Ivan Šoć: Five Group uskoro lansira sopstvenog autonomnog robota

Crnogorska kompanija Five Group privodi kraju pripreme za lansiranje autonomnog robota, čiji su dizajn i arhitektura već završeni. Robot će moći da razgovara sa ljudima, prepoznaje prostor i osobe i samostalno izvršava zadatke, a prvenstveno je namijenjen hotelima, kompanijama, trgovini, javnim institucijama i obrazovanju, kaže u intervjuu za Forbes Crna  Gora osnivač kompanije Ivan Šoć.

Cilj je, kako navodi, da iz Crne Gore razviju rješenja čija će praktična vrijednost otvoriti prostor i na međunarodnom tržištu.

Podsjeća da su roboti već dio svakodnevice, a kada je u pitanju Five Group, njihov sektor za robotiku, Five Robotics, uveliko razvija softverska rješenja koja robotima omogućavaju da komuniciraju, pružaju informacije i izvršavaju definisane zadatke.

Five Group je sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija, organizator nedavno održanog Festivala nauke i inovacija u Baru, na kojem je posebnu pažnju izazvao humanoidni robot koji je sa ministarkom Anđelom Jakšić-Stojanović otvorio festival.

Prema riječima Šoća, reakcije posjetilaca na Festivalu pokazale su koliko je interesovanje za nove tehnologije veliko kada ljudi dobiju priliku da su u direktnom kontaktu sa njima.

Osim robotike, Five Group razvija prilagođena softverska rješenja, AI i autonomne sisteme, simulacije i digitalne blizance.

Dobar primjer je, kako kaže Šoć, Simulator Boke Kotorske, koji veoma vjerodostojno prikazuje taj prostor i otvara mogućnosti za obuku i istraživanje virtuelnog okruženja.

U kompaniji je moguće vidjeti virtuelni muzej, uključujući djela Rista Stijovića i rekonstrukciju ostataka crkve na Svaču.

“Ideja je da kulturnu baštinu približimo ljudima na način koji im omogućava da je istražuju i dožive. U virtuelnom prostoru posjetilac može da pogleda skulpturu iz različitih uglova, uoči detalje ili stekne predstavu o tome kako je određeni istorijski prostor nekada mogao da izgleda”, objašnjava Šoć.

On vjeruje da IT može da postane snažan, izvozno orijentisan stub crnogorske ekonomije.

„To zahtijeva kontinuitet i ozbiljan rad, ali je pravac u koji vrijedi ulagati. Volio bih da mladom čovjeku koji želi međunarodnu karijeru bude sasvim prirodno da kaže: ‘Radiću za svjetsko tržište, a živjeću u Crnoj Gori“, poručio je.

Festival nauke i inovacija u Baru okupio je institucije, naučnu zajednicu, privredu i veliki broj građana. Koliko je ta saradnja važna i šta biste voljeli da ostane kao njegov dugoročni rezultat?

Najveća vrijednost Festivala je u povezivanju ljudi koji zajedno mogu da pokrenu konkretne promjene. Five Group i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, zajedno sa tradicionalnim partnerima Festivala, Mašinskim fakultetom Univerziteta Crne Gore, IPC Tehnopolis, Naučno-tehnološkim parkom Crne Gore, ali i brojnim drugim izlagačima pokazali su koliko takva saradnja može da približi nauku i tehnologiju građanima, a Bar se pokazao kao odličan domaćin.

Posebno nas raduje interesovanje mladih. Kada priđu robotu, isprobaju simulaciju i počnu da pitaju kako sve to radi, otvara se prilika da ih zainteresujete za učenje, istraživanje i stvaranje. Važno je da tu radoznalost dalje podržimo kroz škole, radionice i mogućnost da učestvuju u konkretnim projektima.

Za mene će pravi uspjeh Festivala biti ono što nastane poslije njega, a to je nova saradnja, ideja koja preraste u projekat ili mlada osoba koja odluči da se bavi naukom i tehnologijom. Upravo tu vidim naš zajednički zadatak sa partnerima iz Ministarstva, da energija koju smo vidjeli u Baru dobije nastavak tokom cijele godine.

Posebno interesovanje izazvali su roboti. Šta vam reakcije posjetilaca govore o tome koliko je naše društvo otvoreno za nove tehnologije i kako to interesovanje pretvoriti u konkretnu primjenu robotike u obrazovanju, privredi i svakodnevnom životu?

Reakcije posjetilaca na Festivalu pokazale su koliko je interesovanje za nove tehnologije veliko kada ljudi dobiju priliku da su u direktnom kontaktu sa njima. Roboti su privukli pažnju, posebno humanoidni robot, koji je odnio simpatije svih posjetilaca. Posebno su nam značila i pitanja koja su uslijedila: kako rade, šta mogu da urade i gdje bi mogli da se koriste. Upravo tada radoznalost počinje da prerasta u razumijevanje njihove praktične vrijednosti.

Kako ovaj događaj povezuje građane, obrazovanje i privredu, djeci susret sa robotom može da bude podsticaj da počnu da uče programiranje, dok neko iz poslovnog svijeta može da prepozna konkretnu primjenu u svojoj kompaniji. Naš zadatak je da tom interesovanju ponudimo nastavak kroz edukaciju, saradnju i rješenja koja mogu da se koriste u praksi.

Kada pričamo o robotima, oni su već dio naše svakodnevnice, a kada je u pitanju Five Group, naš sektor za robotiku, Five Robotics, svakodnevno razvija softverska rješenja koja robotima omogućavaju da komuniciraju, pružaju informacije i izvršavaju definisane zadatke.

Moram istaći i odličnu saradnju sa kolegama sa Mašinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, sa kojima imamo strateško partnerstvo kada je ova oblast u pitanju. Upravo se humanoidni robot, nakon Festivala preselio u specijalizovanu robotičku laboratoriju Mašinskog fakulteta, gdje nas čekaju razna unapređenja i upoznavanje studenata sa njegovim mogućnostima.

Šta vas je navelo da se iz Crne Gore upustite u razvoj robotike? Koju ste priliku prepoznali i gdje želite da Five Group bude u toj oblasti?

Vještačka inteligencija i robotika idu rame uz rame, a ako idemo logikom da će vještačka inteligencija promijeniti način na koji svijet funkcioniše u mnogim vertikalama, onda je pravo pitanje: koju ulogu želite da imate u toj promjeni. Five je kompanija koja je uveliko aktivna na polju vještačke inteligencije, pa ovo prirodno predstavlja još jedan motiv, da učestvujemo u razvoju tehnologije koja će u narednim godinama imati sve veću vrijednost.

Vještačka inteligencija upravo kroz robotiku i automatizaciju dobija mogućnost da djeluje u fizičkom svijetu. Time se otvara prostor za proizvode koji mogu da preuzmu određene zadatke i unaprijede različite procese. Naš fokus za sada su servisni roboti, primarno namijenjeni hotelima, restoranima ili različitim potrebama prijema i interakcije sa ljudima. Tu smo prepoznali jednu od prilika za nas. Time spajamo softver, AI i različite hardverske sisteme u rješenja za konkretne potrebe.

Put do krajnjeg rezultata mora biti vrlo konkretan. Robot mora da bude pouzdan i ekonomski opravdan. Ako recepciji olakšava rad, zaposlenima štedi vrijeme ili školi donosi novu obrazovnu vrijednost, onda gradimo proizvod koji ima tržište. Svaka naredna faza razvoja mora da dokaže tu vrijednost. Za sve ovo su potrebni ozbiljan tim, kapital, partnerstva i godine rada.

Najveća vrijednost tog procesa biće ljudi koji ovdje nauče da razvijaju takve sisteme. Sa tim znanjem otvarate mogućnost za čitavu novu industriju. To je ambicija koja nas pokreće.

Šta su vam planovi kada je robotika u pitanju u narednom periodu?

Naredni korak je veliki i predstavlja lansiranje našeg novog modela robota. Dosadašnji fokus na razvoju softverskih rješenja omogućio nam je da nadogradimo znanje i dobro razumijemo potrebe korisnika. Na toj osnovi sada širimo poslovanje i preuzimamo veću ulogu u razvoju kompletnog proizvoda.

Dizajn i arhitektura su već završeni, a sam model već spreman i trenutno smo u finalnim pripremama za njegovo lansiranje i prilagođavanje za određena tržišta, uz mogućnost konfiguracije i prilagođavanja različitim industrijama.

Ovo vidimo kao jedan od dugoročnih razvojnih pravaca kompanije. Sopstveni model nam je dao više prostora da uvežemo hardver i softver, uvodemo nove funkcije i izgradimo prepoznatljiv proizvod. Cilj je da iz Crne Gore razvijamo rješenja čija će praktična vrijednost otvoriti prostor i na međunarodnom tržištu.

Kome je prvenstveno namijenjen – hotelima, trgovini, kompanijama, institucijama, obrazovanju ili privatnim korisnicima?

Prvenstveno je namijenjen hotelima, trgovini, kompanijama, javnim institucijama i obrazovnim ustanovama, ali nije ograničen samo na njih. Najviše prostora vidimo tamo gdje postoji svakodnevna komunikacija sa gostima, posjetiocima ili korisnicima: u dočeku, pružanju informacija, usmjeravanju i predstavljanju usluga.

Zahvaljujući softveru koji ga pokreće, isti model možemo prilagoditi različitim namjenama. U hotelu bi imao ulogu asistenta gostima, u kompaniji bi pomagao u prijemu posjetilaca, dok u obrazovanju vidimo potencijal za interaktivno učenje i upoznavanje učenika sa robotikom.

Privatni korisnici takođe mogu biti zainteresovani, ali je naš početni fokus na organizacijama u kojima robot može da ima jasnu funkciju u svakodnevnom radu.

Koliko će biti autonoman, odnosno hoće li moći da razgovara, prepoznaje ljude i prostor, samostalno izvršava zadatke i prilagođava se korisniku?

Ukratko, u potpunosti je autonoman. Može da razgovara sa ljudima, odgovara na pitanja, pruža informacije, prepoznaje ljude i prostor i samostalno izvršava definisane zadatke. Može da dočekuje i usmjerava posjetioce, predstavlja usluge i sadržaje, a jezik, znanje i način komunikacije prilagođava namjeni i potrebama korisnika.

Osim robotike, Five Group razvija prilagođena softverska rješenja, AI i autonomne sisteme, simulacije i digitalne blizance. Kako povezujete ove oblasti i gdje vidite njihov najveći potencijal, od zabave i takmičenja do primjene u turizmu, obrazovanju i kulturi?

Robotika je lično meni najuzbudljiviji pravac kojim se trenutno bavimo, ali razvoj softvera čini osnovu našeg poslovanja. Najveći dio svakodnevnog rada našeg tima posvećen je razvoju softverskih rješenja po mjeri klijenta, a upravo to znanje predstavlja osnovu za naše projekte u oblasti vještačke inteligencije, autonomnih sistema, simulacija i digitalnih blizanaca. Primarno, naša softverska rješenja su namijenjena digitalizaciji sistema i procesa upravljanja u svim industrijama.

Naš put ka simulacijama počeo je iz gejming industrije, odnosno sektora za razvoj video-igara. Iskustva razvoja okruženja za video-igre, animacije i interakcije, danas primjenjujemo u simulacijama za obuku, turizam, obrazovanje i kulturu. Kada znate da napravite virtuelni svijet, sljedeće pitanje je šta korisnik u njemu može da nauči, uvježba ili doživi.

Dobar primjer je svakako Simulator Boke Kotorske, koji veoma vjerodostojno prikazuje taj prostor i otvara mogućnosti za obuku i istraživanje virtuelnog okruženja. Upravo u prenošenju znanja iz jedne oblasti u drugu vidimo najveći potencijal. Tehnologija kojom razvijate video-igru može da postane osnova za profesionalni simulator ili virtuelni muzej. Za nas je to bio prirodan razvoj, ka proizvodima koji povezuju zabavu, učenje i praktičnu primjenu, pa sve do robotike i AI sistema. U svakom od ovih pravaca polazimo od istog pitanja: šta čovjek zahvaljujući ovom rješenju može da uradi bolje, lakše ili prvi put isproba u bezbjednom okruženju. Ova rješenja u bliskoj budućnosti i kod nas mogu naći veliku primjenu na polju obrazovanja, a naročito u domenu praktične nastave.

U vašoj kompaniji moguće je vidjeti virtuelni muzej, uključujući djela Rista Stijovića i rekonstrukciju ostataka crkve na Svaču. Kako nastaje takav virtuelni muzej i koliko je zahtjevno digitalizovati umjetničko djelo ili arheološki lokalitet?

Ideja je da kulturnu baštinu približimo ljudima na način koji im omogućava da je istražuju i dožive. U virtuelnom prostoru posjetilac može da pogleda skulpturu iz različitih uglova, uoči detalje ili stekne predstavu o tome kako je određeni istorijski prostor nekada mogao da izgleda.

Izrada takvog sadržaja počinje prikupljanjem dostupne dokumentacije. U zavisnosti od predmeta ili lokaliteta, koriste se fotografije, snimci, mjerenja i dostupni stručni izvori, nakon čega slijede izrada i obrada modela i povezivanje sa interaktivnim iskustvom. Kod umjetničkog djela izazov je vjerno prenijeti oblik, teksturu i detalje. Kod arheološkog lokaliteta dodatnu složenost predstavlja ono što više nije sačuvano, pa je za rekonstrukciju važna saradnja sa stručnjacima i jasno razlikovanje dokumentovanog stanja od pretpostavljenog izgleda.

Sam proces zato zavisi od složenosti samog sadržaja, dostupnosti podataka i nivoa preciznosti koji želimo da postignemo. Tehnologija nam daje velike mogućnosti, ali kvalitet zavisi i od istraživanja i pažljivog rada na detaljima.

Ovakav muzej vidimo kao mjesto susreta kulturnog nasljeđa i savremene tehnologije. Djela umjetnika ili neki lokaliteti kroz takvo iskustvo mogu da dođu do nove publike, posebno mladih, i podstaknu je da sazna više i posjeti originalno djelo ili lokalitet. Vrijednost tehnologije je upravo u tome da otvori nova vrata prema kulturi i znanju.

Šta je najveći problem kada iz Crne Gore pokušavate da razvijete proizvod koji treba da konkuriše globalno – kapital, kadar, veličina tržišta, regulativa ili nešto drugo?

Vratiću se na robotiku i reći da je robotu, srećom, svejedno da li je softver razvijen u Podgorici ili u Silicijumskoj dolini. Sa administracijom je već malo komplikovanije.

Iako su primjetni napori da se procedure unaprijede, administracija je iz našeg iskustva i dalje najveća prepreka. U razvoju tehnologije vrijeme je važan resurs: morate brzo da testirate, nabavite opremu, angažujete ljude i odgovorite na tržišnu priliku. Kada procedure traju duže nego što razvoj može da čeka, to direktno utiče na konkurentnost. Kapital, kadar i pristup tržištu takođe su ozbiljni izazovi, ali bi nam svima značilo da administrativni postupci budu jednostavniji, predvidljiviji i brži. Idealno bi bilo da više vremena provedemo programirajući robota, nego popunjavajući papirologiju o tome šta je robot.

Kao Five trudimo se da, ukoliko smo u mogućnosti, pomognemo konkretnim predlozima, iskustvom iz prakse i tehnološkim znanjem. Vjerujemo da kroz saradnju privrede i institucija možemo da stvorimo uslove u kojima će se dobre ideje brže pretvarati u proizvode i nova radna mjesta. Moram naglasiti da vidim pomake na ovom polju i vjerujem da kroz konkretnu saradnju privrede i institucija, možemo ostvariti zajednički interes da kompanije iz Crne Gore lakše razvijaju proizvode, otvaraju kvalitetna radna mjesta i izlaze na međunarodno tržište. Samim približavanjem EU, to tržište je sve bliže.

Gdje vidite najveću razvojnu šansu Crne Gore i koliko IT industrija može da doprinese tome da ljudi ovdje grade karijeru, a svoje proizvode plasiraju širom svijeta?

Veliku šansu vidim upravo u izvozu znanja, prvenstveno kroz softverska rješenja i druge tehnološke proizvode koje možemo da razvijamo u Crnoj Gori, a prodajemo na međunarodnom tržištu. Softver može da ode na drugi kraj svijeta, a tim koji ga je napravio da ostane ovdje. Za malu zemlju to je izuzetno važna mogućnost.

Proizvod koji razvijete u Podgorici, Nikšiću ili Baru može da koristi korisnik ili kompanija bilo gdje u svijetu. Na taj način domaće tržište prestaje da bude granica vašeg rasta, dok znanje, radna mjesta i značajan dio stvorene vrijednosti ostaju u Crnoj Gori.

Da bismo taj potencijal iskoristili, moramo da povežemo obrazovanje sa praktičnim radom, olakšamo poslovanje i podržimo razvoj i izlazak na strana tržišta. Važna je i saradnja kompanija i institucija, kroz konkretne projekte na kojima ljudi mogu da uče, testiraju ideje i stvaraju proizvode.

Vjerujem da IT može da postane snažan, izvozno orijentisan stub crnogorske ekonomije. To zahtijeva kontinuitet i ozbiljan rad, ali je pravac u koji vrijedi ulagati. Volio bih da mladom čovjeku koji želi međunarodnu karijeru bude sasvim prirodno da kaže: „Radiću za svjetsko tržište, a živjeću u Crnoj Gori“.