Ovaj startap zamrzava koštanu srž preminulih donora kako bi spasavao živote oboljelih od kancera
Montrejlu Muru (Montrail Moore) bilo je 48 godina kada mu je prošle godine dijagnostikovana leukemija. Ljekari u zdravstvenoj ustanovi Frensiskan helt (Franciscan Health) u Indijanapolisu saopštili su mu loše vijesti: bolest je bila agresivna. Nadali su se da će moći da obave transplantaciju koštane srži, postupak u kojem zdrave ćelije donora zamjenjuju oštećene ćelije pacijenta. Međutim, odgovarajućeg donora nije bilo ni među članovima njegove porodice ni u registru živih donora.
Potom je Mur od svog onkologa saznao za novu, naprednu mogućnost liječenja: transplantaciju koštane srži preminulog donora, koja je prethodno zamrznuta i sačuvana u biobanci u Indijanapolisu.
U januaru je podvrgnut tom zahvatu, nakon čega je njegovo zdravstveno stanje počelo da se poboljšava. Dan transplantacije sada smatra svojim novim rođendanom.
„To mi je dalo novi život“, kazao je za Forbes.
Murova transplantacija jedna je od 29 procedura obavljenih korišćenjem koštane srži kompanije Osium helt (Ossium Health), startapa koji je razvio pionirsku tehnologiju za izdvajanje koštane srži od preminulih donora i njeno zamrzavanje.
Sve transplantacije, sprovedene u okviru kliničkih ispitivanja ili programa liječenja iz saosjećanja, bile su uspješne. Ranije ove godine kompanija sa sjedištem u San Francisku prvi put je liječila i pedijatrijskog pacijenta, dječaka od 14 godina.
Osium se sada priprema da u februaru naredne godine počne komercijalnu primjenu koštane srži preminulih donora u liječenju karcinoma krvi, a potom i da razvija druge terapije zasnovane na matičnim ćelijama.
„Mnogo ljudi nam je govorilo da je ono što radimo ludost, a posebno su nam to govorili ljekari“, kazao je suosnivač i izvršni direktor kompanije Kevin Koldvel (Kevin Caldwell).
„Ljekari nikada nijesu razmatrali mogućnost uzimanja koštane srži od preminulog donora i jednostavno su pretpostavljali da ona neće biti dovoljno kvalitetna ili da postupak neće funkcionisati.“
Tehnologija koja bi mogla promijeniti transplantaciju koštane srži
Srce i pluća moraju biti transplantirani u roku od nekoliko sati nakon smrti donora i ne mogu se zamrzavati zbog oštećenja koja nastaju tokom zamrzavanja i odmrzavanja. Istraživanja koja bi to mogla omogućiti još su u toku.
Koštana srž, međutim, može se uspješno zamrznuti zahvaljujući jedinstvenim svojstvima matičnih ćelija.
Ipak, ljekari su se tradicionalno oslanjali na žive donore i bilo ih je potrebno uvjeriti da korišćenje zamrznute koštane srži ne nosi dodatne rizike za pacijente.
Svaka transplantacija koštane srži podrazumijeva značajne rizike, uključujući bolest kalema protiv domaćina, odnosno reakciju u kojoj donorske ćelije napadaju organizam primaoca, kao i moguće oštećenje organa.
Prije deset godina Koldvel, danas četrdesetogodišnji bivši konsultant kompanije Mekinsi (McKinsey) za zdravstveni sektor, udružio se sa stručnjakom za krioprezervaciju Erikom Vudsom (Erik Woods), koji danas ima 54 godine.
Vjerovali su da bi čuvanje koštane srži preminulih donora, materijala koji su organizacije za doniranje organa ranije odbacivale, moglo spasavati živote pacijenata omogućavajući im brže liječenje, bez dugotrajnog čekanja odgovarajućeg donora.
Od tada je Osium prikupio 158 miliona dolara investicija, uključujući ulaganja fondova First Round Capital i General Catalyst. Prilikom posljednje investicione runde 2023. godine kompanija je procijenjena na 300 miliona dolara.
Očekuje se da će njeni prihodi ove godine dostići 35 miliona dolara, što je rast od 75 odsto u odnosu na prošlogodišnjih 20 miliona.
Koldvel procjenjuje da će naredna godina biti prekretnica, uz prihode veće od 120 miliona dolara.
Očekuje i da će broj transplantacija premašiti 60 naredne godine, a približiti se broju od 200 u 2028. Dugoročni cilj je liječenje više od 10.000 pacijenata godišnje, kako se budu povećavale zalihe koštane srži i spremnost ljekara da koriste ovu tehnologiju.
Koštana srž koju Osium trenutno obezbjeđuje ne podliježe posebnom regulatornom režimu američke Uprave za hranu i ljekove (FDA), jer je ta agencija utvrdila da za nju važe ista pravila kao i za koštanu srž živih donora.
Ipak, kompanija je odlučila da sprovede klinička istraživanja kako bi prikupila podatke koji bi ljekare uvjerili u djelotvornost i bezbjednost postupka.
Dosadašnji nalazi pokazali su da njihova koštana srž nije samo jednako kvalitetna kao srž živih donora, već bi mogla biti i bolja.
Razlog je to što tijela pršljenova, koštani djelovi kičmenog stuba, sadrže izuzetno bogate zalihe aktivne crvene koštane srži.
Kod živih donora ljekari ne mogu uzimati koštanu srž iz tog područja, jer bi zahvat na kičmi bio previše rizičan. Umjesto toga, ona se uglavnom uzima iz zadnjeg dijela karlične kosti.
Do sada je koštana srž kompanije Osium korišćena za liječenje karcinoma krvi i, u jednom slučaju, teške aplastične anemije, rijetkog i ozbiljnog stanja u kojem koštana srž prestaje da proizvodi dovoljno novih krvnih ćelija.
Koldvel i Vuds razmatraju i mogućnosti razvoja različitih verzija ovog proizvoda, na primjer promjenom odnosa pojedinih vrsta ćelija, kako bi se koristio za liječenje drugih bolesti.
Pored koštane srži, Osium koristi i preostali koštani materijal za proizvodnju zamrznutih koštanih graftova pod nazivom OssiGraft, namijenjenih popravci, zamjeni i rekonstrukciji kičme, karlice i ekstremiteta u ortopedskoj hirurgiji.
Kompanija je 2024. godine potpisala i ugovor vrijedan do 125 miliona dolara sa američkom federalnom Agencijom za napredna biomedicinska istraživanja i razvoj (BARDA), kojim je predviđeno skladištenje koštane srži za slučaj radiološke ili nuklearne vanredne situacije.
Ovi rezultati pomogli su Osiumu da se nađe na ovogodišnjoj Forbesovoj listi Next-Billion Dollar Startups, koja obuhvata kompanije za koje se procjenjuje da imaju najveće izglede da dostignu vrijednost od milijardu dolara.
„Oslobađanje potencijala koštane srži izuzetno je značajno“, kazao je Lorens Barkli (Lawrence Barclay), upravljački partner investicionog fonda Manta Ray, koji je osnovao poljski milijarder Sebastijan Kulčik (Sebastian Kulczyk) i koji je investirao u Osium.
„Drugi djelovi ljudskog tijela već se pametno koriste. Sa koštanom srži to nije bio slučaj.“
Jedan donor može pomoći trojici pacijenata
U prvoj svjetskoj biobanci koštane srži u Indijanapolisu, zaposleni Osiuma, obučeni u bijela zaštitna odijela nalik svemirskim, sa zaštitnim naočarima i metalnim rukavicama, hirurškim testerama obrađuju kosti uzete iz kičmenog stuba preminulog donora.
Dolazak do koštane srži i njeno bezbjedno izdvajanje spor je i zahtjevan proces.
Na kraju postupka, koji traje između četiri i šest sati, dobijaju se kese ispunjene svijetlocrvenom tečnošću.
One se potom smještaju u velike rezervoare koji mogu čuvati do 850 kesa na temperaturi od minus 150 stepeni Celzijusa, sve dok ne budu potrebne pacijentima.
Koštana srž jednog donora u prosjeku može se koristiti za liječenje tri pacijenta.
Osium ima 15 patenata koji se odnose na postupak izdvajanja i skladištenja koštane srži.
„Morate biti izuzetno pažljivi u svakom koraku procesa“, kazao je Vuds.
„Od ovih ćelija očekujemo da izgrade imuni sistem pacijenta za ostatak njegovog života. U tome je snaga transplantacije matičnih ćelija, ali ako ne obezbijedite kvalitetne ćelije, postupak neće uspjeti.“
Zbog složenosti procedure, Osium trenutno može obraditi materijal od samo četiri donora dnevno.
Sljedeći izazov je povećanje kapaciteta.
U biobanci u Indijanapolisu Koldvel pokazuje mašinu čiji radni dio podsjeća na veliki komad čelične vune.
Koristiće se za uklanjanje nepotrebnog materijala sa kostiju, čime bi vrijeme obrade moglo biti skraćeno za 30 minuta.
Koldvel vjeruje da bi tehnološka unapređenja mogla skratiti pripremu na dva sata, omogućavajući postrojenju u Indijanapolisu da godišnje obradi materijal od nekoliko hiljada donora i pomogne hiljadama dodatnih pacijenata.
„Ideja je da tokom naredne decenije postanemo vodeći izvor ćelija koštane srži za transplantacije i poboljšamo ishode liječenja pacijenata“, rekao je.
Od trgovca valutama do osnivača biotehnološke kompanije
Koldvel je odrastao u američkoj saveznoj državi Tenesi.
Njegovi roditelji bili su veoma mladi kada se rodio – otac je imao 19, a majka 16 godina.
Veliki dio djetinjstva proveo je putujući iz Nešvila, gdje je porodica živjela, do farme djeda i bake po ocu, u ruralnom dijelu zapadnog Tenesija.
Bio je prvi član porodice koji je upisao fakultet.
Studirao je fiziku i ekonomiju na Masačusetskom tehnološkom institutu (MIT), a zatim završio pravo na Harvardu.
„Zainteresovao sam se za astrofiziku jer sam noću bio sam pod zvijezdama i imao teleskop“, prisjeća se.
Međutim, Koldvel je odlučio da ne želi da bude ni fizičar ni pravnik.
Nakon studija pridružio se prijatelju u investicionom fondu Bridžvoter asosijejts (Bridgewater Associates), koji je osnovao Rej Dalio (Ray Dalio), gdje je tokom finansijske krize 2012. radio kao trgovac valutama.
Dvije godine kasnije ponovo je promijenio profesionalni pravac i pridružio se timu za zdravstvo konsultantske kompanije Mekinsi, gdje je savjetovao velike farmaceutske kompanije koje su razmatrale akvizicije.
U to vrijeme počeli su da se razvijaju novi imunološki pristupi liječenju kancera.
Iako su terapije poput CAR-T, koje koriste genetski izmijenjene imune ćelije, predstavljale veliki iskorak, bile su složene i skupe.
Jedan tretman zahtijevao je uzimanje imunih ćelija pacijenta, njihovu genetsku modifikaciju i ponovno unošenje u organizam.
Takav složen, individualno prilagođen postupak ponekad može koštati više od milion dolara.
„Smatrao sam da je industriji potreban pristup osmišljen za masovnu primjenu, koji bi omogućio liječenje stotina hiljada, a vremenom možda i miliona pacijenata“, kazao je Koldvel.
Vuds, danas glavni naučni direktor Osiuma, imao je stručnu podlogu u krioprezervaciji i matičnim ćelijama.
Doktorirao je biomedicinski inženjering na Univerzitetu Perdju (Purdue), a potom završio postdoktorsko usavršavanje na Medicinskom fakultetu Univerziteta Indijana, gdje se bavio unapređenjem metoda izdvajanja i zamrzavanja matičnih ćelija iz krvi pupčane vrpce.
Prije Osiuma bio je suosnivač kompanije General BioTechnology, koja je upravljala komercijalnom kriobankom i koju je 2012. preuzela kompanija za medicinsku opremu Kuk medikal (Cook Medical), u vlasništvu milijarderske porodice Kuk.
„Zapravo sam njima prvo predložio ideju Osiuma“, kazao je Vuds.
„Poslao sam im mnogo mejlova, ali su rekli: ‘Ne, ne želimo time da se bavimo.’“
Svijet stručnjaka zainteresovanih za krioprezervaciju relativno je mali, a Koldvel i Vuds upoznali su se preko organizacije Organ Preservation Alliance, čijem je osnivanju Koldvel pomogao dok je još radio u Mekinsiju.
Na sastanku na Stanfordu 2015. počeli su da razgovaraju o mogućnostima očuvanja koštane srži i odlučili da godinu kasnije zajedno pokrenu Osium.
„Vrlo brzo smo postali izuzetno bliski, gotovo kao braća“, rekao je Vuds.
Treći suosnivač, Sebastijan Giva (Sebastian Giwa), napustio je kompaniju 2018. godine.
Obojica osnivača posvećena su fizičkoj aktivnosti.
Vuds je licencirani lični trener i trostruki maratonac, koji trenira pet dana sedmično.
Koldvel je smanjio tjelesnu težinu sa 240 na 190 funti, odnosno sa oko 109 na 86 kilograma, a sada svakodnevno pješači oko 3,2 kilometra do posla i nazad, noseći ranac težak približno 23 kilograma.
U kancelariji Osiuma Koldvel pokazuje fotografije na zidu na kojima je prikazan sa različitom tjelesnom težinom.
„Misija naše kompanije je unapređenje zdravlja i dugovječnosti ljudi. Šta bi značilo da tu misiju zaista usvojimo i živimo u skladu s njom?“, pita se.
Problem pronalaženja odgovarajućeg donora
Pokojni dobitnik Nobelove nagrade E. Donal Tomas (E. Donnall Thomas) obavio je prvu transplantaciju koštane srži još 1956. godine.
Do danas je više od 1,5 miliona ljudi širom svijeta prošlo kroz takvu proceduru.
„To je prvobitna imunoterapija, mnogo prije svih ovih novih, spektakularnih ljekova koje danas imamo u onkologiji“, kazao je doktor Sejger Patel (Sager Patel), vanredni profesor medicine na Institutu za kancer Hantsmen (Huntsman Cancer Institute), koji je sarađivao sa Osiumom na kliničkim ispitivanjima.
Međutim, oslanjanje na žive donore donosi velike probleme.
Najmanje 70 odsto pacijenata kojima je potrebna transplantacija koštane srži nema odgovarajućeg donora među članovima porodice i mora da traži nesrodnog donora.
Iako ljekari mogu pretraživati registre, ne uspijevaju svi pacijenti da pronađu odgovarajuću osobu.
Izgledi su posebno loši za pacijente afričkog i južnoazijskog porijekla, zbog nedovoljne raznolikosti među registrovanim donorima.
Problem predstavlja i vrijeme.
Pacijenti oboljeli od kancera kojima je hitno potrebna transplantacija možda ne mogu čekati dva do četiri mjeseca, koliko može trajati pronalaženje živog donora.
Osium se obavezuje da će koštanu srž dostaviti pacijentima u roku od 72 sata.
„Mnogi pacijenti dožive povratak bolesti ili umru dok traže donora“, kazao je Koldvel.
Kompaniju pokrenuli uz minimalan kapital
Koldvel i Vuds započeli su posao sa veoma ograničenim sredstvima, iznajmivši prostor u zadnjem dijelu laboratorije jednog prijatelja.
Koldvel je 2016. prikupio 650.000 dolara od fonda First Round Capital.
Povukao je novac sa svog penzionog računa, dok je Vuds prodao kuću.
„U mojoj porodici nije bilo bogatstva na koje sam mogao da se oslonim“, rekao je Koldvel.
„Nijesam imao bogatog strica koji bi mogao da pomogne. Sve je bilo pitanje uspjeha ili propasti.“
Godine 2018. Osium je prikupio deset miliona dolara u investicionoj rundi serije A, koju je predvodio First Round.
Sljedeći korak bio je obezbjeđivanje kičmenih stubova preminulih donora kako bi mogli da eksperimentišu sa izdvajanjem i zamrzavanjem koštane srži.
Za to im je bila potrebna saglasnost neke od 55 neprofitnih organizacija u SAD koje se bave pribavljanjem organa nakon smrti registrovanih donora.
Koldvel je ranije upoznao izvršnog direktora jedne od tih organizacija, LifeGift iz Hjustona, koja je 2016. pristala na saradnju.
Potom je počeo da putuje širom zemlje i sastaje se sa rukovodiocima drugih organizacija u Koloradu, Tenesiju, Arizoni i drugim saveznim državama.
Često je bilo potrebno više sastanaka da bi prevazišao birokratske prepreke i uvjerio ih da startapu mogu povjeriti tako osjetljiv posao.
Ipak, organizacije su bile otvorene za ideju.
„Objašnjavao sam koliko nedostaje koštane srži i kako pacijenti svakodnevno umiru, dok se taj materijal, umjesto da se koristi, zakopava ili spaljuje“, prisjeća se Koldvel.
„Ako je vaša misija da donacija organa spašava živote, a vi jedan njen dio bacate, kako možete reći ne? Gotovo svi su pristali.“
Danas Osium sarađuje sa 60 odsto organizacija za doniranje organa u SAD, što predstavlja približno 7.000 do 8.000 potencijalnih donora godišnje.
„On je izuzetno, izuzetno briljantan“, kazala je Dori Dils (Dorrie Dils), izvršna direktorica organizacije Gift of Life Michigan, koja sada sarađuje sa Osiumom.
„Ovo je prilika da porodicama donora ponudimo mogućnost da njihova donacija promijeni živote hiljada ljudi.“
Godine 2024. prvu transplantaciju koštane srži preminulog donora dobila je 68-godišnja žena iz Detroita oboljela od leukemije, za koju nije bilo drugih dostupnih mogućnosti liječenja.
„Teorijski smo znali da će funkcionisati, ali dok ne dođete do prvog pacijenta, ne možete biti mirni“, rekao je Vuds.
„Ona je bila naš pravi pionir.“
Ambicije: Liječenje autoimunih bolesti i produženje života
Osium je sada usredsrijeđen na pripreme za komercijalnu primjenu svoje koštane srži, kako bi ljekari mogli da je koriste za transplantacije svojih pacijenata.
Međutim, Koldvel i Vuds imaju mnogo ambicioznije dugoročne planove.
Jedna od mogućnosti jeste korišćenje koštane srži za smanjenje rizika od odbacivanja presađenih organa.
Kompanija se nada i proširenju primjene izvan liječenja kancera, uključujući anemiju srpastih ćelija, koja pogađa osam miliona ljudi širom svijeta, kao i autoimune bolesti poput dijabetesa tipa 1.
Zbog značajnih rizika, transplantacija koštane srži uglavnom se koristi kao posljednja mogućnost liječenja ozbiljnih bolesti, koje su često smrtonosne.
„Teorijski, svaka bolest imunog sistema mogla bi se izliječiti transplantacijom koštane srži. Ključno je dokazati da neželjeni efekti nijesu veći od koristi“, kazao je Koldvel.
„Želimo da bolesti krvi i imunog sistema postanu stvar prošlosti.“
Koldvel se nada da bi zamrznuta koštana srž jednog dana mogla da se koristi i za produženje životnog vijeka, ali smatra da je takva primjena vjerovatno udaljena najmanje deset godina.
„Zamišljamo osobu koja je generalno zdrava, ali ima oko 70 godina. Koristili bismo buduću, unaprijeđenu transplantaciju i praktično vratili njen imuni sistem na nivo osobe od 25 godina“, objasnio je.
Na pitanje da li bi i sam želio da na taj način podmladi svoj imuni sistem, odgovorio je:
„O, da. Bez ikakve sumnje.“
Amy Feldman, Forbes
This Startup Is Freezing Bone Marrow From Deceased Donors To Save Cancer Patients’ Lives