Mask: Prvi pacijent sa čipom u mozgu može da kontroliše kompjuterskog miša mislima

Prvi čovjek kojem je usađen čip kompanije Neuralink se oporavio i može da pomjera kompjuterskog miša samo mislima, objavio je tehnološki milijarder Ilon Mask (Elon Musk), pružajući kratki uvid u napredak firme dok radi na obnavljanju izgubljenih sposobnosti kao što su kretanje i vid, i unapređivanju drugih poput pamćenja i inteligencije.

Prvi čovjek koji je dobio Neuralinkov čip za mozak izgleda da se potpuno oporavio od januarske procedure, rekao je Mask na X Spaces događaju koji je kasno u ponedeljak vodila novinarka Ketrin Brodski (Katherine Brodsky).

Operacija, uz pomoć Neurolinkovog hirurškog robota, označila je prekretnicu za kompaniju i njene napore da direktno poveže mozak sa računarima nakon što je u septembru dobila dozvolu da regrutuje pacijente kako bi testirala sposobnost uređaja da pomogne ljudima sa paralizom da povrate izgubljene funkcije kontrolom računara mislima.

„Progres je dobar“, rekao je milijarder, dodajući da prema saznanjima kompanije pacijent ne trpi „nikakve štetne efekte“.

Pacijent može da „pomjera miša po ekranu samo mislima“, rekao je Mask.

Neuralink „pokušava da dobije što je više pritisaka moguće samo mislima“, rekao je Mask, napominjući da su višestruke akcije, poput držanja dugmeta dok se miš pomjera, ključne za otključavanje različitih radnji na računaru.

Mask je rekao da Neuralink želi da „ima više od samo dva dugmeta“ i da nastoji da napreduje u tom smislu, što je opisao kao nešto što sveukupno izgleda „vrlo dobro“.

Neuralink je i dalje u ranoj fazi testiranja i razvoja, i njegova nadanja o širokoj primjeni tehnologije za „čitanje“ mozga i upravljanje računarima još su mnogo godina u budućnosti. Prvi proizvodi Neuralinka će biti usmjereni na obnavljanje izgubljenih funkcija kod ljudi sa paralizom ili oštećenjem vida, rekao je Mask ranije.

Milijarder je rekao da će prvi proizvodi Neuralinka uključivati „Telepatiju“, koja bi omogućila korisnicima da kontrolišu telefon ili računar „samo mislima“, funkciju koju ova klinička studija djelimično ima za cilj da testira, kao i funkcije koje bi mogle vratiti vid slijepim osobama, ali Mask kaže da tehnologija teži širokoj upotrebi kako bi unaprijedila pamćenje i inteligenciju.

Regulatori, kao i potražnja potrošača, prirodno postavljaju visoke standarde za ugradnju uređaja u mozak zdrave osobe, mnogo više nego za liječenje pacijenata sa često onesposobljavajućim stanjima, i takva upotreba će biti mnogo godina ili čak decenija u budućnosti. Druge neurotehnološke kompanije su odmakle dalje od Neuralinka u testiranju i uvođenju neuralnih proizvoda pacijentima, iako su fokusirane na liječenje, a ne na unapređenje.

Izvršni direktor Mete Mark Zakerberg (Mark Zuckerberg) nedavno je izrazio skepticizam prema implantima u mozgu i tehnologiji neuralnog interfejsa u trenutnom stanju.

Zakerberg, milijarder koji je suosnivač Fejsbuka (Facebook), rekao je da smatra neuralni interfejs „jednim od divljijih stvari na kojima radimo“. Istakao je da Meta još ne radi na implantima u mozak, ali bi možda razmotrila.

„Možda će u budućnosti neko to uraditi, ali ja ne bih želio da koristim Verziju 1 toga“, rekao je. „Mislim da bi trebalo sačekati dok ta stvar ne bude prilično sazrela. Sačekajmo dok ne budem morao da je nadograđujem svake godine“.