Tramp postigao dogovor sa Danskom o Grenlandu nakon prijetnji aneksijom

Predsjednik Donald Tramp saopštio je da su Sjedinjene Američke Države postigle sporazum sa Danskom i Grenlandom koji SAD daje „trajnu kontrolu“ nad bezbjednošću Grenlanda – nekoliko mjeseci nakon što je prijetio da će silom preuzeti tu samoupravnu teritoriju.

Trampovi zahtjevi da Grenland bude stavljen pod kontrolu SAD naišli su na snažno protivljenje saveznika iz NATO-a, među kojima je i Danska, članica Alijanse zasnovane na principu kolektivne bezbjednosti. Tramp je odbacivao takve bojazni, tvrdeći da je ostrvo od ključnog značaja za odbranu, kao i zbog svojih mineralnih resursa.

„SAD su postigle su sporazum sa Kraljevinom Danskom i Grenlandom koji Sjedinjenim Državama daje trajnu kontrolu nad bezbjednošću i svim drugim potrebama na Grenlandu, čime se u potpunosti rješavaju SVE naše brojne američke zabrinutosti. Sjedinjene Države to neće koštati NIŠTA!“, napisao je Tramp na Truth Socialu, nazvavši aranžman „sporazumom bez vremenskog ograničenja“, prenosi CNN.

Trampova objava u petak znači da Grenland ostaje pod danskom kontrolom, a stigla je prije objavljivanja zvaničnog teksta sporazuma. Za sada nije jasno u kojoj se mjeri novi sporazum razlikuje od postojećeg sporazuma SAD i Danske iz 1951. godine, koji je omogućio široko američko vojno prisustvo na Grenlandu.

Uprkos tome, Tramp je sporazum predstavio kao svoju pobjedu, uoči izbora za Kongres na polovini predsjedničkog mandata, dok se istovremeno suočava sa nezadovoljstvom u zemlji zbog sukoba sa Iranom koji i dalje traje.

„Od sada, nijedan protivnik SAD. NIKADA neće moći da ima bazu na Grenlandu, vojno prisustvo na Grenlandu niti da realizuje osjetljive investicije na Grenlandu bez našeg izričitog pisanog odobrenja“, dodao je Tramp.

Naveo je i da će SAD „odmah početi“ da grade sopstveno „veliko vojno prisustvo“ i da će sarađivati sa stanovništvom Grenlanda, danske teritorije, na „njegovom razvoju i izgradnji“.

SAD upravljaju svemirskom bazom Pitufik (Pituffik Space Base) na sjeverozapadu Grenlanda od potpisivanja Sporazuma o odbrani Grenlanda 1951. godine. Ta vojna baza podržava sisteme ranog upozoravanja na raketne napade, protivraketnu odbranu i nadzor svemira za potrebe SAD i NATO-a.

Potvrđujući da je sporazum postignut, kabinet danske premijerke saopštio je da se očekuje da će Sjedinjene Države, Grenland i Danska sljedeće sedmice, tokom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, potpisati sporazum o „jačanju bezbjednosti u Arktiku i području sjevernog Atlantika“.

„Drago mi je što smo pred zaključenjem velikog sporazuma za Grenland, Kraljevinu Dansku i Sjedinjene Države“, kazala je Mete Frederiksen (Mette Frederiksen), dodajući da će sporazum biti „dobar i za NATO i Evropu“.

Ona je navela i da sporazum „priznaje suverenitet i teritorijalni integritet Kraljevine, kao i pravo naroda Grenlanda na samoopredjeljenje“.

Portparol NATO-a obećao je nastavak podrške Alijanse jačanju bezbjednosti Arktika – područja koje NATO smatra ključnim za kolektivnu bezbjednost saveza – i naveo da će sporazum „doprinijeti unapređenju bezbjednosti, stabilnosti i saradnje u ovom važnom regionu“.

Premijer Grenlanda Jens-Frederik Nilsen (Jens-Frederik Nielsen) rekao je da „sporazum priznaje interese Grenlanda i naše mjesto u međunarodnoj saradnji“, dodajući da je „u korist svih nas“.

Potpisani sporazum moraće, ipak, da prođe i parlamentarne procedure.

Državama koje nijesu članice NATO-a zabranjen pristup

Jedan američki zvaničnik rekao je da sporazum uključuje „trajna prava pristupa, stacioniranja snaga i preleta“ za SAD na ostrvu.

Zvaničnik je naveo da je „prema dosadašnjem statusu bilo kojoj državi, uključujući protivnike, moglo biti dozvoljeno da izgradi vojnu bazu na Grenlandu ili pošalje trupe na Grenland“, dodajući da sporazum garantuje uspostavljanje „neophodnih mehanizama za sprečavanje ulaganja u osjetljive sektore“.

Rusija je decenijama širila svoje vojno prisustvo na Arktiku, dok je i Kina posljednjih godina povećala svoje prisustvo u tom regionu.

Američki državni sekretar Marko Rubio (Marco Rubio) naveo je u saopštenju da sporazum „trajno i u potpunosti rješava zabrinutosti SAD u pogledu nacionalne bezbjednosti na Grenlandu“.

Ranije ove godine Tramp je u više navrata insistirao na tome da je za nacionalnu bezbjednost neophodno da Sjedinjene Države dobiju Grenland, ali su posljednjih mjeseci rasprave o tom pitanju uglavnom nestale iz fokusa javnosti.

Trampove ponovljene tvrdnje o preuzimanju Grenlanda izazvale su diplomatsku krizu unutar NATO saveza i intenzivne pokušaje da se prijetnja ublaži.

U januaru, nakon sastanka danskih i grenlandskih zvaničnika sa potpredsjednikom SAD Džej Di Vensom (JD Vance) i Rubiom, Sjedinjene Države, Danska i Grenland formirali su „radnu grupu na visokom nivou kako bismo istražili možemo li pronaći zajednički put naprijed“, usred nastavka sporova oko suvereniteta ostrva, kako je tada rekao danski ministar vanjskih poslova Lars Leke Rasmusen (Lars Løkke Rasmussen).

Međutim, kako je godina odmicala, pitanje Grenlanda gotovo je nestalo iz fokusa javnosti, dok su se Sjedinjene Države suočile sa nizom drugih kriza.