Vodeća onkološka bolnica otvara svoje podatke ljekarima širom SAD
Memorijal Sloun Ketering (Memorial Sloan Kettering – MSK) zna mnogo o raku. Ova onkološka bolnica sa sjedištem u Njujorku raspolaže pravom riznicom podataka, nastalom tokom godina proučavanja genetskih varijanti različitih vrsta raka i mogućih terapija. Sada MSK otvara tu riznicu informacija ljekarima širom SAD kroz partnerstvo sa OpenEvidenceom, kliničkim alatom procijenjenim na 15 milijardi dolara koji koristi većina ljekara u Sjedinjenim Državama.
Broj inovativnih terapija za rak naglo je porastao tokom protekle decenije, ali utvrditi na koju će terapiju pacijent najbolje reagovati veoma je složeno – a isprobavanje različitih opcija oduzima vrijeme koje mnogi pacijenti nemaju.
Pristup podacima iz MSK-ove baze OncoKB mogao bi da pomogne ljekarima koji liječe oboljele od raka da donose bolje informisane odluke o terapiji na osnovu molekularnih karakteristika bolesti svakog pacijenta. AI alat za pretragu kompanije OpenEvidence pomaže ljekarima da pronađu odgovore na svoja pitanja koristeći klinički potvrđene informacije i studije iz vodećih naučnih časopisa. MSK-ova baza, razvijana tokom proteklih 14 godina, biće u potpunosti integrisana u taj alat.
„To širi stručnost MSK-a izvan samog MSK-a“, rekao je za Forbes doktor Anaze Ofodajl (Anaeze Offodile), direktor za strategiju MSK-a. „Na ovo gledamo kao na mehanizam distribucije… kako bi ljudi koji se liječe hiljadama kilometara od MSK-a mogli da dobiju pristup ekspertizi MSK-a u preciznoj onkologiji.“
Danas postoje 263 onkološke terapije koje je odobrila američka Uprava za hranu i ljekove (FDA), a gotovo polovina zahtijeva testiranje biomarkera kako bi se utvrdilo da li je određeni lijek potreban pacijentu, navodi Debjani Čakravarti (Debyani Chakravarty), molekularna biološkinja u MSK-u i vodeća naučnica na njegovoj bazi OncoKB.
Ipak, stanovnici ruralnih i nedovoljno pokrivenih područja, koji se uglavnom liječe u lokalnim centrima za rak kod onkologa koji nemaju mogućnost uske specijalizacije, često ne dobiju ni takvo testiranje.
Društvene nejednakosti u liječenju raka veoma su izražene. Uprkos napretku u ranom otkrivanju i liječenju raka dojke, na primjer, crne žene imaju gotovo 40 odsto višu stopu smrtnosti od ove bolesti u odnosu na bjelkinje.
„Moramo da navedemo više lokalnih ordinacija da usvoje preciznu onkološku njegu“, kaže Čakravarti.
OpenEvidence želi da razvija i sopstvene terapije
Potencijalno još značajnije je to što OpenEvidence planira da koristi podatke MSK-a, zajedno sa informacijama koje je dobio na osnovu ranijeg sporazuma sa Nacionalnom sveobuhvatnom mrežom za rak (National Comprehensive Cancer Network), kako bi radio na razvoju sopstvenog portfelja potencijalnih terapija, rekao je za Forbes osnivač i izvršni direktor OpenEvidencea Daniel Nadler.
Nadler kaže da očekuje da će prvi lijek ući u klinička ispitivanja prije kraja godine, a nada se da će naredne godine dodati još tri do pet potencijalnih terapija. U početku će veliki fokus biti na rijetkim vrstama raka.
Razvoj terapija za rijetke bolesti zahtijeva pronalaženje malog broja pacijenata koji bi mogli da imaju koristi od kliničkog ispitivanja. Pošto OpenEvidence koristi veliki broj ljekara i izvan vodećih akademskih medicinskih centara, trebalo bi da bude u stanju da takve pacijente pronađe brže.
„Nećemo se takmičiti sa Ilaj Lili (Eli Lilly) ili Fajzerom (Pfizerom) u sprovođenju nacionalnih ispitivanja sa 10.000 pacijenata. Usmjerićemo se na ono što oni ne rade, a možda i ne mogu da rade, jer se to ne uklapa u njihov poslovni model. Mi to možemo zato što imamo ekonomiju obima kada je riječ o pronalaženju tih pacijenata“, kaže Nadler.
On se nada da će se rad OpenEvidencea na otkrivanju ljekova proširiti i izvan raka, na druge rijetke bolesti, kao i na pronalaženje postojećih ljekova koji bi mogli da se koriste za druge namjene.
AI ubrzava trku za novim ljekovima
Otkako je Forbes prvi put pisao o Nadleru i OpenEvidenceu u julu 2025. godine, konkurencija među AI modelima u zdravstvu samo je porasla. Podaci – poput onih kojima raspolaže MSK – postaju sve važniji faktor razlikovanja.
Širenje fokusa OpenEvidencea dolazi u trenutku kada je vještačka inteligencija povećala mogućnost da se ljekovi otkrivaju brže i efikasnije nego ikada ranije, čak i za bolesti koje su se ranije smatrale „nepogodnim za liječenje ljekovima“.
Brojne kompanije koje koriste AI za otkrivanje ljekova – od Isomorphica, koji je osnovao Alfabet (Alphabet), do startapa Chai Discovery, podržanog rizičnim kapitalom – rade na tom problemu, a čak je i AI gigant Antropik (Anthropic) najavio pokretanje internog programa za otkrivanje ljekova.
OpenEvidence je dostigao procjenu vrijednosti od 15 milijardi dolara nakon što je prošle sedmice prikupio 250 miliona dolara u investicionoj rundi o kojoj ranije nije bilo izvještaja, a koju su predvodili Byers Capital i Andrisen Horovic (Andreessen Horowitz).
MSK uvodi AI i u svakodnevni rad ljekara
Kao i većina velikih zdravstvenih sistema, MSK istražuje načine da uključi vještačku inteligenciju u svoje poslovanje. Ranije ove godine, na primjer, postao je jedan od osam zdravstvenih sistema koji su pokrenuli pilot-projekat OpenAI-jevih alata za zdravstvo namijenjenih velikim organizacijama, koji je i dalje u toku.
Ofodajl kaže da su razgovori sa OpenEvidenceom počeli prije nekoliko mjeseci, nakon što je centar za rak shvatio da oko 70 odsto njegovog stručnog osoblja već koristi softver tog startapa.
MSK će OpenEvidence integrisati i u svoj sistem elektronskih zdravstvenih kartona Epic, čime će taj alat postati više od dodatnog servisa koji ljekari konsultuju na sopstvenim uređajima.
Iako je protekle sedmice Amerikance zaokupio strah od potencijalnih štetnih posljedica vještačke inteligencije, „onkologija je vjerovatno najuvjerljiviji primjer primjene AI kada je riječ o koristi za društvo“, kaže Ofodajl.
Složenost liječenja raka, zajedno sa ogromnom količinom dostupnih podataka – od snimaka i patoloških nalaza do genetskih informacija – čini onkologiju posebno pogodnom za primjenu vještačke inteligencije.
To bi moglo da pomogne postojećim pacijentima oboljelim od raka, ali i da ubrza i učini efikasnijim prolazak potencijalnih novih terapija kroz klinička ispitivanja – na primjer, tako što bi pomoglo u identifikovanju pacijenata koji ispunjavaju uslove za učešće.
„Ono što nas zaista uzbuđuje jeste ono do čega bi ovo moglo da dovede“, kaže Ofodajl. „Ovo bi moglo da bude osnova za bolje povezivanje pacijenata sa odgovarajućim kliničkim ispitivanjima.“
Nadler smatra da je prednost OpenEvidencea u tome što može da poveže podatke MSK-a sa znanjem ljekara koji koriste njegov klinički alat – a broj njihovih upita sada dostiže gotovo 41 milion mjesečno.
Kako kaže: „Konačni oblik ove kompanije izgledaće veoma drugačije od potrošačke internet aplikacije.“
Amy Feldman, Forbes
A Premier Cancer Hospital Makes Its Data Available To Doctors Nationwide Through OpenEvidence