Zašto bi stare baterije električnih automobila uskoro mogle vrijediti zlata
Stare baterije iz električnih automobila mogle bi dobiti drugi život u evropskoj elektroenergetskoj mreži i pomoći u rješavanju jednog od najvećih problema energetske tranzicije – kako sačuvati višak energije proizvedene iz sunca i vjetra.
Iako je rast obnovljivih izvora prošle godine pomogao EU da uštedi 51 milijardu eura smanjenjem uvoza nafte i gasa, infrastruktura teško prati brzinu tranzicije. Prema izvještaju konsultantske kuće AFRY, projekti čiste energije ukupne snage 375 GW i projekti baterijskih skladišta od 455 GW trenutno čekaju priključenje na distributivne mreže širom Evrope.
Vrijednost projekata obnovljivih izvora koji čekaju priključak premašuje 100 milijardi eura, piše Juronjuz (Euronews).
Veliki baterijski sistemi
Problem nije samo u priključivanju novih elektrana. Za razliku od tradicionalnih elektrana na ugalj i gas, proizvodnja solarnih i vjetroelektrana zavisi od vremenskih uslova i često se ne podudara sa trenutnom potražnjom.
Kada proizvodnja premaši potrošnju, cijene električne energije mogu pasti ispod nule, a operatori moraju ograničiti proizvodnju. Samo je 2024. godine u EU tako ostalo neiskorišćeno 10 TWh obnovljive energije, dovoljno za godišnje snabdijevanje oko tri miliona domaćinstava. Vrijednost izgubljene električne energije procjenjuje se na 4,3 milijarde eura.
Jedno od rješenja su veliki baterijski sistemi koji energiju mogu skladištiti kada je ima previše i vraćati je u mrežu kada potražnja poraste. Upravo bi tu važnu ulogu mogle dobiti baterije iz starih električnih automobila.
„Pravi su rudnik zlata“
Većina baterija povlači se iz električnih automobila dok još raspolaže sa 70 do 80 odsto prvobitnog kapaciteta. To možda više nije dovoljno za zahtjeve automobila, ali jeste za skladištenje energije u domaćinstvima, kompanijama i elektroenergetskoj mreži.
„Stare baterije iz električnih vozila pravi su rudnik zlata“, kaže Adrijan Hil (Adrian Hiel), direktor Electrification Alliancea.
Prema njegovim riječima, baterija koja više nije dovoljno efikasna za automobil može još decenijama služiti kao skladište energije.
Potencijal tog tržišta tek bi trebalo da dođe do izražaja. Prema Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA), u Evropi je 2016. prodato samo 215.000 električnih vozila, dok ih je prošle godine prodato čak 4,2 miliona. Istovremeno su baterije postale znatno veće – umjesto nekadašnjih 22 ili 24 kWh, današnji automobili često imaju kapacitet između 50 i 100 kWh.
EU je prošle godine elektroenergetskoj mreži dodala 27 GWh baterijskih kapaciteta, dok je kroz električna vozila na evropske puteve stiglo četiri do pet puta više kapaciteta.
Kada ta vozila jednog dana budu povučena iz upotrebe, njihove bi baterije mogle postati ogromna decentralizovana infrastruktura za skladištenje energije.
Već se primjenjuje u praksi
Do 2030. više od milion baterija električnih vozila moglo bi doći do kraja prvog životnog vijeka. Bez ponovne upotrebe mogle bi postati jedan od najbrže rastućih tokova otpada.
Recikliranje je moguće, ali je složeno i skupo. Baterije prije obrade treba isprazniti, rastaviti i razdvojiti njihove komponente, a sam proces nosi i određene bezbjednosne rizike.
Zato bi im prije recikliranja bilo moguće dati drugi život u elektroenergetskom sistemu.
Na primjer, višak solarne energije proizvedene tokom dana mogao bi se skladištiti u takvim baterijama i koristiti uveče, kada potrošnja domaćinstava naglo raste. Isto važi i za vjetroelektrane – energija proizvedena tokom noći mogla bi se sačuvati za dnevne vrhunce potrošnje.
Takva rješenja već postoje. U Kaliforniji postrojenje kompanije B2U, kapaciteta 12 MWh, koristi stotine polovnih baterija iz Hondinih električnih vozila koje se pune energijom iz solarne elektrane.
Ako se sličan model proširi Evropom, milioni baterija koje će u narednim godinama izlaziti iz električnih automobila mogli bi od potencijalnog ekološkog problema postati vrijedna energetska infrastruktura i pomoći Evropi da manje energije iz sunca i vjetra baca u vjetar.