Bijela knjiga stranih investitora: Uslovi poslovanja u Crnoj Gori blago pogoršani, bankarstvo najbolje ocijenjeno

Poslovni ambijent u Crnoj Gori blago je pogoršan u odnosu na prošlu godinu, pokazuje 16. izdanje Bijele knjige Savjeta stranih investitora (MFIC), u kojoj su međunarodne kompanije ocijenile uslove poslovanja u zemlji.

Indeks lakoće poslovanja pao je sa 6,5 na 6,4, a najbolje ocijenjeni sektor postali su bankarstvo i finansije, koji su pretekli telekomunikacije. Turizam je prvi put nakon višegodišnjeg pada zabilježio rast, dok su trgovina, proizvodnja i energetika nazadovale, a transport i logistika ostali najlošije ocijenjeni, saopšteno je danas na konferenciji za novinare, prenosi PR Centar.

Predsjednik Odbora direktora MFIC-a Branko Mitrović, kazao je da su ga godine rada u privredi naučile da se povjerenje u jednu ekonomiju gradi mnogo duže nego što se donosi odluka o ulaganju.

„Investitori prepoznaju napredak, ali svoje odluke zasnivaju i na tome koliko su pravila poslovanja jasna, koliko efikasno funkcionišu institucije i šta mogu da očekuju u godinama koje dolaze“, naveo je Mitrović.

Prema njegovim riječima, upravo zbog toga Bijela knjiga ima posebnu vrijednost, ukazujući da ona omogućava da iz godine u godinu prati kako kompanije ocjenjuju uslove poslovanja, gdje prepoznaju napredak, a gdje se i dalje suočavaju sa preprekama.

„Savjet danas okuplja 40 međunarodnih kompanija i njihove ocjene zasnovane su na neposrednom iskustvu poslovanja u Crnoj Gori, ali i na poznavanju drugih tržišta na kojima su prisutne. Na osnovu njihovih ocjena, MFIC indeks lakoće poslovanja za 2026. godinu iznosi 6,4, što je blagi pad u odnosu na prošlogodišnjih 6,5“, rekao je Mitrović.

Istovremeno, kako je dodao, opšti indeks investicionog ambijenta ostao je na nivou od 6,3, koliko je iznosio i prethodne godine, navodeći da bliske vrijednosti ova dva pokazatelja potvrđuju da su ocjene kompanija prilično ujednačene i da daju jasniju sliku njihove percepcije ukupnog poslovnog okruženja.

„Važno je da ove rezultate pravilno razumijemo. Pad od 0,1 poena ne ukazuje na dramatično pogoršanje poslovnih uslova. Naprotiv, Crna Gora je ostvarila velike i važne pomake, posebno u procesu evropskih integracija, modernizaciji pojedinih sektora i unapređenju regulatornog okvira“, pojasnio je Mitrović.

Prema njegovim riječima, ukupne ocjene pokazuju da se taj napredak još ne odražava dovoljno snažno na svakodnevno poslovanje kompanija.

„To je jedna od ključnih poruka ovogodišnje Bijele knjige. Napredak je evidentan, ali njegov tempo i efekti još nijesu dovoljni da značajnije unaprijede ukupnu investicionu klimu“, istakao je Mitrović.

Pojasnio je da istraživanje na kojem se zasniva ovogodišnja Bijela knjiga, analiza svih prikupljenih podataka i zaključci koje danas predstavljaju završeni su prije najave uvođenja Euro modela, kojim su predviđene promjene u sistemu zarada.

„Prema tome, ovogodišnji indeksi ne obuhvataju stavove kompanija o najavljenim mjerama, niti procjenu njihovih mogućih efekata na poslovanje“, pojasnio je Mitrović.

Istakao je da investitori ne očekuju da se propisi nikada ne mijenjaju.

„Promjene su neophodne, posebno u procesu evropskih integracija. Ali očekuju da pravila budu jasna, da se dosljedno primjenjuju i da se značajne promjene ne donose bez prethodnog sagledavanja njihovih efekata na privredu. Zato Savjet posebno insistira na blagovremenom i suštinskom uključivanju privrede u konsultacije o novim propisima i ekonomskim politikama“, naveo je Mitrović.

Prema njegovim riječima, konsultacije treba da počnu dok se rješenja pripremaju, „a ne kada su ključne odluke već donesene.“

On je kazao da je Crna Gora ostvarila veliki napredak u pregovorima sa Evropskom unijom, navodeći da je sada važno da taj uspjeh prati i snažnija ekonomska priprema za članstvo.

„Dakle, završetak pristupnih pregovora i spremnost ekonomije za jedinstveno evropsko tržište nijesu isto. Članstvo će otvoriti nove mogućnosti za investicije, trgovinu i razvoj kompanija, ali će istovremeno donijeti snažniju konkurenciju i zahtjevnije standarde“, poručio je Mitrović.

Pojasnio je da su zato ove godine prvi put u Bijelu knjigu uključili pokazatelj percepcije spremnosti crnogorske privrede za poslovanje na jedinstvenom evropskom tržištu.

„Želimo da već sada razumijemo gdje su naše prednosti, a gdje ograničenja, jer će stvarni ekonomski efekti članstva zavisiti od sposobnosti kompanija da iskoriste nove mogućnosti“, rekao je Mitrović.

Istakao je da cilj ne treba da bude samo ekonomija koja je formalno usklađena sa pravilima Evropske unije, već ekonomija koja je sposobna da ravnopravno posluje na njenom tržištu.

„U tom kontekstu važno je i da promijenimo način na koji posmatramo strane investicije. Crna Gora je pokazala da može da privuče značajan međunarodni kapital. Strane investicije doprinijele su razvoju važnih sektora, modernizaciji infrastrukture, otvaranju radnih mjesta i prenosu znanja. To je važan rezultat i dobra osnova za narednu fazu razvoja“, kazao je Mitrović.

Ukazao je da nije dovoljno da se uspjeh mjeri samo ukupnim iznosom stranih direktnih investicija, pojašnjavajući da je potrebno više pažnje posvetiti njihovoj strukturi i dugoročnim efektima: koliko doprinose produktivnosti, izvozu, razvoju novih tehnologija i stvaranju veće dodate vrijednosti.

„Crna Gora treba da nastavi da razvija sektore u kojima već ima značajne prednosti, ali i da stvara uslove za ulaganja u nove djelatnosti. Time bismo smanjili zavisnost od ograničenog broja sektora i otvorili više prostora za dugoročan ekonomski rast. Upravo će sposobnost da privlačimo i razvijamo takva ulaganja biti važna za našu konkurentsku poziciju na jedinstvenom evropskom tržištu“, poručio je Mitrović.

Smatra da ovogodišnje ocjene iz Bijele knjige potvrđuju da je Crna Gora ostvarila značajan napredak, ali i da tempo unapređenja poslovnog ambijenta mora biti brži.

„Naš cilj je da se preporuke iz Bijele knjige u većoj mjeri pretoče u konkretne odluke i promjene koje će kompanije osjetiti u svakodnevnom poslovanju. Kako sam već rekao, zato je važno da dijalog institucija i privrede bude kontinuiran i suštinski, a da kompanije budu blagovremeno uključene u pripremu ekonomskih politika i donošenje odluka koje utiču na njihovo poslovanje“, zaključio je Mitrović.

Nikolić Vučinić: Glavni pokretači rasta intenzivne regulatorne reforme

Izvršna direktorica Savjeta stranih investitora (MFIC), Arijana Nikolić Vučinić, pojasnila je da se MFIC indeks dobija kroz šest sektorskih indeksa, koji pružaju detaljan uvid u stanje u ključnim granama crnogorske ekonomije: bankarstvu, telekomunikacijama, turizmu, trgovini, energetici i transportu.

„U ovom ciklusu, dva sektora su zabilježila rast, dok je kod četiri zabilježen pad“, navela je Nikolić Vučinić.

Govoreći o bankarstvu i finansijama, koje je sa ocjenom 7,1 zabilježilo rast u odnosu na prethodnih 7,0, istakla je da je taj sektor preuzeo vodeću poziciju.

„Sektor bankarstva i finansija preuzeo je prvo mjesto kao najbolje ocijenjeni sektor u Crnoj Gori. Kompanije iz samog sektora dale su mu još višu ocjenu, 7,4“, kazala je Nikolić Vučinić.

Kako je objasnila, glavni pokretači rasta su intenzivne regulatorne reforme, usklađivanje sa standardima Evropske unije i, posebno značajno, pristupanje Crne Gore SEPA sistemu, kao i TIPS-u.

Ipak, ukazala je i na izazove sa kojima se ovaj sektor suočava, među kojima su spori procesi naplate potraživanja kroz sudstvo, dugotrajne procedure otvaranja računa za strane investitore i nedovoljno razvijeno tržište kapitala.

Govoreći o telekomunikacijama i ICT sektoru, Nikolić Vučinić je ukazala da je ocjena smanjena sa 7,2 na 7,0.

„Nakon višegodišnje vodeće pozicije, ICT sektor bilježi blagi pad. Zanimljivo je da su kompanije koje direktno posluju u ovom sektoru ambijent ocijenile sa visokih 7,5“, navela je Nikolić Vučinić, ukazujući na značajna ulaganja u 5G i optičku infrastrukturu.

Kao glavne prepreke razvoju ovog sektora izdvojila je izrazit deficit i odliv visokokvalifikovanog IT kadra, komplikovane i dugotrajne procedure za dobijanje dozvola za izgradnju infrastrukture, kao i sporost u usklađivanju regulative sa savremenim direktivama Evropske unije.

„Pozitivan pomak zabilježen je u turizmu, čija je ocjena porasla sa 5,9 na 6,3. Turizam bilježi prvi pozitivan pomak nakon višegodišnjeg pada, zahvaljujući boljoj avio-dostupnosti i naporima na promociji destinacije“, kazala je Nikolić Vučinić.

Međutim, ukazala je na značajnu razliku između ukupne ocjene sektora i ocjene koju su dale kompanije koje u njemu posluju.

„Ocjena samih kompanija iz sektora turizma iznosi svega 4,5, što jasno pokazuje s koliko se problema neposredno susrijeću“, naglasila je Nikolić Vučinić.

Prema njenim riječima, među ključnim izazovima su deficit kvalifikovane radne snage, preopterećenost saobraćajne i komunalne infrastrukture tokom sezone, izražena sezonalnost poslovanja, nedostatak putne infrastrukture i veoma loše stanje aerodroma.

„Sektor trgovine zabilježio je pad ocjene sa 6,8 na 6,4. Riječ je o padu od 0,4 poena, usljed globalnih inflatornih pritisaka, rasta uvoznih cijena i slabljenja kupovne moći potrošača“, navela je Nikolić Vučinić.

Dodala je da se trgovci suočavaju sa komplikovanim uvoznim i carinskim procedurama, infrastrukturnim uskim grlima u distribuciji robe, kao i sivom ekonomijom i nelojalnom konkurencijom.

„Pad je zabilježen i u sektoru proizvodnje i energetike, gdje je ocjena smanjena sa 6,1 na 5,9. Uprkos velikom potencijalu i investicijama u obnovljive izvore energije (solar i vjetar), indeks bilježi pad“, navela je Nikolić Vučinić.

Kao ključne izazove izdvojila je sporo izdavanje energetskih dozvola i priključaka na mrežu, ograničene kapacitete prenosne mreže, usku bazu domaćih dobavljača i deficit inženjerskog kadra.

„Najlošije rezultate zabilježio je sektor transporta i logistike, čija je ocjena pala sa 6,3 na 5,7. Ovo je najniže ocijenjeni sektor u 2026. godini“, istakla je Nikolić Vučinić.

Kako je navela, najveće prepreke njegovom razvoju predstavljaju zastarjela željeznička mreža, nedovoljno iskorišćeni potencijali Luke Bar, loša aerodromska infrastruktura, duga zadržavanja na graničnim prelazima i spora digitalizacija carinskih procedura.

„Ovi sektorski indeksi nam jasno ukazuju gdje su reforme dale konkretne rezultate, a gdje je neophodno hitno uklanjanje administrativnih i infrastrukturnih barijera kako bismo osigurali budući rast“, poručila je Nikolić Vučinić.

Govoreći o preporukama iz Bijele knjige, Nikolić Vučinić je kazala da MFIC svake godine daje pregled izazova, odnosno barijera koje kompanije prepoznaju tokom poslovanja.

„Neke od ovih barijera zahtijevaju značajno vrijeme za rješavanje, dok bi značajan broj njih mogao veoma lako da se prevaziđe“, istakla je Nikolić Vučinić.

Pojasnila je da Bijela knjiga za 2026. godinu sadrži ukupno 70 preporuka, od kojih je 18 novih, dok su 52 preporuke iz prethodnog perioda, čiji se status aktivno prati.

„Prema informacijama koje je MFIC dobio od resornih ministarstava i institucija, sedam preporuka je u potpunosti riješeno, što je znatno više nego prošle godine“, navela je Nikolić Vučinić.

Dodala je da je kod 37 preporuka zabilježen određeni napredak, dok kod osam nije napravljen nikakav pomak.

„Ukoliko Crna Gora stvarno želi da unaprijedi svoj ekonomski prostor, neophodno je odlučno nastaviti s rješavanjem upravo ovih barijera“, zaključila je Nikolić Vučinić.

Mulešković: Ocijenjeno 18 ekonomskih parametara

Stručni saradnik Mirza Mulešković, predstavljajući rezultate istraživanja sprovedenog među 34 kompanije članice Savjeta, kazao je da je ove godine ocijenjeno 18 ekonomskih parametara, na skali od jedan do deset.

„U ovogodišnjoj Bijeloj knjizi ocijenili smo 18 ekonomskih parametara. Od 17 koje možemo uporediti s prošlom godinom, šest je bolje ocijenjeno, devet slabije, a dva su ostala na istom nivou“, naveo je Mulešković.

Prema njegovim riječima, važno je analizirati i pojedinačne faktore, jer se iza relativno stabilnih ukupnih ocjena često kriju značajne razlike u iskustvima kompanija.

„Nekad ukupna ocjena djeluje stabilno, a ispod nje vidimo da je jedna usluga postala dostupnija, dok je drugi postupak kompanijama postao teži. Upravo te razlike nam govore gdje treba usmjeriti pažnju“, istakao je Mulešković.

Najveći rast među ekonomskim parametrima zabilježen je u oblasti digitalizacije javnih usluga, čiji je indeks porastao sa pet na 5,4.

Dostupnost digitalnih servisa poboljšana je sa pet na 5,8, dok je regulatorni okvir za digitalne usluge ocijenjen sa šest, u odnosu na prošlogodišnjih 5,4.

Mulešković je ukazao da kompanije prepoznaju napredak u dostupnosti elektronskih usluga, ali da i dalje postoji ograničen broj složenijih administrativnih postupaka koji se mogu u potpunosti završiti onlajn.

Kapaciteti institucija za pružanje digitalnih usluga ocijenjeni su sa 4,9, što, kako je objasnio, ukazuje na prostor za dodatna unapređenja kako bi digitalizacija donijela i konkretnu uštedu vremena za privredu.

Slična kretanja zabilježena su i u sektoru razvoja nekretnina, koji je ukupno ocijenjen sa 6,1. Dok je dostupnost podataka putem interneta poboljšana sa 5,9 na 6,2, ocjena postupaka izdavanja građevinskih dozvola pala je sa 5,5 na 4,7.

„Investitoru je korisno što lakše može da dođe do podataka o nepokretnosti. Ali kada planira početak radova, finansiranje i angažovanje izvođača, mora da zna i kada može da očekuje dozvolu“, kazao je Mulešković.

Ukazao je da je efikasnost javne uprave dobila ukupnu ocjenu 4,6, najnižu među analiziranim ekonomskim parametrima.

„Iako je ocjena jednakog tretmana privrednih subjekata porasla sa 4,1 na pet, a saradnje između institucija sa 4,1 na 4,5, odnos kvaliteta i troškova javnih usluga ostao je na nivou od 4,1“, naveo je Mulešković.

On je kazao da kompanije među problemima posebno izdvajaju prekoračenje rokova, različita tumačenja propisa i potrebu da se ista dokumentacija dostavlja više puta.

„Za preduzeće koje planira investiciju, neizvjesnost oko toga ko je nadležan i kada će dobiti odgovor otežava planiranje cijelog projekta“, upozorio je Mulešković.

Ukazao je da je u oblasti vladavine prava ukupna ocjena smanjena sa 5,3 na 5,2.

„Nediskriminacija u sudskim postupcima bolje je ocijenjena, sa pet na 5,5, dok je ocjena dozvola i licenci pala sa pet na 4,8, a privremenog boravka i radnih dozvola sa 5,6 na 5,1“, rekao je Mulešković.

Posebno je ukazao na dužinu trajanja privrednih sporova, koja je i ove godine ocijenjena sa svega 3,6.

„Dok firma čeka rješenje spora, naplata potraživanja može biti neizvjesna. To direktno utiče na odluku o tome koliko novca može da izdvoji za širenje poslovanja ili novo zapošljavanje“, objasnio je Mulešković.

Indeks ljudskog kapitala ostao je na prošlogodišnjem nivou od 5,6, ali su pojedinačni pokazatelji zabilježili različita kretanja.

Razvoj vještina bolje je ocijenjen, sa 5,2 na 5,6, dok je dostupnost stručnog kadra pala sa 5,4 na 5,2. Slabiju ocjenu dobila je i saradnja privrede i obrazovnih institucija, koja je sa 5,3 smanjena na 5,1.

Mulešković je istakao da kompanije i dalje imaju poteškoće u pronalaženju zaposlenih sa praktičnim i tehničkim vještinama, posebno u IT sektoru, inženjerstvu i turizmu.

„Kada firma uvodi novu tehnologiju ili planira da proširi poslovanje, mora da zna da može da pronađe i zadrži ljude koji će taj posao iznijeti“, poručio je Mulešković.

Pojasnio je da je u oblasti oporezivanja ukupna ocjena blago porasla sa 5,7 na 5,8.

„Poreske olakšice za određene sektore bolje su ocijenjene, sa 5,1 na 5,4, dok je ocjena ostalih parafiskalnih nameta porasla sa 5,5 na 5,7. Novi informacioni sistem Poreske uprave prvi put je ocijenjen i dobio je 5,3“, kazao je Mulešković.

Istovremeno je, kako je dodao, blago smanjena ocjena usklađenosti zakonskih i podzakonskih rješenja.

Mulešković je naglasio da su kompanijama, uz efikasne elektronske servise, potrebna i jasna, međusobno usklađena pravila koja omogućavaju predvidivo ispunjavanje poreskih obaveza

„Indeks javnih nabavki pao je sa 5,9 na 5,5, uprkos poboljšanju pojedinih pokazatelja. Digitalni servisi ocijenjeni su sa 6,3, u odnosu na prošlogodišnjih 5,6, dok je transparentnost postupaka porasla sa 5,3 na 5,8. Pravovremenost postupaka i nivo konkurencije, koji su ove godine prvi put posebno ocjenjivani, dobili su po 5,3. Ukupna ocjena u oblasti neformalne ekonomije pala je sa 5,3 na 4,9“, naveo je Mulešković.

Kazao je da iako je regulatorni okvir bolje ocijenjen, sa 5,6 na 5,8, ocjena rada inspekcija smanjena je sa pet na 4,8.

Mulešković je ukazao na značaj dosljedne primjene propisa, kako bi kompanije koje posluju u skladu sa zakonom imale ravnopravne uslove na tržištu.

„Firma koja prijavljuje radnike, izdaje račune i uredno izmiruje obaveze ima troškove koje neformalni konkurent izbjegava. Za tu firmu kvalitet propisa ima puni efekat kada se isti zahtjevi dosljedno primjenjuju na sve učesnike na tržištu“, kazao je Mulešković.

Prema njegovim riječima, indeks inovacija i transfera tehnologija blago je smanjen sa 5,4 na 5,3, iako je dostupnost savremenih tehnologija bolje ocijenjena, sa pet na 5,8.

„Ulaganja u istraživanje i razvoj, uprkos blagom poboljšanju, ostala su najslabije ocijenjen faktor u toj oblasti, sa 4,6“, rekao je Mulešković.

Istakao je da je ovogodišnja Bijela knjiga prvi put obuhvatila i spremnost kompanija i poslovnog ambijenta za jedinstveno tržište Evropske unije, koja je ukupno ocijenjena sa 5,9.

„Primjena evropskih standarda u poslovanju dobila je ocjenu 5,6, ekonomska konkurentnost 5,3, a spremnost javne uprave 5,1“, precizirao je Mulešković.

Objasnio je da pristup evropskom tržištu ne zavisi samo od sposobnosti preduzeća da ispune propisane standarde, već i od dostupnosti testiranja, sertifikacije i institucionalne podrške.

„U praksi, preduzeće koje želi da plasira proizvod na evropsko tržište mora da ispuni standard i da može da dokaže da ga ispunjava“, naveo je Mulešković.

Sumirajući rezultate istraživanja, Mulešković je podsjetio da je ukupni MFIC indeks blago smanjen sa 6,5 na 6,4.

Prema njegovim riječima, najveći napredak ostvaren je u digitalizaciji javnih usluga, dok neefikasnost javne administracije, dugotrajnost privrednih sporova i nedostatak stručnog kadra i dalje predstavljaju prepreke za planiranje novih ulaganja.

Menadžer za komunikacije i odnose s javnošću u MFIC-u Nemanja Boljević podsjetio je da ta poslovna asocijacija skoro dvije decenije okuplja isključivo međunarodne kompanije koje posluju u Crnoj Gori, a da kompanije članice Savjeta generišu 21 odsto BDP-a i zapošljavaju skoro šest hiljada ljudi.