Studija otkrila kako na srce utiče više od dva litra zaslađenih sokova nedjeljno: Poznat i efekat kafe
Novo istraživanje sugeriše da konzumiranje više od dva litra zaslađenih ili vještački zaslađenih napitaka nedjeljno može povećati rizik od razvijanja atrijalne fibrilacije – nepravilnog srčanog ritma – ali organski voćni sokovi bez dodatog šećera mogu smanjiti ovaj rizik, pokazuju podaci novog istraživanja.
Učesnici koji su konzumirali više od dva litra vještački zaslađenih napitaka nedjeljno – što je ekvivalentno otprilike jednoj dijetalnoj gaziranoj limenci dnevno – imali su povećani rizik od razvijanja atrijalne fibrilacije za oko 20%, a oni koji su konzumirali istu količinu šećerom zaslađenih napitaka imali su povećani rizik od 10%, prema studiji Američkog udruženja za srce, objavljenoj u utorak.
Atrijalna fibrilacija (ili AFib) je najčešći oblik nepravilnog srčanog ritma, koji uzrokuje da se donje i gornje komore srca ne sinhronizuju i smanjuje protok krvi, pokazuju podaci Centra za kontrolu i prevenciju bolesti.
Istraživači su pratili gotovo 202.000 učesnika – uzrasta između 37 i 73 godine – tokom 10 godina i obavili su genetske analize krvi, i otkrili su da je rizik od atrijalne fibrilacije bio visok kod ljudi koji su konzumirali više od dva litra šećerom zaslađenih napitaka bez obzira na genetsku podložnost.
S druge strane, učesnici koji su konzumirali oko jednog litra ili manje čistog voćnog soka svake nedjelje imali su 8% manji rizik od atrijalne fibrilacije, takođe je otkrilo istraživanje.
Pušenje takođe može povećati rizik od atrijalne fibrilacije, jer su oni koji su konzumirali više od dva litra šećerom zaslađenih napitaka nedjeljno i pušili imali 31% veći rizik, u poređenju sa malim povećanjem rizika kod bivših pušača ili nepušača.
„Nalazi našeg istraživanja ne mogu definitivno da zaključe da jedan napitak predstavlja veći zdravstveni rizik od drugog zbog složenosti naše ishrane i zato što neki ljudi mogu konzumirati više od jednog tipa napitka“, rekao je glavni autor i istraživač na Medicinskom fakultetu Univerziteta Šangaj Džiao Tong ( Jiao Tong) u Šangaju. „Međutim, na osnovu ovih nalaza, preporučujemo ljudima da smanje ili čak izbjegavaju vještački zaslađene i šećerom zaslađene napitke kad god je to moguće“.
Između tri i šest miliona ljudi u Sjedinjenim Državama ima atrijalnu fibrilaciju, prema podacima odvojenog istraživanja AHA. Očekuje se da će taj broj porasti na između šest i 16 miliona ljudi do 2050.
Iako nema mnogo istraživanja o vezi između zaslađenih napitaka i atrijalne fibrilacije, oko 16% učesnika koji su konzumirali vještački zaslađivač aspartam – često prodavan pod imenom Equal – doživjelo je promene srčanog ritma, pokazuje studija objavljena u International Journal of Cardiology.
Postoji nekoliko faktora rizika za atrijalnu fibrilaciju, uključujući gojaznost, dijabetes, zatajenje srca, umjeren do teški alkoholizam, hipertireozu, hroničnu bolest bubrega i ishemijsku bolest srca. Međutim, najveći faktori su visok krvni pritisak – koji čini oko jedne petine slučajeva – i starenje. Iako su osobe afričkog porijekla podložnije ovim faktorima rizika, osobe evropskog porijekla su sklonije atrijalnoj fibrilaciji od bilo koje druge grupe, mada naučnici nisu sigurni zašto, prema studiji JAMA Network Open.
Simptomi atrijalne fibrilacije uključuju umor, vrtoglavicu, zbunjenost, osjećaj fluktuiranja ili lupanja u grudima, brz ili nepravilan srčani ritam, slabost, anksioznost, nedostatak daha i umor prilikom vježbanja. Bol ili pritisak u grudima takođe su simptomi, ali se smatraju medicinskom hitnošću, prema AHA.
Sprovedena su protivrječna istraživanja o vezi između konzumiranja kofeina i atrijalne fibrilacije. Velike količine kofeina u energetskim napicima, zajedno sa drugim sastojcima poput vrste aminokiseline nazvane taurin koja pojačava efekte kofeina, povećavaju rizik od atrijalne fibrilacije, prema studiji slučaja Američkog društva za zavisnost.
Međutim, studija AHA iz 2019. godine je otkrila da konzumiranje između jedne i tri šolje kafe dnevno ima blago manji rizik od razvoja atrijalne fibrilacije u poređenju sa konzumiranjem četiri ili više šolja, ili u poređenju sa ljudima koji nikada ne piju kafu.
Odvojena studija je otkrila da svaka šolja kafe popijena dnevno smanjuje rizik od razvoja aritmije (nepravilnog srčanog ritma) za 3%. Američki koledž kardiologije smatra da je dnevna konzumacija do 300 miligrama kofeina sigurna za one koji imaju atrijalnu fibrilaciju.
Arianna Johnson, Forbes