Evropska komisija poboljšala prognozu rasta crnogorske ekonomije, upozorava na rizike od Euro modela

AKTUELNO Forbes Crna Gora 17. nov 2026. 15:51 > 17. nov 2026. 16:09
featured image

17. nov 2026. 15:51 > 17. nov 2026. 16:09

Evropska komisija (EK) poboljšala je prognozu rasta crnogorske ekonomije za ovu godinu sa 2,8 na 3,1 odsto, dok je očekivani rast za 2027. zadržala na tri odsto.

Prema novim Jesenjoj ekonomskoj prognozi, objavljenoj danas, EK očekuje da će bruto domaći proizvod (BDP) Crne Gore u 2028. porasti 3,2 odsto, uz upozorenje da bi najavljene ekonomske mjere mogle značajno uticati na privredni rast i fiskalnu stabilnost. U prethodnim, proljećnim prognozama, za Crnu Goru je prognoziran ekonomski rast od 2,8 odsto u 2026. i tri odsto u 2027.

„Privredni rast Crne Gore nastavio se tempom od oko tri odsto u prvoj polovini 2026. godine, uz podršku povećanih investicija i privatne potrošnje, uprkos njenom određenom usporavanju“, piše u danas objavljenom izvještaju EK.

Očekuje se da će rast ostati uglavnom stabilan, na nivou od oko tri odsto, u periodu od 2026. do 2028. godine

Kako se navodi, revidiranim budžetom za 2026. planiran je deficit od 3,7 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a prognozira se da će deficit tokom čitavog perioda obuhvaćenog prognozom biti iznad tri odsto BDP-a, dok će javni dug ostati iznad 60 odsto BDP-a.

„Deficit tekućeg računa platnog bilansa, posmatran za posljednja četiri kvartala, premašio je 20 odsto BDP-a u periodu zaključno sa drugim kvartalom 2026. godine. Očekuje se da će ostati približno na tom nivou do 2028“, ističe EK.

Kako dodaje, ukoliko ih usvoji Skupština, najavljene mjere dodatnih fiskalnih podsticaja i povećanja minimalne zarade (Euro model) mogle bi dovesti do većeg fiskalnog deficita, bržeg privrednog rasta i više inflacije.

Privredni rast ostaće stabilan, uz mogućnost ubrzanja

Foto: Shutterstock

Podatak o realnom rastu BDP-a za 2025. godinu revidiran je naviše, sa 2,7 na 3,3 odsto.

Ekonomija je u prvoj polovini 2026. porasla 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, prvenstveno zahvaljujući ubrzanju rasta investicija na 6,6 odsto.

Rast privatne potrošnje usporio je na 2,6 odsto na godišnjem nivou, jer je slabio pozitivan uticaj programa Evropa sad 2.0, sprovedenog 2025. godine, na raspoloživi dohodak.

Tim programom prepolovljeni su doprinosi za penzijsko osiguranje i povećana minimalna zarada.

Pored toga, rast inflacije ograničio je kupovnu moć domaćinstava.

Nakon slabog početka 2026. godine, rast izvoza postao je pozitivan u drugom kvartalu, dok visokofrekventni podaci o turizmu ukazuju na dodatno poboljšanje tokom ljeta.

Istovremeno, rast uvoza ostao je slab.

Pod pretpostavkom da neće biti promjena ekonomske politike, očekuje se da privredni rast ostane stabilan tokom perioda 2026–2028, na nivou od približno tri odsto.

Prognozira se da će usporavanje privatne potrošnje biti nadoknađeno oporavkom izvoza i snažnim rastom investicija, podstaknutim realizacijom velikih putnih i željezničkih projekata.

Očekuje se da će se veoma veliki deficit tekućeg računa platnog bilansa tek neznatno smanjiti tokom perioda 2026–2028, zahvaljujući poboljšanju izvoznih rezultata, ali će ostati blizu 20 odsto BDP-a.

Ekonomski izgledi mogli bi se značajno promijeniti zbog Euro modela

Ekonomski izgledi mogli bi se značajno promijeniti kao rezultat najavljene reforme Euro model, koju je Vlada usvojila u septembru.

Reforma predviđa potpuno ukidanje doprinosa za penzijsko osiguranje i značajno povećanje minimalnih zarada po nivoima, u zavisnosti od stepena obrazovanja.

Ukoliko je Skupština usvoji i bude sprovedena prema sadašnjem planu, reforma bi dovela do naglog povećanja raspoloživog dohotka, podstakla privatnu potrošnju i izazvala snažan rast uvoza tokom 2027. godine.

U tom slučaju, rast BDP-a mogao bi premašiti šest odsto u 2027. godini, ali bi se već 2028. vratio na približno tri odsto.

Ukupna procjena rizika ukazuje na mogućnost višeg privrednog rasta od očekivanog.

Iako neizvjesno globalno okruženje i dalje predstavlja rizik od slabijih ekonomskih rezultata, zajedno sa sporijim oporavkom izvoza od očekivanog i nestabilnim cijenama energenata, primjena mjera Euro modela predstavlja značajnu mogućnost snažnijeg rasta BDP-a i inflacije.

To bi moglo dovesti do pregrijavanja ekonomije, ozbiljnih rizika po fiskalnu održivost i povećanja spoljne ekonomske ranjivosti.

Napredak u pregovorima o pristupanju Evropskoj uniji predstavlja pozitivan faktor za privredni rast, naročito kroz poboljšanje ekonomskog raspoloženja.

Nezaposlenost nastavlja da pada

Rast zaposlenosti nastavljen je i tokom 2026. godine, djelimično zahvaljujući smanjenju neformalne zaposlenosti i održavanju privrednog rasta.

Stopa nezaposlenosti pala je na novi minimum od 9,4 odsto u drugom kvartalu 2026. godine.

Očekuje se da će zaposlenost nastaviti da raste tokom 2027. i 2028. godine, ali sve sporijim tempom.

Spoljni faktori podstiču inflaciju

Inflacija se ubrzavala tokom 2026. godine, povećavši se sa 2,9 odsto na godišnjem nivou u januaru na 5,2 odsto u septembru.

Glavni pokretači inflacije bili su rast cijena prevoza, smještaja i alkoholnih pića.

Očekuje se da će inflacija ostati povišena tokom 2026. godine, prvenstveno zbog spoljnih pritisaka na cijene.

Ipak, mjere kontrole cijena goriva pomažu da se ublaži prenošenje viših cijena nafte na domaćinstva.

Prognozira se postepeno usporavanje inflacije tokom 2027. i 2028. godine.

Budžetski deficiti nastaviće se i narednih godina

U periodu od januara do avgusta 2026. godine budžet je zabilježio deficit od 1,7 odsto projektovanog BDP-a, u poređenju sa 0,9 odsto u istom periodu prethodne godine.

Ciljani deficit za cijelu 2026. godinu iznosi 3,7 odsto BDP-a.

Budžetski prihodi premašili su plan, zahvaljujući većoj naplati poreza na dohodak fizičkih lica i doprinosa za socijalno osiguranje od očekivane, dok su prihodi od poreza na dodatu vrijednost (PDV) rasli u skladu sa planom.

Na rashodnoj strani, potrošnju je podstakao rast javnih investicija od 50 odsto na godišnjem nivou, kao i veći izdaci za zdravstvo i kamate.

U odsustvu dodatnih mjera fiskalne konsolidacije, prognozira se da će deficit opšte države opadati samo postepeno i ostati iznad tri odsto BDP-a tokom cijelog perioda od 2026. do 2028. godine.

Bez dodatnih mjera konsolidacije, očekuje se i da će javni dug tokom čitavog perioda obuhvaćenog prognozom premašivati 60 odsto BDP-a.

Rizici po fiskalne izglede izrazito su usmjereni ka mogućnosti lošijih ishoda, naročito zbog potencijalne primjene reforme „Euro model“.

Tom reformom bili bi ukinuti doprinosi za penzijsko osiguranje, koji su 2025. godine iznosili više od četiri odsto BDP-a.

Istovremeno, uticaj planiranih kompenzacionih mjera, kojima bi trebalo nadoknaditi izgubljene prihode, i dalje je nejasan.