Crna Gora napreduje ka EU, ali reforme moraju pratiti održivi razvoj i jača konkurentnost
Crna Gora napreduje ka Evropskoj uniji, ali će kvalitet tog procesa zavisiti od toga koliko uspješno bude povezala reforme, zaštitu životne sredine, otpornost institucija, konkurentnost privrede i održivi razvoj turizma, poručeno je na panelu „Crna Gora na putu evropske budućnosti: institucije, partnerstva i otpornost društva“, u okviru konferencije o održivosti koju organizuju Vijesti.
Učesnici su ocijenili da pred državom ostaju važni izazovi – od zatvaranja pregovaračkih poglavlja i pune primjene ekoloških standarda, preko jačanja produktivnosti i konkurentnosti privrede, do zaštite medijskih sloboda i stvaranja modela razvoja koji će donijeti veću korist lokalnim zajednicama.
Stalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec kazao je da Crna Gora radi dobro u posljednje vrijeme što se tiče zatvaranja poglavlja u pregovorima o pristupanju Evropskoj uniji i reformi.
Poručio je da je cilj da se do kraja godine zatvore sva poglavlja ambiciozan, ali su sva poglavlja važna, posebno 23 i 24 (vladavina prava).
Što se tiče životne sredine i liderstva, istakao je da još mnogo toga mora da se uradi.
„Životna sredina i napuštene životinje su jedan od velikih problema, ali nije sve do Crne Gore, države članice će dati posljednju riječ“, kazao je Šarec.
Poglavlje 27 moglo bi biti zatvoreno 15. decembra
Državni sekretar u Ministarstvu ekologije Zoran Dabetić rekao je da očekuju da će Poglavlje 27 (Životna sredina) biti zatvoreno 15. decembra.
Rekao je da je Crna Gora u posljednje dvije godine unaprijedila zakonski i strateški okvir u oblasti klime, ali da institucijama i dalje nedostaju vrijeme, resursi i stručni kadrovi za punu primjenu tih politika.
„Treba nam još vremena i treba nam još resursa“, kazao je Dabetić.
Neodrživo korišćenje prirodnih resursa utiče na prosperitet
Šef Misije OEBS-a u Crnoj Gori Jan Haukaas ukazao je na izazove koji nastaju kada se suprotstavljaju različiti interesi, navodeći kao primjer potrebu balansiranja između zaštite životne sredine i ekonomskog razvoja, odnosno različitih interesa turista u zaštićenim područjima.
On je ocijenio da klimatski rizici, degradacija životne sredine i neodrživo korišćenje prirodnih resursa utiču na prosperitet, stabilnost i dobrobit građana.
Govoreći o otpornosti društva, Haukaas je istakao i transformaciju medijskog i javnog informacionog prostora, koja se, kako je naveo, dodatno ubrzava razvojem vještačke inteligencije.
„Slobodni i profesionalni mediji i uključivanje javnosti pomažu građanima da bolje razumiju izazove i doprinose pozivanju institucija na odgovornost“, kazao je Haukaas.
Razvoj turizma ne može se posmatrati samo kroz broj dolazaka i noćenja
Direktorica Nacionalne turističke organizacije Crne Gore i potpredsjednica Evropske komisije za putovanja Ana Tripković Marković kazala je da se razvoj turizma ne može posmatrati samo kroz broj dolazaka i noćenja, već kroz vrijednost koju turizam donosi lokalnim zajednicama.
Prema njenim riječima, ohrabruje rast učešća predsezone i postsezone u ukupnom turističkom prometu, dok je posebno značajan razvoj sjevernog i centralnog regiona.
Ona je rekla da Crna Gora kroz proces pristupanja EU, treba dodatno da usklađuje standarde i način mjerenja turističkog razvoja, sa većim fokusom na lokalnu zajednicu.
„Iskreno se nadam da će sa pristupanjem EU i Crna Gora uskladiti ove standarde i da ćemo više imati u vidu na koji način lokalna zajednica, na koji način zapravo turizam donosi dobrobit lokalnoj zajednici, a manje koliko je bilo prelazaka preko graničnih prelaza i slično“, kazala je Tripković Marković.
Veće tržište znači i veću konkurenciju
Predsjednica Privredne komore Crne Gore Nina Drakić rekla je da će članstvo Crne Gore u EU dovesti do toga da će crnogorska privreda biti dio većeg tržišta, što može otvoriti prostor za povezivanje sa evropskim partnerima, uključivanje u lance vrijednosti i lakši plasman proizvoda i usluga.
Upozorila je i da veće tržište znači i veću konkurenciju, zbog čega je potrebno raditi na konkurentnosti i produktivnosti domaće privrede.
Drakić je kazala da je Analiza 20 godina crnogorske ekonomije, koju je uradila PKCG; pokazala pozitivne rezultate u pojedinim oblastima, uključujući rast bruto domaćeg proizvoda, zaposlenosti i zarada. Međutim, kako je navela, postoji i podatak koji zabrinjava.
„Smanjili smo produktivnost naše ekonomije i produktivnost je nekih osam odsto manja u odnosu na prije 20 godina“, navela je Drakić.
Zelena tranzicija neće uspjeti samo zahvaljujući subvencijama
U okviru prezentacije „Zelene ideje-održive investicije“ pomoćnik direktora Eko-fonda, Nemanja Peković rekao je da održivost u domovima ne traži od nas da živimo u mraku, već da prestanemo da plaćamo energiju koja bukvalno ne služi ničemu.
Ocijenio je da subvencije (koje daje Eko-fond) imaju značajnu ulogu, ali one ne mogu biti krajnji cilj.
„Krajnji cilj je da održivo rješenje postane prirodan izvor, jer zelena tranzicija neće uspjeti samo zahvaljujući subvencijama, već onda kada održiva rješenja postanu nešto što ljudi biraju zato što prepoznaju sopstveni interes. I kada dođemo do trenutka u kojem građanin kaže ovo mi se isplati, tada održivost prestaje da bude tema samo zaštite životne sredine“, poručio je Peković.
