Koji milijarderi će platiti najviše ako Kalifornija uvede porez na bogatstvo?

Stotine milijardera koji žive u Kaliforniji mogle bi biti obuhvaćene jednokratnim porezom na bogatstvo ako građani odobre tu mjeru na izborima u novembru. Predlog predviđa oporezivanje njihove neto imovine po stopi od pet odsto, a Forbes je izračunao da bi samo deset najbogatijih milijardera u toj američkoj saveznoj državi zajedno moglo da plati 31,5 milijardi dolara.

Najveći poreski račun mogao bi da dobije izvršni direktor kompanije Meta Mark Zakerberg (Mark Zuckerberg).

Forbes je za obračun koristio procjene njihovog bogatstva sa Forbesove liste milijardera u realnom vremenu, zaključno sa jutrom 27. oktobra.

Od tih iznosa oduzeta je vrijednost nekretnina, koje se prema predloženim pravilima ne bi uključivale u obračun poreza.

Zakerberg bi platio gotovo 11 milijardi dolara

Mark Zakerberg – procijenjeni porez: 10,9 milijardi dolara

Izvršni direktor Mete trenutno je najbogatiji stanovnik Kalifornije, nakon što su neki od vodećih milijardera, poput suosnivača Gugla (Google) Sergeja Brina (Sergey Brin) i Lerija Pejdža (Larry Page), napustili tu saveznu državu.

Zakerberg, međutim, prema medijskim izvještajima, namjerava da ostane.

Razlog je dogovor koji je postigao sa upravnim odborom Mete.

Prema tom aranžmanu, Zakerberg je pristao da ne napušta Kaliforniju, dok se kompanija obavezala da će uvesti novu klasu akcija koju bi mogao da prodaje kako bi platio porez na bogatstvo koje premašuje 200 milijardi dolara.

Džensen Huang (Jensen Huang) – procijenjeni porez: 9,5 milijardi dolara

Izvršni direktor Envidije (Nvidia), čije bogatstvo Forbes procjenjuje na više od 170 milijardi dolara, zapravo je javno podržao predloženi porez na bogatstvo.

U razgovoru za CBS rekao je da mu „ne smeta da plaća poreze“ i da mogućnost da ih plaća smatra „privilegijom“.

„Ne plašim se plaćanja poreza. Plašim se samo siromaštva“, poručio je Huang.

Erik Šmit (Eric Schmidt) – procijenjeni porez: 1,8 milijardi dolara

Bivši izvršni direktor Gugla mogao bi da plati gotovo dvije milijarde dolara poreza na bogatstvo koje premašuje 30 milijardi dolara.

Šmit je jedan od najistaknutijih protivnika predloženog poreza.

Zajedno sa Sergejem Brinom, spada među milijardere koji su potrošili najviše novca na kampanju protiv ove mjere.

Prema pisanju Njujork tajmsa (The New York Times), Šmit je donirao približno 40 miliona dolara političkom komitetu koji se protivi uvođenju poreza.

Sljedeći najbogatiji milijarderi koji bi mogli da plate najveće iznose poreza, a koji se nijesu javno izjasnili o predlogu, jesu:

• Henri Samueli (Henry Samueli), suosnivač kompanije Broadcom – procijenjeni porez od 1,6 milijardi dolara.
• Robert Pera, osnivač i izvršni direktor kompanije Ubiquiti – 1,5 milijardi dolara.
• Džon Tu (John Tu), suosnivač i izvršni direktor kompanije Kingston Technology – 1,4 milijarde dolara.
• Dejvid San (David Sun), suosnivač i operativni direktor kompanije Kingston Technology – 1,4 milijarde dolara.
• Greg Brokmen (Greg Brockman), suosnivač i predsjednik kompanije OpenAI – 1,3 milijarde dolara. Brokmen je uložio milione dolara u kampanje povezane sa novembarskim izborima za Kongres, ali ne i u kampanju o ovom poreskom pitanju.
• Bret Adkok (Brett Adcock), osnivač i izvršni direktor kompanije Figure – 1,2 milijarde dolara.

Džon Dor (John Doerr) – procijenjeni porez: 1,1 milijardu dolara. Investitor u kompanije visokog potencijala rasta, koji je deseta najbogatija osoba u Kaliforniji, takođe je do sada potrošio oko 40 miliona dolara na protivljenje porezu na bogatstvo. To pokazuju podaci o finansiranju kampanja koje je prikupio Njujork tajms. Dor bi morao da izdvoji najmanje milijardu dolara od svog bogatstva, procijenjenog na približno 20 milijardi dolara.

Stvarni poreski računi mogli bi biti drugačiji

Procijenjeni iznosi poreza izračunati su na osnovu Forbesovih procjena bogatstva najimućnijih stanovnika Kalifornije.

Međutim, postoje određene razlike između načina na koji Forbes procjenjuje vrijednost imovine i načina na koji bi država utvrđivala neto bogatstvo za potrebe oporezivanja.

Zbog toga bi konačni iznosi mogli da se razlikuju od navedenih procjena.

Na primjer, imovina koja se nalazi u određenim vrstama trastova mogla bi da smanji osnovicu za obračun poreza pojedinim milijarderima.

Pored toga, Forbes procjenjuje vrijednost privatnih kompanija na osnovu najbolje dostupne procjene njihove tržišne vrijednosti.

Predloženi porez, međutim, predviđa drugačiju metodologiju, koja bi za neke milijardere mogla rezultirati višim, a za druge nižim procjenama vrijednosti imovine.

Hoće li porez biti usvojen?

Još je neizvjesno da li će birači u Kaliforniji odobriti porez na novembarskim izborima.

Milijarderi poput Šmita i Brina potrošili su milione dolara pokušavajući da spriječe njegovo usvajanje.

Anketa Univerziteta Kalifornije u Berkliju i lista Los Anđeles Tajms (Los Angeles Times), objavljena u četvrtak, pokazala je da 50 odsto vjerovatnih birača sada namjerava da glasa protiv predložene mjere.

Porez podržava 42 odsto ispitanika, dok je osam odsto neodlučno.

To predstavlja značajan pad podrške u odnosu na period od prije samo šest nedjelja, kada je tijesna većina birača podržavala porez, navodi Los Anđeles Tajms.

Međutim, čak i ako porez bude izglasan, na glasačkom listiću u Kaliforniji nalaze se i druge mjere koje bi mogle praktično da ponište njegovo dejstvo ukoliko budu usvojene.

Te mjere mogle bi da zabrane izuzetke predviđene predlogom poreza na bogatstvo ili da uvedu potpunu zabranu oporezivanja bogatstva.

Riječ je o tri predloga poznata kao Proposition 40, Proposition 41 i Proposition 42.

Od te tri mjere biće usvojena ona koja dobije najviše glasova „za“.

To znači da bi porez na bogatstvo, predložen kroz Proposition 40, mogao biti praktično poništen čak i ako osvoji većinu glasova, ukoliko neki od konkurentskih predloga dobije veću podršku birača.

Kako bi izlazak Antropika na berzu mogao da promijeni listu?

Jedan od faktora koji bi mogao značajno da promijeni listu milijardera sa najvećim poreskim obavezama jeste predstojeći izlazak Antropika (Anthropic) na berzu.

Kompanija koja razvija vještačku inteligenciju podnijela je ranije ove sedmice dokumentaciju za inicijalnu javnu ponudu akcija (IPO).

Forbes trenutno procjenjuje bogatstvo izvršnog direktora kompanije Darija Amodeija (Dario Amodei) i njegove sestre Danijele Amodei (Daniela Amodei), suosnivačice i predsjednice Antropika, na približno 13 milijardi dolara po osobi.

Dok je kompanija još u privatnom vlasništvu, to znači da bi svako od njih, ukoliko porez bude usvojen, morao da plati približno 680 miliona dolara.

Međutim, izlazak Antropika na berzu mogao bi značajno povećati njihovo bogatstvo.

Iako cijena akcija u inicijalnoj javnoj ponudi još nije utvrđena, medijski izvještaji ukazuju na to da bi kompanija mogla biti procijenjena na vrijednost koja bi bogatstvo svakog od njih povećala na više od 20 milijardi dolara.

U tom slučaju, Dario i Danijela Amodei vjerovatno bi morali da plate najmanje po milijardu dolara poreza.

Kalifornija bi mogla izgubiti više novca nego što prikupi

Iako bi predloženi porez, ukoliko bude usvojen, mogao da donese najmanje desetine milijardi dolara od najbogatijih stanovnika Kalifornije, istraživanja ukazuju na mogućnost da bi odlazak drugih milijardera iz te savezne države mogao da poništi te prihode.

Radni dokument istraživača sa Univerziteta Stanford, koji je objavio američki Nacionalni biro za ekonomska istraživanja (NBER), pokazao je da bi gubitak prihoda od poreza na dohodak zbog odlaska milijardera iz Kalifornije vjerovatno bio veći od prihoda koje bi država ostvarila jednokratnim porezom na bogatstvo.

Koristeći Forbesove procjene vrijednosti imovine, istraživači su analizirali 100.000 mogućih ishoda.

Rezultati su pokazali da bi u 85 odsto analiziranih scenarija neto efekat po prihode savezne države bio negativan.

Alison Durkee, Forbes

Here Are The Billionaires Who Will Pay The Most If California’s Wealth Tax Passes