Svjetska banka podigla prognozu rasta ekonomije Crne Gore na 3,3 odsto
Svjetska banka poboljšala je prognozu rasta crnogorske ekonomije za ovu godinu, pa bi, prema najnovijim projekcijama, BDP Crne Gore trebalo da poraste 3,3 odsto u ovoj godini. To je u odnosu na aprilske procjene poboljšanje od 0,4 procentna poena.
Prognoza za 2027. blago je snižena, sa 3,1 na tri odsto, dok se za 2028. očekuje rast od 3,1 odsto.
U aprilu je Svjetska banka očekivala da Crna Gora u 2026. raste istim tempom kao Zapadni Balkan, dok je nova prognoza stavlja nešto iznad regionalnog prosjeka od 3,1 odsto.
U Ekonomskom izvještaju za Evropu i Centralnu Aziju, Svjetska banka navodi da će ekonomija Kosova porasti 3,6 odsto, a Albanije 3,4 odsto u ovoj godini. Za Sjevernu Makedoniju prognoziran je rast od 3,2 odsto, Srbiju 3,1 odsto, a Bosnu i Hercegovinu 2,4 odsto.
Rast zarada niži od inflacije
Prema izvještaju, u Crnoj Gori su se efekti jednokratnog podsticaja iz prošle godine, proisteklog iz reforme Evropa sad 2, kojom su povećane zarade kroz smanjenje doprinosa za penzijsko osiguranje, u međuvremenu izgubili, pa je nominalni rast zarada sada niži od inflacije.
“Istovremeno su realne zarade u zemljama Centralne Azije rasle više nego dvostruko brže od prosjeka regiona Evrope i Centralne Azije (ECA), podržavajući otpornu privatnu potrošnju. Takvu snagu podržali su zategnuto tržište rada, snažan rast privatnog sektora i velika povećanja zarada u javnom sektoru u pojedinim zemljama. Na primjer, Kirgiska Republika zabilježila je najbrži rast realnih zarada u ECA regionu, podstaknut značajnim povećanjem plata u javnom sektoru u aprilu”, navodi SB.
Kako dodaje, napredak u sprovođenju strukturnih reformi i dalje je neujednačen, dok razlike u odnosu na zemlje sa visokim prihodima ostaju izražene, posebno u Centralnoj Aziji. Evropska unija i dalje predstavlja snažno uporište za strukturne reforme, naročito na Zapadnom Balkanu, u Moldaviji i Ukrajini.
SB ocjenjuje da će infrastrukturni projekti ostati važni pokretači rasta u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, dok će turizam i građevinarstvo nastaviti da podržavaju ekonomsku aktivnost u Albaniji.
“Kako se budu smanjivale neizvjesnosti povezane sa izborima i političkom situacijom, snažnije investicije trebalo bi da podstaknu rast u Bosni i Hercegovini, na Kosovu i u Srbiji”.
Crna Gora pokazala najsnažniji zamah
Albanija, Moldavija i Crna Gora prednjače u sprovođenju reformi. Crna Gora je pokazala najsnažniji zamah, uz napredak u fiskalnom upravljanju i upravljanju državnim preduzećima, digitalizaciji poreske administracije, obnovljivim izvorima energije i integraciji u Jedinstveno područje plaćanja u eurima (SEPA), piše u izvještaju.
“Albanija i Crna Gora ojačale su fiskalne institucije, dok su Srbija i Crna Gora napredovale u reformi državnih preduzeća. Ostale nedavne mjere uključuju finansiranje malih i srednjih preduzeća i oporezivanje imovine u Albaniji, trgovinsku integraciju na Kosovu, reforme obrazovanja i pravosuđa u Sjevernoj Makedoniji, kao i uvođenje cijene ugljenika i olakšavanje trgovine u Srbiji”.