EK: Crna Gora se približava završnoj fazi pristupnog procesa

Crna Gora je ostvarila izuzetan napredak na putu ka pristupanju Evropskoj uniji, privremeno zatvorivši do sada 21 pregovaračko poglavlje, a kontinuirani reformski napori i široki politički konsenzus ostaju od ključnog značaja za njenu evropsku budućnost, saopštila je Evropska komisija.

Iz EK su, povodom usvajanja Paketa proširenja 2026, koji sadrži izvještaje za države kandidatkinje za pristupanje Uniji, kazali da bi uz saglasnost država članica EU, Crna Gora mogla privremeno zatvoriti preostala poglavlja do kraja ove godine.

“Rad na Ugovoru o pristupanju Crne Gore, koji je već u toku, zajedno sa usvajanjem zaključaka Savjeta EU o finansijskom paketu za pristupanje zemlje Uniji, potvrđuje da se Crna Gora približava završnoj fazi pristupnog procesa”, istakli su.

U Izvještaju za Crnu Goru navodi se da je država ispunila sva završna mjerila i dostigla završnu fazu pristupnih pregovora sa EU, ali je neophodno održati politički konsenzus i tempo reformi kako bi pripreme za članstvo bile završene na vrijeme.

Ističe se da je ostvaren dobar napredak u pravosuđu, ali treba nastaviti jačati njegovu nezavisnost, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i slobodi medija. Ukazuje se da je broj pravosnažnih osuđujućih presuda u predmetima visoke korupcije i dalje nizak i mora se povećati.

Iz EK poručuju da raste zabrinutost zbog snažnog spoljnog uticaja na medije u Crnoj Gori, dok su najranjivije društvene grupe i dalje izložene diskriminaciji, govoru mržnje i zločinima iz mržnje.

„Dugotrajna suđenja i česta odlaganja ročišta ostaju problemi u procesuiranju organizovanog kriminala“, piše u izvještaju.

Napredak u razvoju funkcionalne tržišne ekonomije, „Euro model“ rizik za javne finansije

U ekonomskom dijelu se navodi da je Crna Gora ostvarila dobar napredak u razvoju funkcionalne tržišne ekonomije i dostigla dobar nivo pripremljenosti u toj oblasti. Međutim, Komisija upozorava da bi najavljene reforme u okviru „Euro modela“ mogle predstavljati značajan rizik za održivost javnih finansija i spoljnu ravnotežu, dok fiskalne ranjivosti i dalje postoje zbog visokih obaveznih rashoda, nedjelotvornih fiskalnih pravila i velikih potreba za refinansiranjem duga.

EK ukazuje i na visok deficit tekućeg računa, slabe izvozne rezultate i nedovoljnu konkurentnost domaće privrede, preporučujući vlastima da ograniče javnu potrošnju, povećaju prihode i obezbijede dosljedno poštovanje fiskalnih pravila.

Kad je riječ o „Euro modelu“, koji predviđa značajno povećanje minimalnih zarada i penzija od januara 2027. godine, uz dodatno smanjenje poreskog opterećenja na rad, EK smatra da to ipak treba dodatno procijeniti, naročito nakon konsultacija sa zainteresovanim stranama koje su u toku.

Navodi se da je ekonomski rast usporio tokom 2025. godine, uz nastavak slabih izvoznih rezultata, prije nego što je ponovo ubrzan u drugom kvartalu 2026. godine.

„Budžetski deficit premašio je cilj postavljen za 2025. godinu, dok fiskalne ranjivosti i dalje postoje zbog nedjelotvornih fiskalnih pravila, visokog nivoa obaveznih rashoda i velikih potreba za refinansiranjem duga“, piše u izvještaju.

Dodaje se da je okvir fiskalnog upravljanja ojačan, naročito uspostavljanjem Fiskalnog savjeta, a visok deficit tekućeg računa platnog bilansa i dalje je prisutan, pri čemu je prilivima stranih direktnih investicija pokrivena tek oko trećina tog deficita.

„Situacija na tržištu rada nastavila je da se poboljšava, iako su strukturni problemi i dalje prisutni, poput visokih stopa nezaposlenosti mladih i dugoročne nezaposlenosti. Bankarski sektor ostao je dobro kapitalizovan i likvidan, dok je kreditna aktivnost ubrzana“.

Ograničiti javnu potrošnju

Dobar napredak, kako je ocijenjeno, ostvaren je u unapređenju poslovnog ambijenta i sprovođenju reforme preduzeća u državnom vlasništvu.

Preporuke Evropske komisije iz prošle godine uglavnom su sprovedene, a kako bi unaprijedila funkcionisanje tržišne ekonomije, Crna Gora bi posebno trebalo da ograniči javnu potrošnju, uključujući stavljanje rashoda za zarade u srednjoročni okvir, i sprovede mjere za povećanje prihoda kako bi obezbijedila poštovanje fiskalnih pravila, zaduži Fiskalni savjet da razmotri predlog budžeta za 2027. godinu, sprovede nove zakone o preduzećima u državnom vlasništvu i o budžetu i fiskalnoj odgovornosti.