SpaceX-ov Staršip prvi put stigao u orbitu i rasporedio Starlink satelite

SpaceX-ova raketa nove generacije Staršip (Starship) prvi put je danas stigla u orbitu, uprkos tome što joj je jedan motor otkazao. Letjelica je uspjela da prevaziđe problem tokom leta i rasporedi prvu grupu novih Starlink satelita, dok kompanija Ilona Maska (Elon Musk) planira da Staršip uvede u redovnu upotrebu kasnije ove godine.

Bespilotna letjelica, visoka oko 40 spratova, sastoji se od raketnog potisnika Super Heavy i gornjeg stepena Staršip. Poletjela je sa lansirne rampe u kompleksu Starbase kompanije SpaceX, na obali Meksičkog zaliva u blizini Braunsvila, piše Rojters (Reuters).

Potisnik Super Heavy iznio je Staršip u svemir, a zatim se vratio prema Meksičkom zalivu i kontrolisano sletio u more uz pomoć motora. Na dvije prethodne misije slijetanja potisnika bila su znatno grublja.

Nakon ulaska u svemir, jedan od tri glavna motora Starshipa ugasio se ranije nego što je planirano. Zbog toga je portparol SpaceX-a Den Huot (Dan Huot) tokom direktnog prenosa misije prvobitno saopštio da letjelica neće moći da dostigne orbitu.

„Tim je odlučio da ne pokušava ulazak u orbitu“, rekao je Huot.

Međutim, nekoliko minuta kasnije promijenio je izjavu, nakon što su inženjeri potvrdili da letjelica ipak može pokušati novo paljenje motora koje bi je podiglo u orbitu. Staršip je to uspješno izveo nekoliko minuta kasnije.

Kada je stigao u orbitu, Staršip je počeo da raspoređuje 26 Starlink satelita nove generacije, jedan po jedan, na planiranoj visini od oko 269 kilometara.

Staršip, napravljen kako bi SpaceX mogao češće da lansira Starlink satelite i u budućnosti obavlja NASA-ine misije ka Mjesecu, trebalo bi da napravi šest krugova oko Zemlje tokom desetosatnog putovanja – najdužeg do sada – prije nego što sleti u Tihi okean zapadno od Čilea.

Dugo čekani ulazak u orbitu

Dostizanje orbite, jedan od osnovnih kriterijuma za svaku novu raketu namijenjenu slanju tereta u svemir, dugo je kasnilo za Staršip.

Mask je svojevremeno predviđao da će taj cilj biti postignut 2022. godine, a da će raspoređivanje satelita početi 2023.

Međutim, od 2023. svih prethodnih 13 probnih letova Staršipa bilo je ograničeno na suborbitalni prostor, uprkos gotovo deceniji razvoja koji je SpaceX do sada koštao više od 15 milijardi dolara.

Mask je rekao da dugoročno zamišlja stotine ili čak hiljade Staršip letova godišnje, što bi predstavljalo tempo lansiranja bez presedana u svemirskoj industriji.

Probna misija sa pravim teretom

Današnji let tehnički se računa kao 14. probni let Staršipa. Ipak, ovog puta letjelica nosi grupu novih Starlink internet satelita potencijalno vrijednih milione dolara – prvi pravi orbitalni teret Staršipa.

Analitičari procjenjuju da lansiranje novih SpaceX-ovih Starlink V3 satelita predstavlja potencijal od stotina miliona dolara budućih prihoda za Starlink, na osnovu dodatnog broja korisnika koje mreža može da podrži. To dodatno pokazuje koliko je Staršip važan za najprofitabilniji dio poslovanja SpaceX-a.

Prema navodima kompanije, V3 Starlink sateliti koji su lansirani u ponedjeljak mogu da obrade deset puta više podataka od svojih prethodnika, V2 mini satelita, koje SpaceX obično lansira u grupama od 20 ili 30 pomoću raketa Falcon 9.

Mask želi da ubrza širenje svoje satelitske mreže za širokopojasni internet, pa planira da V3 satelite većeg kapaciteta lansira u grupama od po 60 kada Staršip počne redovno da leti. Taj cilj sada pokušava da ostvari do kraja ove godine.

Staršip ključan za vrijednost SpaceX-a

Planirani orbitalni debi Staršipa dolazi tri mjeseca nakon što je SpaceX u junu izašao na berzu rekordnom inicijalnom javnom ponudom, koja ga je učinila šestom najvrednijom američkom kompanijom, a Maska – koji je osnovao kompaniju 2002. godine – prvim bilionerom u svijetu.

Veliki dio tržišne vrijednosti SpaceX-a i povjerenja investitora u kompaniju zavisi od uspjeha Starshšipa. Kompanija je na zatvaranju berze u petak vrijedjela oko dva biliona dolara.

Staršip je zamišljen kao prva potpuno višekratno upotrebljiva svemirska letjelica na svijetu.

Srebrna raketa sa više aerodinamičkih površina biće ključna za ostvarenje Maskovih planova da drastično smanji troškove lansiranja, značajno proširi Starlink biznis i u orbitu postavi hiljade AI data centara.

Staršip bi trebalo da ima i ključnu ulogu u NASA-inom programu Artemis, čiji je cilj da se astronauti prvi put od 1972. godine vrate na površinu Mjeseca i uspostave dugoročno prisustvo na njemu, kao korak ka budućem ljudskom istraživanju Marsa.

Koliko je Staršip važan za budućnost kompanije pokazalo se i nakon što je 13. probni let u julu otkazan u posljednjem trenutku. Investitori su tada smanjili tržišnu vrijednost SpaceX-a za oko 100 milijardi dolara. Letjelica je ipak poletjela pet dana kasnije.

Ključni test: povratak na Zemlju

Jedan od najvažnijih ciljeva 14. leta biće da Staršip preživi povratak na Zemlju.

Proces će početi paljenjem jednog Raptor motora u svemiru kako bi letjelica izašla iz orbite, nakon čega Staršip mora precizno da se postavi za ulazak u atmosferu.

Završni kontrolisani spust trebalo bi da se završi manevrom potisnika kojim će se letjelica okrenuti u vertikalni položaj kako bi u more pala sa nosom okrenutim nagore.

U budućim misijama planirano je da Staršip izvodi sličan manevar i pri slijetanju na kopno u Teksasu. Međutim, za ovu misiju nije planiran povratak i ponovno preuzimanje letjelice, uprkos ranijim Maskovim očekivanjima.