EBRD: Crna Gora ispred zemalja Zapadnog Balkana u pet od šest pokazatelja razvijenosti tržišne ekonomije

Crna Gora ima bolje ocjene od ostalih zemalja Zapadnog Balkana u pet od šest oblasti kojima Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) mjeri kvalitet tržišne ekonomije, pokazuje Izvještaj o tranziciji za 2026–2027. godinu.
Crna Gora je najbolju ocjenu dobila za kvalitet upravljanja, dok su najslabiji rezultati u oblasti inkluzivnosti, odnosno stvaranja jednakih ekonomskih mogućnosti.
U izvještaju, koji je EBRD objavila 17. novembra, analizirano je šest ključnih karakteristika održive tržišne ekonomije: konkurentnost, kvalitet upravljanja, zelena ekonomija, inkluzivnost, ekonomska otpornost i integrisanost u međunarodnu ekonomiju.
Ocjene su na skali od jedan do deset, pri čemu deset predstavlja standarde razvijene i održive tržišne ekonomije.
Crna Gora je za kvalitet upravljanja dobila ocjenu 6,40, za zelenu ekonomiju 6,29, konkurentnost 6,15, integrisanost 6,01, ekonomsku otpornost 5,69 i inkluzivnost 5,59.
Prema podacima EBRD-a, Crna Gora ima najviše ocjene među šest ekonomija Zapadnog Balkana u svim kategorijama osim međunarodne integrisanosti. U toj oblasti bolje rezultate imaju Srbija i Sjeverna Makedonija.
Najbolja ocjena za upravljanje, ali EBRD upozorava na fiskalne probleme
Najvišu ocjenu Crna Gora dobila je za kvalitet upravljanja, 6,40, što je bolje od Srbije, koja ima 6,10, Sjeverne Makedonije sa 5,53, Albanije sa 5,09, Kosova sa 5,05 i Bosne i Hercegovine sa 4,31.
U odnosu na 2016. godinu, kada je ocjena Crne Gore bila 6,08, zabilježen je napredak. Međutim, u poređenju sa ocjenom za 2025. godinu od 6,42, ovogodišnja vrijednost je nešto niža.
Uprkos relativno dobroj poziciji u regionalnom poređenju, EBRD u posebnoj analizi za Crnu Goru upozorava na značajne fiskalne ranjivosti, uključujući visoke rashode na koje Vlada teško može da utiče, velike obaveze po osnovu otplate duga i ponovljena kršenja fiskalnih pravila.
Banka zbog toga preporučuje jačanje fiskalnog okvira, uspostavljanje funkcionalnog Fiskalnog savjeta i reformu državnih preduzeća, uključujući profesionalizaciju njihovog upravljanja i strože praćenje finansijskih rizika.
Najveći napredak u zelenoj ekonomiji i konkurentnosti
Crna Gora je u oblasti zelene ekonomije dobila ocjenu 6,29, u poređenju sa 5,50 iz 2016. godine.
To je najveće povećanje među šest posmatranih pokazatelja za Crnu Goru tokom protekle decenije.
U ovom segmentu Crna Gora ima bolji rezultat od Sjeverne Makedonije, koja je ocijenjena sa 5,95, Srbije sa 5,59, Bosne i Hercegovine sa 5,40, Albanije sa 4,97 i Kosova sa 3,78.
Napredak je ostvaren i u oblasti konkurentnosti. Ocjena Crne Gore povećana je sa 5,42 u 2016. na 6,15 u 2026. godini.
Srbija je u istoj kategoriji dobila ocjenu 5,51, Sjeverna Makedonija 5,71, Albanija 5,23, Bosna i Hercegovina 4,99, a Kosovo 4,61.
Ipak, konkurentnost Crne Gore i dalje zaostaje za pojedinim članicama Evropske unije iz regiona. Hrvatska ima ocjenu 6,75, Slovenija 6,85, a Bugarska 6,41.
Najslabija ocjena za inkluzivnost

Među šest analiziranih oblasti, Crna Gora je najlošije ocijenjena za inkluzivnost, sa 5,59, iako je to najviša ocjena među ekonomijama Zapadnog Balkana.
Srbija je za inkluzivnost dobila 5,52, Sjeverna Makedonija 5,48, Kosovo 5,39, Bosna i Hercegovina 5,12, a Albanija 5,06.
EBRD u preporukama za 2027. godinu posebno ukazuje na potrebu reforme obrazovanja i njegovog boljeg povezivanja sa tržištem rada.
Banka preporučuje širenje učenja kroz rad, jačanje saradnje između visokoškolskih ustanova i poslodavaca, kao i sprovođenje mjera koje će omogućiti većem broju građana uključivanje na tržište rada.
Srbija i Sjeverna Makedonija bolje međunarodno integrisane
Jedina kategorija u kojoj Crna Gora nije najbolje ocijenjena na Zapadnom Balkanu jeste integrisanost u međunarodnu ekonomiju.
Crna Gora je dobila 6,01, dok Srbija ima ocjenu 6,36, a Sjeverna Makedonija 6,23.
Iza Crne Gore su Kosovo sa 5,51, Albanija sa 5,43 i Bosna i Hercegovina sa 5,08.
Ovaj pokazatelj odnosi se na povezanost ekonomije sa međunarodnim tržištima, uključujući trgovinu, strane investicije i druge oblike ekonomske integracije.
Ocjena Crne Gore u ovoj oblasti povećana je sa 5,54 u 2016. na 6,01 u 2026. godini, ali je neznatno niža nego prošle godine, kada je iznosila 6,04.
U oblasti ekonomske otpornosti Crna Gora je dobila ocjenu 5,69, dok je 2016. imala 5,11. To je ujedno najbolji rezultat među zemljama Zapadnog Balkana, ispred Sjeverne Makedonije sa 5,60 i Bosne i Hercegovine sa 5,57.
Međutim, poređenje sa članicama EU pokazuje značajnu razliku. Hrvatska je u ovoj kategoriji dobila 7,45, Slovenija 7,61, a Bugarska 6,69.