod sankcijama (za oko 7,5 milijardi dolara), Centar procjenjuje da bi 10% tog nedostajućeg uvoza moglo da bude reeksportovano preko trećih zemalja u Rusiju.
Iako nisu analizirali podatke za Kinu, ističu da je praćenje prometa robe preko velikih tržišta otežano zbog velike domaće tražnje i proizvodnje u tim zemljama, što može da zavara procenu obima reeksporta. Oni dodaju da zabranjena roba može da završi u Rusiji, a da je treće zemlje ne registruju kao svoj uvoz.
Rast trgovine Rusije i Kine
Podaci o trgovini Kine i Rusije pokazuju značajne promjene. Trgovinska razmjena dvije zemlje u 2022. skočila je čak 30% u odnosu na godinu prije. Podaci ruske carine pokazuju da je Kina najveći snabdjevač Rusije poluprovodnicima i integrisanim kolima (više od 500 miliona dolara), zajedno sa Hongkongom (više od 400 miliona dolara) i da je i u tom segmentu došlo do značajnog rasta uvoza Rusije iz Kine. Prema proceni CNBC-a, Kina sada učestvuje sa 45 do 50% u uvozu Rusije dok je pre rata njen udeo bio oko četvrtine, a to uključuje i trgovinu proizvodima dvostruke namjene.
Bum izvoza mobilnih telefona iz Srbije u Rusiju
„Dokazi o preusmjeravanju ograničeni su na dio sankcionisanih proizvoda. Ruski uvoz mobilnih telefona iz Jermenije, Kazahstana, Srbije i Turske je naglo porastao (skyrocketed), a u isto vrijeme je izvoz iz EU u te zemlje značajno povećan. Sličan obrazac pojavljuje se kod ruskog uvoza kompjutera iz Kazahstana i Turske, kao i automobila iz Jermenije i Turske“, navodi se u analizi Centra za istraživanje ekonomskih politika.
Podatke smo provjerili i u bazama našeg Republičkog zavoda za statistiku, za isti period. Rast izvoza Srbije u Rusiju u posmatranom periodu skočio je 63%, sa 230,9 miliona dolara na 376,4 miliona. Podaci za grupu elektronskih proizvoda (računari, elektronski i optički proizvodi) pokazuju rast izvoza u istom periodu za 44,7% ali je riječ o brojkama za cijeli svijet jer državna statistika ne objavljuje podatke za svaku zemlju pojedinačno.
Prema detaljnim podacima koje smo dobili od Centra, uvoz Srbije iz EU kada je riječ o sankcionisanim proizvodima povećan je 41,5 miliona dolara, a za 5,3 miliona veće je otpremanje takvih proizvoda za Rusiju (grafikon ispod). Od zemalja bivše Jugoslavije u računici se pojavljuje i Bosna i Hercegovina (takođe nije uvela sankcije), ali sa rastom izvoza ka Rusiji za oko 600.000 dolara.
Promjena u uvozu iz EU naspram promene u izvozu ka Rusiji u potencijalnim habovima i sankcionisanim proizvodima
Procjena Centra je da je potencijalni reeksport proizvoda pod sankcijama iz Srbije ka Rusiji u prošloj godini iznosio 41,9 miliona dolara. Iz podataka je jasno da Turska i Kazahstan prednjače dok je Srbija četvrta (grafikon ispod). Vrednost reeksporta preko Turske, Centar procjenjuje na 311 miliona dolara, Kazahstana na 266 miliona, a Jermenije na 101 milion.
Vrijednost potencijalnog preusmjeravanja proizvoda koje zabranjuje EU
U zaključku analize, Centar ističe da Rusija nije uspjela da nađe zamjenu za sve proizvode pod sankcijama i da su efekti sankcija značajni. „Neke države, posebno one koje tradicionalno imaju snažne ekonomske veze s Rusijom, možda su postale hab preko kojeg neke privatne kompanije preusmjeravaju proizvode, koje su uvezli iz EU, ka Rusiji.
Kako se štite banke
Obilazeći filijale banaka i predstavljajući se kao potencijalni uvoznici male količine prehrambene robe koja nije na listi sankcija, novinari Forbes Srbija dobijali su oprečne odgovore. U jednoj filijali rečeno nam je da je nemoguće izvršiti plaćanja preko Poštanske štedionice prema Ruskoj Federaciji, dok nas je šef druge poslovnice primio i rekao da je to moguće, ali da platni promet funkcioniše otežano.
Objasnio je da se plaćanje obavlja preko korespondentske banke, koja je u ovom slučaju njemačka Dojče banka. Njegova su iskustva da često Dojče banka uplaćeni novac ume da zadrži po nekoliko mjeseci na svom računu, pa uvoznik robe niti može da plati izvoznika, niti pak može da lako i brzo povrati uplaćeni novac.
Ono što je primjetno jeste da su naše banke više fokusirane na poslove otvaranja računa za ruske državljane u Srbiji. Iako smo jasno precizirali da bismo otvorili račun zarad plaćanja robe koju planiramo da uvezemo iz Rusije, bankarski službenici najprije su počeli da objašnjavaju kako je moguće da ruski državljanin otvori račun u Poštanskoj Štedionici, ali oni prethodno vrše strogu provjeru o kome se tačno radi.
Ekspozitura Alta banke na Novom Beogradu ima čak i, reklo bi se, improvizovani odjeljak za pravna lica, preciznije za goste iz Rusije. U uzanom hodniku u redu čeka barem 20-ak ljudi, u namjeri da otvore račun za firmu koju su prethodno ovdje registrovali.
Novinara Forbes Srbija su, kao rezidenta, uputili u susjednu kancelariju jer tamo rade kolege sa domaćim pravnim licima. Na pitanje da li je preko njih moguće obaviti platni promet sa Ruskom Federacijom, tačnije platiti uvoz male količine hrane, ljubazni službenik odgovara:
“Prvi korak je svakako otvaranje računa firme u našoj banci, a isplata je obavezno u rubljama. Ali, svakako bismo pre plaćanja morali da znamo ko su vaši poslovni partneri iz Rusije, kako se zove firma od koje kupujete tu robu, da se izvrši provera. Takođe, moramo da imamo uvid u to koja roba je u pitanju. Bez svih tih podataka, nije moguće plaćanje preko naše banke”, odgovara službenik uz napomenu da reeksport nije moguć.
Petrica Đaković, novinarka Forbes Srbija
Ivan Radak, urednik Forbes Srbija