Tramp: Volio bih da vidim ujedinjenu Irsku
Američki predsjednik Donald Tramp u subotu se uključio u politički osjetljivu temu u Evropi, rekavši da bi „volio“ da vidi ujedinjenu Irsku i procijenivši da će se to „na kraju dogoditi“.
On je to rekao tokom sastanka sa irskim premijerom Mihaelom Martinom (Micheál Martin) u Dablinu.
Tramp, koji boravi u Irskoj tokom vikenda zbog velikog turnira na svom golf terenu, naljutio je unionističke lidere u Sjevernoj Irskoj. Oni su brzo osudili njegove komentare i poručili da Vašington nema pravo da odlučuje o statusu Sjeverne Irske unutar Ujedinjenog Kraljevstva.
Njegove izjave dovele su ga i da neslaganja sa britanskim premijerom Endijem Bernamom (Andy Burnham), koji je još u srijedu kazao da većina građana ne podržava održavanje referenduma o ujedinjenju.
Trampovi komentari prekinuli su višedecenijsku praksu američkih predsjednika da zadrže neutralnost u tom pitanju, čak i kada su, kao u slučaju Džoa Bajdena (Joe Biden), imali snažne lične i emotivne veze sa irskim nacionalizmom.
Republikanske i nacionalističke grupe pozdravile su Trampovu izjavu i iskoristile je kao argument da međunarodna podrška ideji ujedinjene Irske raste.
Tramp u Irskoj zbog golf turnira
Tramp boravi u Irskoj kako bi prisustvovao Irish Openu na golf terenu Trump International Golf Links & Hotel u Dunbegu (Doonbeg), ali je putovanje započeo nizom diplomatskih sastanaka u subotu ujutro.
Održao je bilateralni sastanak sa Martinom, tokom kojeg je govorio o ujedinjenju Irske, sastao se sa irskom predsjednicom Ketrin Konoli (Catherine Connolly) i razgovarao sa američkim i irskim poslovnim liderima.
Šta je Tramp tačno rekao o Irskoj?
„Ne želim da izazivam bilo kakve probleme, ali reći ću vam da bih volio da je vidim ujedinjenu. Imam prijatelje na obje strane, sjajne ljude. To su Irci. Kako mogu biti loši, zar ne? Volio bih da je vidim ujedinjenu“, rekao je Tramp.
Dodao je da bi ujedinjenje bilo „velika stvar za sve“.
„To će se na kraju dogoditi. Znate šta? Kako ja gledam na to, to će se na kraju dogoditi. Možda bi moglo da se dogodi i sada. Razgovaramo o tome, a ovdje imate pravog čovjeka da to pokrene“, rekao je Tramp, aludirajući na irskog premijera.
Dodao je da će Ujedinjeno Kraljevstvo „očigledno imati šta da kaže o tome“.
„Ali mislim da bi to bila fantastična stvar. Kako bi to moglo da bude loše?“, rekao je Tramp.
Decenije sukoba i Sporazum na Veliki petak
Nakon vjekova britanske vlasti i rata za nezavisnost, Irska je 1921. postala samoupravna država sa većinski rimokatoličkim stanovništvom.
Veći, južni dio zemlje stekao je nezavisnost, dok je šest sjevernih okruga, u kojima je većinu činilo protestantsko stanovništvo lojalno britanskoj kruni, ostalo u sastavu Ujedinjenog Kraljevstva.
Sjeverna Irska bila je podijeljena između dvije glavne zajednice: nacionalista, uglavnom katolika, koji su željeli ujedinjenje sa ostatkom Irske, i pretežno protestantskih unionista, koji su željeli da ostanu dio Ujedinjenog Kraljevstva.
Tenzije su vremenom prerasle u sukob poznat kao „The Troubles“, tri decenije nasilja u kojima je stradalo više od 3.600 ljudi.
Sukob je uglavnom okončan 1998. Sporazumom na Veliki petak, istorijskim mirovnim dogovorom u čijem su postizanju značajnu ulogu imale Sjedinjene Američke Države.
Sporazum predviđa da se status Sjeverne Irske može promijeniti samo ako većina stanovnika Sjeverne Irske to podrži na referendumu koji raspisuje britanski državni sekretar za Sjevernu Irsku.
Rasprava o mogućem referendumu posljednjih godina dodatno je intenzivirana zbog Bregzita, demografskih promjena i političkog jačanja nacionalističke partije Šin Fejn (Sinn Féin).
Ipak, pitanje ujedinjenja ostaje izrazito polarizujuće i predstavlja jedno od najosjetljivijih političkih pitanja za Ujedinjeno Kraljevstvo.
Mary Whitfill Roeloffs, Forbes
Trump Says He’d ‘Love’ To See Unified Ireland