Odluka suda: Tramp ne može da deportuje studente zbog kritikovanja Izraela

Pozivajući se na značaj Prvog amandmana, savezna sutkinja u Kaliforniji ocijenila je da američka vlada protivustavno ućutkuje kritičare izraelskog rata u Gazi i druge osobe u okviru nastojanja administracije Donalda Trampa da deportuje strance za koje tvrdi da su remetili rad univerzitetskih kampusa izražavajući svoje stavove.

Sutkinja Noel Vajz (Noël Wise) u presudi donesenoj u petak stala je na stranu studentskog lista Stenford Dejli (The Stanford Daily) sa Univerziteta Stenford, koji je naveo da su se pojedini međunarodni studenti plašili da javno iznose stavove zbog prijetnje deportacijom.

„Sloboda govora je iluzorna ako smo ‘slobodni’ da iznosimo samo stavove koji odgovaraju vladi i njenim liderima“, napisala je sutkinja, prenosi AP.

Odluka se u velikoj mjeri oslanja na zaključke koje je prije gotovo godinu donio savezni sudija u Bostonu, presudivši da je Trampova administracija prekršila Ustav kada je strance targetirala za deportaciju isključivo zato što su podržavali Palestince i kritikovali Izrael.

Vajz je napisala da su sloboda govora i sloboda štampe „temelji trajne američke demokratije“.

Sutkinja je ukazala na probleme u vezi sa slobodom govora i nejasnoćom propisa koji krše Prvi i Peti amandman, poništavajući djelove pravila koja savezna vlada primjenjuje u postupcima deportacije.

Vajz je navela i postupke američkih imigracionih vlasti iz marta 2025. protiv ljudi koji su javno podržavali Palestince i kritikovali poteze Izraela – za koje sve veći broj stručnjaka, uključujući one koje je angažovalo jedno tijelo Ujedinjenih nacija, tvrdi da predstavljaju genocid.

Sutkinja je pomenula i odmazdu prema osobama koje su kritikovale Čarlija Kirka (Charlie Kirk) nakon što je suosnivač organizacije Turning Point USA ubijen u septembru prošle godine.

„Sjutra, ili možda već danas, mete mogu postati svi u Sjedinjenim Američkim Državama koji koriste slobodu govora samo da bi iznijeli mišljenje koje se vladi ne dopada“, rekla je sutkinja iz San Hozea.

„Ova silazna putanja suprotna je našem Ustavu, koji priznaje naše pravo da slobodno govorimo“, dodala je.

„Ovdje istovremeno možete prezirati sadržaj nečijeg govora i voljeti zemlju koja štiti slobodu da se taj govor iznese. Snažna zaštita našeg ustavnog prava na slobodu govora predstavlja upečatljiv dokaz da naša zemlja nema razloga da se plaši slobodnog izražavanja.“

Ministarstvo pravde nije odgovorilo u subotu na zahtjev za komentar presude.

„Novinari više ne moraju da strahuju da će biti deportovani“

Glavni urednik Stenford Dejlija Džordž Porteus (George Porteous) reagovao je na odluku objavom na mreži X.

„Novinari u našoj redakciji ne bi trebalo da strahuju da će zbog pisanja nekog teksta biti deportovani. Današnja pobjeda znači da više neće morati“, napisao je.

Konor Ficpatrik (Conor Fitzpatrick), advokat Fondacije za individualna prava i izražavanje (Foundation for Individual Rights and Expression), koja je pokrenula tužbu, pozdravio je presudu.

„U Americi sloboda govora ne pripada samo ljudima koji govore ono sa čim se vlada slaže“, rekao je Ficpatrik.

Vajz je u odluci navela da je jasno da su potezi vlade već ostavili posljedice na univerzitetskim kampusima.

„Vlada je poslala zastrašujuću poruku u vezi sa zaštićenim govorom – govorite protiv Izraela ili u korist Palestinaca i ukinućemo vam vizu i deportovati vas. Budite poslušni. Studenti koji nijesu državljani čuli su upozorenje i poslušali ga. A, kako kaže izreka, tišina je zaglušujuća“, napisala je sutkinja.

U Stenford Dejliju pojedini stranci koji legalno borave u SAD napustili su redakciju, odustajali od objavljivanja tekstova, odbijali zadatke, tražili da se već objavljeni članci uklone ili zahtijevali anonimnost zbog straha od posljedica po njihov imigracioni status, navela je Vajz.

Ona je istakla da stranci imaju ista prava iz Prvog amandmana kao i američki državljani, ali da su dovedeni u situaciju da moraju da nagađaju kakva je spoljna politika SAD u određenom trenutku i o određenoj temi.

„To je nerazumljiv standard“, rekla je.

„Iako Sud razumije da je vladi dato značajno diskreciono pravo u pitanjima spoljne politike i imigracije, ta diskrecija ipak mora da obezbijedi da obični ljudi mogu da razumiju šta zakon dozvoljava, a šta zabranjuje.“

Vajz je dodala:

„Naše ustavno pravo na slobodu govora garantuje ljudima pravo da riječima, postupcima ili okupljanjem izražavaju mišljenja koja mogu biti odbojna, stavove koji su suprotni preovlađujućim političkim normama ili uvjerenja koja dovode u pitanje unutrašnju ili spoljnu politiku zemlje, vojno angažovanje ili rat.“