Šefica MMF-a: Energetski šok, rast duga i rizici od AI-ja prijete globalnom rastu

Globalna ekonomija suočava se sa prijetnjama zbog uporno visokih cijena energije, rekordnog javnog duga i rizika povezanih sa investicionim bumom u vještačkoj inteligenciji, upozorila je danas izvršna direktorka Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva, pozivajući vlade da sprovedu zaštitne mjere fiskalne i monetarne politike.

U govoru kojim je najavila godišnje sastanke MMF-a i Svjetske banke, koji će naredne sedmice biti održani u Bangkoku, Georgieva je kazala da svjetsku ekonomiju istovremeno vuku dvije suprotne sile – negativni šok u snabdijevanju energijom zbog sukoba na Bliskom istoku i pozitivni šok tražnje izazvan vještačkom inteligencijom, koji takođe podstiče inflaciju, prenosi Rojters (Reuters).

„Kombinovani uticaj ove dvije sile veoma je neujednačen širom svijeta“, rekla je Georgieva, dodajući da AI bum zaobilazi mnoge zemlje.

Nove prognoze rasta MMF-a, koje će biti objavljene tokom sastanaka u Bangkoku, pokazaće da će najveća snižavanja prognoza pogoditi ekonomije razorene ratom, rekla je Georgieva.

Među njima su Ukrajina, koja trpi značajnu štetu na civilnoj i ekonomskoj infrastrukturi, kao i zalivske zemlje pogođene iranskim napadima i oštrim padom izvoza energije.

Georgieva u pripremljenom govoru nije navela da li će najnoviji izvještaj MMF-a o izgledima svjetske ekonomije promijeniti ukupnu prognozu globalnog rasta za 2026. sa skromnih tri odsto, koliko je MMF predviđao u julu.

Ta prognoza, koja je predviđala ubrzanje rasta na 3,4 odsto u 2027, polazila je od pretpostavke da će Hormuški moreuz početi ponovo da se otvara sredinom jula i da će se do marta 2027. vratiti na stanje prije rata.

Pretpostavljalo se i da će prosječna cijena nafte iznositi 89 dolara po barelu u 2026. i 78 dolara u 2027.

Visoke cijene energije mogle bi potrajati

Georgieva je rekla da se cijena nafte i dalje kreće oko 100 dolara po barelu, dok smanjeni kapaciteti rafinerija dodaju još oko 100 dolara po barelu kroz takozvane rafinerijske marže za ključne proizvode, uključujući dizel.

Zimska sezona grijanja dodatno će povećati tražnju, dok će snabdijevanje prirodnim gasom ostati ograničeno zbog prijetnji transportu LNG-a kroz Hormuški moreuz, dodala je.

„Čak i ako se rat u Zalivu uskoro završi, problem visokih cijena energije vjerovatno će potrajati još neko vrijeme“, rekla je Georgieva, dodajući da terminski ugovori za Brent ukazuju na visoke cijene nafte i tokom 2027.

Više cijene energije podstiču inflaciju, kamatne stope i prinose na referentne državne obveznice, kazala je.

Prinosi na desetogodišnje državne obveznice SAD, Njemačke i Japana sada su na najvišim nivoima od 2007, 2009. i 1996. godine i nastavljaju da rastu.

Rastući teret javnog duga

Jedna od glavnih tema o kojima će naredne sedmice razgovarati 191 članica MMF-a biće i rastući javni dug, koji koči privredni rast i pojačava inflatorne pritiske, rekla je Georgieva.

Prema MMF-u, javni dug je na najvišem nivou od Drugog svjetskog rata i očekuje se da će prije 2030. premašiti 100 odsto globalnog BDP-a.

Georgieva je posebno izdvojila razvijene ekonomije, predvođene Sjedinjenim Američkim Državama, kao zemlje sa najvećim problemom kada je riječ o dugu, jer su njihovi odnosi duga prema BDP-u viši nego u ekonomijama u razvoju i zemljama sa niskim prihodima.

Kreatori politika više ne mogu da se oslanjaju samo na snažniji rast kako bi riješili fiskalne probleme, poručila je.

„Ipak, ne vidimo odlučne poteze u visoko zaduženim razvijenim ekonomijama, gdje su sada potrebni kredibilni srednjoročni planovi fiskalne konsolidacije, u nekim slučajevima podržani i neposrednim fiskalnim mjerama, uključujući one koje bi smanjile pritisak na monetarnu politiku“, rekla je Georgieva.

Centralne banke treba da ostanu oprezne

Nakon pet i po godina inflacije iznad ciljanih nivoa, inflatorni pritisci i dalje traju, rekla je Georgieva.

Među njihovim uzrocima navela je izgradnju AI infrastrukture, šokove cijena energije i hrane, carine, veću potrošnju na odbranu i rast troškova servisiranja duga.

„Sada bi mogao biti dobar trenutak da monetarna politika u mnogim zemljama zadrži oprezno restriktivan pristup“, kazala je Georgieva.

Dodala je da su povećanja kamatnih stopa američkih Federalnih rezervi, Evropske centralne banke i Banke Japana „veoma primjerena“.

U razgovoru nakon govora Georgieva je dodala da je „najvažniji zadatak“ monetarne politike u sadašnjem okruženju održavanje stabilnosti cijena i jasna komunikacija centralnih banaka o njihovoj odlučnosti da to postignu.

„To mogu da rade samo kada su centralne banke nezavisne i kada odolijevaju pritisku koji može doći sa fiskalne strane da olakšaju teret tako što će, praktično, uskočiti, kupovati dug i time ublažavati fiskalnu situaciju“, rekla je.

„To bih nazvala monetarnim kaubojima koji pritiču u pomoć fiskalnim vlastima, a moja poruka je: molim vas, nemojte.“

Brojni rizici od AI-ja

Georgieva je upozorila i na druge rizike povezane sa vještačkom inteligencijom, navodeći da bi ulaganja u AI kao udio u BDP-u mogla premašiti nivo investicija koje su svojevremeno bile potrebne za razvoj željeznice, elektroenergetskih mreža ili telekomunikacione infrastrukture.

Rastuća ekonomska i finansijska koncentracija stvara veliki pritisak na AI kompanije da ostvare rast produktivnosti i profita kojim bi opravdale visoke valuacije, rekla je.

Upozorila je da bi razočaranje tržišta moglo prerasti u „šok sa dalekosežnim posljedicama“.

Ipak, istraživanja MMF-a ukazuju da bi pravilno korišćenje vještačke inteligencije moglo globalnom rastu dodavati oko 0,5 procentnih poena godišnje.

Ključna je pripremljenost za AI, rekla je Georgieva, uključujući regulatorne zaštitne mehanizme koji bi pomogli u upravljanju njegovim značajnim rizicima.

Među tim rizicima navela je velike poremećaje na tržištu rada, ozbiljne sajber i sistemske rizike, kao i mogućnost da najnapredniji AI modeli izmaknu ljudskoj kontroli.

Pored jačanja fiskalne otpornosti, čak i uz politički teške odluke, Georgieva je pozvala vlade da sprovedu i druge mjere za podsticanje rasta.

To uključuje reforme usmjerene na unapređenje vještina radne snage, olakšavanje osnivanja i gašenja kompanija, jačanje energetske bezbjednosti i pojednostavljivanje propisa.