Data centri gutaju sve više struje, SAD ubjedljivo prednjače
Globalna potrošnja električne energije u data centrima raste izuzetno brzo, a nijedna zemlja tom rastu ne doprinosi više od Sjedinjenih Američkih Država.
Statistički pregled svjetske energetike za 2026. godinu, koji objavljuje Energy Institute, pokazuje razmjere tih promjena. Prvi put u 75-godišnjoj istoriji tog izvještaja objavljeni su podaci o globalnoj potrošnji električne energije u data centrima, na osnovu podataka S&P Global Energyja.
Potrošnja struje u data centrima gotovo udvostručena za pet godina
Prema novim podacima, data centri širom svijeta potrošili su 787,8 teravat-sati (TWh) električne energije u 2025. godini, u odnosu na 658,2 TWh godinu ranije.
To predstavlja izuzetno povećanje od gotovo 20 odsto za samo godinu.
Ako se vratimo na 2020, kada je globalna potrošnja iznosila 410,8 TWh, razmjere rasta postaju još upečatljivije: potrošnja električne energije u data centrima povećana je oko 92 odsto za svega pet godina, što predstavlja prosječnu godišnju stopu rasta od gotovo 14 odsto.
Poređenja radi, kada bi svi data centri u svijetu bili posmatrani kao jedna država, njihova potrošnja električne energije svrstala bi ih među najveća tržišta električne energije na planeti.
To više nije mala dodatna potrošnja koju postojeći elektroenergetski sistemi mogu lako da apsorbuju. Data centri postaju veliki novi izvor potražnje koji elektroprivrede, operatori mreža, regulatori i proizvođači električne energije moraju da uzimaju u obzir prilikom planiranja.
Rast je, takođe, veoma geografski koncentrisan.
SAD i Kina dominiraju globalnom potrošnjom električne energije u data centrima, dok je Evropa daleko iza njih na trećem mjestu.
Takva raspodjela je važna jer dodavanje ogromne nove potrošnje zreloj elektroenergetskoj mreži, u kojoj decenijama gotovo da nije bilo rasta, predstavlja sasvim drugačiji izazov od povećanja potrošnje u ekonomijama u kojima se proizvodnja električne energije i prenosna mreža već ubrzano šire.
SAD troše gotovo 40 odsto ukupne količine
Američki data centri potrošili su procijenjenih 312,6 TWh električne energije u 2025. godini, odnosno 39,7 odsto ukupne svjetske potrošnje data centara.
Kina je bila druga sa 205,7 TWh, odnosno 26,1 odsto, dok je Evropa potrošila 144,6 TWh ili 18,4 odsto.
Ostali djelovi azijsko-pacifičkog regiona potrošili su dodatnih 63,2 TWh, dok je preostala potrošnja raspoređena na Latinsku Ameriku, Bliski istok, Afriku i ostatak Sjeverne Amerike.
To znači da su SAD i Kina zajedno činile gotovo dvije trećine ukupne svjetske potrošnje električne energije u data centrima.
Još upečatljiviji je, međutim, doprinos SAD prošlogodišnjem rastu.
Američka potrošnja povećana je sa 249 TWh u 2024. na 312,6 TWh u 2025, odnosno za 63,5 TWh.
Pošto je globalna potrošnja data centara porasla za oko 129,6 TWh, samo su SAD bile odgovorne za približno 49 odsto ukupnog svjetskog povećanja.
Potrošnja električne energije američkih data centara porasla je oko 81 odsto od 2020, ali povećanje od 25,5 odsto samo tokom 2025. predstavlja značajno ubrzanje.
To pomaže da se objasni zašto se rasprava o vještačkoj inteligenciji tako brzo pretvorila i u raspravu o energetici.
Iz ugla elektroprivrede, AI data centar je prije svega ogroman potrošač električne energije kojem struja mora pouzdano da bude dostupna svakog sata, svakog dana.
Završava se duga era stagnacije potrošnje struje u SAD
Ta nova potrošnja dolazi nakon dugog perioda tokom kojeg se potražnja za električnom energijom u SAD gotovo nije mijenjala.
Američka Uprava za energetske informacije (EIA) navodi da je između 2005. i 2019. potrošnja struje rasla svega 0,1 odsto godišnje.
Od 2020, međutim, potražnja raste prosječnom godišnjom stopom od oko 1,7 odsto, a EIA posebno ističe potrošnju data centara kao jedan od glavnih pokretača te promjene.
Virdžinija je možda najjasniji primjer šta to može da znači za jedno tržište električne energije.
Komercijalna prodaja struje u toj saveznoj državi povećana je za gotovo 30 miliona megavat-sati između 2019. i 2025, a EIA veliki dio tog rasta pripisuje ogromnoj koncentraciji data centara.
U dijelu mreže PJM kojim upravlja Dominion, ljetnja vršna potrošnja u 2025. bila je 23 odsto viša nego 2019, dok je zimski maksimum u sezoni 2025/26. bio čak 45 odsto veći nego šest godina ranije.
PJM trenutno očekuje da će ljetnja vršna potrošnja u tom regionu tokom naredne decenije rasti prosječnom stopom od 5,4 odsto godišnje, uglavnom zbog nastavka razvoja data centara.
Takav rast ima posljedice koje daleko prevazilaze same elektrane.
Struja mora da prođe kroz dalekovode, transformatore, trafostanice i lokalnu distributivnu opremu prije nego što stigne do servera koji je troše.
Tokom prve polovine 2026. troškovi zagušenja prenosne mreže PJM-a porasli su 43 odsto, na šest milijardi dolara, a Sjeverna Virdžinija bila je među područjima sa značajnim ograničenjima.
Data centri nijesu jedini uzrok tih troškova, ali njihov ubrzani rast dodatno opterećuje mrežu u kojoj za izdavanje dozvola i izgradnju velikih prenosnih projekata često treba više godina.
Prognozirana ogromna potrošnja
Malo je neslaganja oko toga da će potrošnja električne energije u data centrima nastaviti da raste, ali postoje velika razilaženja oko brzine tog rasta.
S&P Global Energy procjenjuje da bi globalna potrošnja mogla da raste između 12 i 16 odsto godišnje od 2025. do 2030.
Prema jednom scenariju za elektroenergetski sektor, potrošnja bi do 2030. mogla da dostigne oko 1.550 TWh – gotovo dvostruko više nego 2025. i približno koliko se očekuje da će tada trošiti cijela Latinska Amerika.
U tom scenariju, data centri bi trošili oko šest odsto ukupne električne energije u svijetu.
Raspon prognoza za SAD takođe je veoma širok.
Analiza podržana od američkog Ministarstva energetike procijenila je da su data centri 2023. trošili oko 4,4 odsto ukupne električne energije u SAD, dok bi do 2028. taj udio mogao da poraste na između 6,7 i 12 odsto, u zavisnosti od brzine izgradnje novih kapaciteta i poboljšanja efikasnosti računarske opreme.
Upravo tu priča o vještačkoj inteligenciji počinje da se sudara sa fizičkom realnošću.
Neko mora da izgradi elektrane koje će napajati te objekte, kao i dalekovode i trafostanice kojima će struja biti dopremljena.
Elektrane na prirodni gas često mogu da se izgrade brže od nuklearnih, ali su lanci snabdijevanja turbinama sve opterećeniji.
Kapaciteti obnovljivih izvora mogu relativno brzo da se dodaju, ali njihova promjenjiva proizvodnja povećava potrebu za sistemima skladištenja energije, stabilnim izvorima proizvodnje i dodatnom prenosnom infrastrukturom.
Nuklearne elektrane za koje se nekada očekivalo da će biti zatvorene odjednom su postale privlačan izvor neprekidnog snabdijevanja električnom energijom za tehnološke kompanije kojima su potrebne velike količine pouzdane struje.
Energija bi mogla da postane ograničavajući faktor za AI
Tehnološka industrija prirodno je fokusirana na računarske kapacitete, ali bi ograničavajući faktor u razvoju vještačke inteligencije sve više mogao da se nalazi izvan samih data centara.
Kompanija može da naruči najnaprednije čipove i projektuje ogroman računarski kompleks, ali ti serveri nijesu od velike koristi bez pristupa stotinama megavata pouzdane električne energije.
Kod najvećih planiranih kompleksa potrebe mogu dostići i nivo gigavata, što znači da pojedinačni data centar može imati potrošnju struje uporedivu sa gradom značajne veličine.
To takođe znači da se ekonomski uticaj AI-ja širi na sektore koji imaju malo veze sa softverom.
Elektroprivrede mijenjaju prognoze potrošnje. Investitori u energetiku planiraju nove proizvodne kapacitete. Operateri gasovoda mogli bi da imaju koristi od veće tražnje za prirodnim gasom, dok proizvođači turbina, transformatora, rasklopne opreme, sistema za hlađenje i drugih električnih komponenti dobijaju novi izvor narudžbi.
Skladištenje energije u baterijama i obnovljivi izvori imaće svoju ulogu, kao i nuklearne elektrane i postojeća postrojenja na fosilna goriva.
AI revolucija sve više zahtijeva kombinovanje svih raspoloživih izvora energije, jer razmjere i brzina rasta potražnje ostavljaju malo prostora da se sistem osloni samo na jednu tehnologiju.
Šira slika
Veći dio protekle dvije decenije američki elektroenergetski sektor razvijan je uz pretpostavku da će potražnja za strujom ostati relativno stagnirajuća.
Ta pretpostavka ubrzano postaje zastarjela.
Data centri nijesu jedini razlog, ali postaju jedna od najvažnijih sila koje stoje iza promjene.
Za samo pet godina globalna potrošnja električne energije u data centrima gotovo se udvostručila, a SAD su u 2025. činile skoro polovinu ukupnog svjetskog povećanja.
Debata o vještačkoj inteligenciji uglavnom je usmjerena na softver, čipove, produktivnost, radna mjesta i pitanje da li su procjene vrijednosti tehnoloških kompanija otišle predaleko u odnosu na realnost.
Iz energetske perspektive, međutim, ispod te digitalne revolucije dešava se nešto veoma fizičko.
SAD sada troše gotovo 40 odsto ukupne električne energije koju koriste data centri širom svijeta, a infrastruktura potrebna za njihov dalji rast moraće da bude finansirana, odobrena, proizvedena i izgrađena.
Vještačka inteligencija možda „živi u oblaku“, ali taj oblak sve više zavisi od elektrana, gasovoda, dalekovoda, transformatora, sistema za hlađenje i elektroenergetske mreže koja nikada nije projektovana za ovako brz rast potražnje.
Robert Rapier, saradnik Forbesa
The U.S. Now Uses Nearly 40% Of The World’s Data Center Electricity