Investitori SpaceX-a možda zanemaruju veliki rizik: Ilon Mask nema zamjenu

Uoči izlaska na berzu u junu, SpaceX je svog izvršnog direktora opisao kao „pokretačku snagu kompanijinog rasta, inovacija i operativnog uspjeha“. Njegov gubitak, „bilo zbog smrti, invaliditeta ili drugih razloga… mogao bi značajno poremetiti upravljačku strukturu“.
Iako je riječ o prilično standardnoj formulaciji u regulatornim dokumentima, ona je istovremeno i zapanjujuće ublažen opis stvarnog rizika, piše CNN.
To upozorenje, poznato kao „rizik ključne osobe“ (key person risk), ukazuje na dilemu u samom središtu imperije Ilona Maska (Elon Musk) – giganta koji obuhvata rakete, robote, satelite i vještačku inteligenciju i koji ima ambiciju da „učini život multiplanetarnim“: Mask možda jeste talenat kakav se pojavljuje jednom u generaciji, ali nije besmrtan.
„Postoji samo jedan Ilon Mask i neće napraviti drugog“, rekao je Den Ajvs (Dan Ives), dugogodišnji tehnološki analitičar i jedan od najvećih Maskovih pristalica na Vol Stritu (Wall Street).
„To je istovremeno blagoslov i prokletstvo, jer kada investitori kupuju akcije tih kompanija, oni se klade na Maska gotovo jednako koliko i na same kompanije.“
„Nemaju budućnost ako on umre“

Rizik ključne osobe, koji se ponekad naziva i key-man risk, nije ništa novo. Neki akcionari Tesle pokušavali su da blokiraju Maskove pakete naknada upravo zato što smatraju da je kompanija previše zavisna od njega.
Taj problem nije ni jedinstven za Maska. Svaka kompanija sa izvršnim direktorom koji ima status gotovo slavne ličnosti i čije se vođstvo smatra ključnim za poslovanje suočava se sa sličnom dilemom.
Ali Maskova specifična ranjivost sada se proteže daleko izvan upravnih odbora i potencijalno pogađa milione malih investitora koji su preko indeksnih fondova izloženi jednoj ili objema kompanijama.
Tesla, čija je tržišna vrijednost oko bilion dolara, ima veliki udio i u tehnološkom indeksu Nasdaq 100 i u širem S&P 500, najpopularnijoj destinaciji za pasivne investitore koji traže stabilan dugoročni rast.
SpaceX, koji sada vrijedi gotovo dva biliona dolara nakon rekordnog IPO-a u junu, ubrzano je uvršten u Nasdaq, a mogao bi da postane dio S&P 500 već sredinom 2027. godine.
Zajedno, dvije kompanije vrijede tri biliona dolara.
Prema mnogim procjenama, značajan dio te vrijednosti podstaknut je takozvanim „Maskovim multiplikatorom“ – nezvaničnom i praktično nemogućom za precizno mjerenje premijom koja odražava spremnost investitora da vjeruju najbogatijem čovjeku u svijetu kada tvrdi da kompanije ubrzano idu ka smjelim, ali još uglavnom teorijskim ciljevima.
Među njima su izgradnja centara podataka u orbiti, kolonizacija Marsa i razvoj miliona komercijalno održivih humanoidnih robota – ciljevi koje je Mask ponovio u utorak tokom govora na samitu G20 u Sjevernoj Karolini.

Istina je da su Maskovi najvjerniji investitori istorijski bili nagrađeni izuzetnim prinosima.
Tesla, koja je izašla na berzu 2010. godine, ubjedljivo ima najveću tržišnu vrijednost među svim proizvođačima automobila u svijetu, iako nikada nije prodala više vozila – niti se tome približila – od konkurenata poput Tojote (Toyota) ili Dženeral Motorsa (General Motors).
Ali Maskove kompanije više ne kupuju samo njegovi najvjerniji fanovi. U njima sada posredno učestvuju i milioni ljudi koji toga možda nijesu ni svjesni, kroz svoje američke penzione planove 401(k).
Fondovi koji prate određeni indeks praktično su primorani da kupuju akcije kompanija koje su u tom indeksu kako bi nastavili da prate njegove rezultate.
Samo uz Nasdaq povezano je više od 200 takvih proizvoda, uključujući Invesco QQQ Trust i iShares NASDAQ 100 ETF, sa više od 800 milijardi dolara imovine.
Sumorna realnost je da bi, ukoliko Mask iznenada više ne bi mogao da vodi kompanije, veliki dio njihove ukupne tržišne vrijednosti od tri biliona dolara mogao da nestane.
„Posljedice bi bile ogromne jer toliko ljudi vjeruje da je cijela njegova imperija zapravo samo on“, rekao je Tim Kvigli (Tim Quigley), profesor strateškog liderstva i upravljanja na Međunarodnom institutu za razvoj menadžmenta.
„Mislim da tržište vjerovatno potcjenjuje taj rizik.“
Jedan poznati investitor opisao je samog Maska kao „najveći rizik“ za SpaceX.
„Mislim da kod akcija poput SpaceX-a, recimo, dobrih bilion dolara vrijednosti predstavlja samo… Ilon“, rekao je ove godine Ros Gerber (Ross Gerber), suosnivač investicione kompanije Gerber Kawasaki, za The Information.
„Ne daj Bože da mu se nešto dogodi… Nemaju plan nasljeđivanja i nemaju budućnost ako umre.“
SpaceX i Tesla nijesu odgovorili na zahtjeve za komentar.
Pitanje nasljednika
Maskova jedinstvena vrijednost za njegove kompanije naglašava trend koji zabrinjava stručnjake za korporativno upravljanje i američki poslovni sektor – uspon „genijalnog osnivača“.
„Vidimo sve više kompanija koje dozvoljavaju osnivaču da se učvrsti kao centralni izvor vrijednosti firme“, rekla je Meri-Hanter Mekdonel (Mary-Hunter McDonnell), vanredna profesorka menadžmenta na Wharton školi Univerziteta Pensilvanije.
„Posebno u tehnologiji, dopuštamo kompanijama da rade stvari koje dodatno povećavaju taj rizik, kroz strukture upravljanja sa veoma malo mehanizama kontrole i ravnoteže.“
Mask, koji je osnovao SpaceX 2002. godine, kontroliše 48 odsto kompanije kroz kombinaciju akcija klase A, koje javnost može kupiti i kod kojih jedna akcija nosi jedan glas, i „superglasačkih“ akcija klase B, rezervisanih za insajdere.
Pošto Mask kontroliše ogromnu većinu superglasačkih akcija, u suštini ima potpunu kontrolu nad odborom i praktično može biti smijenjen samo ako odluči da smijeni samog sebe.
Čini se da kompanija nema formalni plan nasljeđivanja – nešto što stručnjaci za korporativno upravljanje smatraju ključnim za ublažavanje rizika ključne osobe i sprečavanje panike među akcionarima ako dođe do tragedije.
U prospektu za IPO, SpaceX je i sam priznao da „u velikoj mjeri zavisi od kontinuiranog angažmana i učinka“ Maska, čije su „liderstvo, vizija i stručnost od ključnog značaja za razvoj naših tehnologija i sprovođenje naše poslovne strategije“.
Istovremeno, kompanija je navela da za njega nema polisu životnog osiguranja za ključnu osobu i da nije sigurna kako bi – ili da li bi uopšte mogla – da ga zamijeni.
„Proces identifikovanja… nasljednika koji bi imao kombinaciju vještina i iskustva gospodina Maska… mogao bi biti dugotrajan i neizvjestan“, navodi se u dokumentu.
„I ne postoji garancija da bismo mogli da privučemo ili zadržimo odgovarajuću zamjenu blagovremeno, ili uopšte.“
Mask nikada nije javno predstavio plan nasljeđivanja ni u Tesli, iako je 2023. rekao za Vol Strit Džurnal (Wall Street Journal) da je odboru ukazao na „određene pojedince“ za koje bi želio da ga naslijede „ako mi se nešto neočekivano dogodi“.
Naravno, Mask, koji ima 55 godina, ima bliske saradnike u SpaceX-u i Tesli sa iskustvom u svakodnevnom upravljanju kompanijama kada on pažnju usmjeri na druge poduhvate.
To se dogodilo, na primjer, početkom 2025. godine, kada se posvetio nadgledanju drastičnog smanjenja zaposlenosti u američkoj saveznoj administraciji pod administracijom Donalda Trampa.
Pitanje je, kaže Krejg Krosland (Craig Crossland), dekan poslovne škole Neeley na Teksaškom hrišćanskom univerzitetu, da li su Maskova vizija i jedinstvene sposobnosti dovoljno „institucionalizovane“ među njegovim zamjenicima.
„Mislim da još nijesmo imali priliku da to vidimo“, rekao je Krosland.
Lekcija Stiva Džobsa

Svaki analitičar i stručnjak za korporativno upravljanje intervjuisan za ovaj tekst naveo je isto ime kada je upitan da li je ikada postojao izvršni direktor čiji je rizik ključne osobe bio približan Maskovom – Stiv Džobs (Steve Jobs), suosnivač i dugogodišnji izvršni direktor Epla (Apple), koji je preminuo 2011. godine u 56. godini.
Poput Maska, Džobs je smatran genijalnim osnivačem čija je ličnost bila duboko utkana u DNK kompanije.
Zbog toga su akcije Epla bile osjetljive na glasine i spekulacije o Džobsovom zdravstvenom stanju nakon što je kompanija 2004. objavila da mu je dijagnostikovan rak.
Godine 2008, lažna vijest na internetu o Džobsovoj smrti oborila je akcije Epla devet odsto.
Slično tome, Tesline akcije mogu biti veoma osjetljive na vijesti o Masku.
Kada je 2018. rekao za Njujork Tajms (New York Times) da radi „120 sati nedjeljno“ i uzima Ambien kako bi mogao da spava, u trenutku pojačanog nadzora nad Teslom, akcije su pale.
Godine 2025, dok je Mask pažnju usmjerio na svoj Odsjek za efikasnost vlade (DOGE) u Vašingtonu, Tesline akcije izgubile su gotovo polovinu vrijednosti između januara i aprila.
Epl je krajem prve decenije 2000-ih bio naširoko kritikovan jer nije objavljivao više informacija o Džobsovom zdravlju, posebno kada je zabrinutost zbog njegovog sve mršavijeg izgleda počela da pogađa akcije kompanije.
Ali Džobs, koji se podsmijevao formalnom planiranju nasljeđivanja i čvrsto držao pod kontrolom informacije o poslovanju kompanije, ipak je to pitanje shvatao ozbiljno, rekli su za CNN stručnjaci za korporativno upravljanje.
Godinama prije smrti, Džobs je uspostavio tajni interni program obuke rukovodilaca poznat kao „Apple University“, sa ciljem da osigura da njegova vizija kompanije opstane i bez njega.
„Džobs je govorio: ‘Ovo mjesto je veće od mene, ovo mjesto je veće od jedne osobe“, rekao je Kvigli.
„Za mene je to nedovoljno istaknuti dio priče o Džobsu – imao je dalekovidost da napravi program koji će te vrijednosti prenijeti na sljedeću generaciju.“
Do trenutka kada je Džobs podnio ostavku u avgustu 2011, njegov lično izabrani nasljednik Tim Kuk (Tim Cook) već je bio dobro poznato ime na Vol Stritu i smatran je stabilizujućom figurom.
Akcije Applea nakratko su pale pet odsto, ali su se ubrzo oporavile.
Maskove kompanije, naravno, nijesu jedine koje se suočavaju sa rizikom ključne osobe, ali samo mali broj drugih kompanija približava se tržišnoj vrijednosti Tesle i SpaceX-a.
A nijedan drugi izvršni direktor nema Maskovu moć da toliko zaokupi Vol Strit.
„U nekom trenutku moraće da se riješi pitanje plana nasljeđivanja“, rekao je Ajvs, dugogodišnji optimista kada je riječ o Maskovim kompanijama.
„Mislim da investitori razumiju rizik. Uračunavaju ga, ali on je za sada u pozadini.“